Stručni skup ZNR 2018
U organizaciji Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. (ZIRS) i časopisa Sigurnost u nazočnosti velikog broja stručnjaka za zaštitu na radu , poslodavaca, predstavnika državnih i javnih institucija ,sindikata i drugih zainteresiranih održan je 6.prosinca 2018. u Zagrebu tradicionalni godišnji stručni skup zaštite na radu.
Sudionike je uvodno pozdravio Mile Žunić, dipl.ing.prom., predstavnik ZIRS-a, a Željko Sven Bukovski je povodom obilježavanja 60. obljetnice časopisa Sigurnost, predstavio povijest njegovog kontinuiranog izlaženja.
Upućujući čestitke na vrijednom jubileju i iskazujući želju za daljnji nastavak izlaženja časopisa, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR) Vitomir Begović, uručio je predstavniku izdavača Željku Svenu Bukovskom licitarsko srce s porukom „Zaštita na radu je prva!“, rekavši da je sigurnost vječna, pa neka tako bude i s časopisom Sigurnost.
Skup je moderirao Željko Sven Bukovski ,dipl.ing. el., predsjednuik uprave ZIRS-a . U panel raspravi u okviru prve teme Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu i donošenje podzakonskih akata, sudionici panela uz sudjelovanje nazočnih u dinamičnoj raspravi iznijeli su stajališta u pogledu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu i niza drugih pitanja iz svakodnevne prakse, predlažući i određena rješenja.
Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, naglasila je je da je u pripremi prvog čitanja izmjena Zakona bilo socijalnog dijaloga, a nakon toga u pripremi konačnog prijedloga dijalog je izostao. Suindikati nisu zadovoljni izmjenama a u sektoru trgovine
Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a također je iskazala nezadovoljstvo načinom priprme i donošenja izmjena Zakona o radu. Ukazala je da se Zavod za unapređivnaje zaštite na radu potvrdio kao relevantna i potrebna institucija i da nuije bilo razloga ići na njegovo ukidanje. Istovremeno nije prihvaćen prijedlog da se proširi sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. Nacionalno vijeće za zaštitu na radu prilikom pripreme prijedloga Zakona o zaštit na radu nije konzultirano već je ignorirano kao savjetodavno tijelio Vlade, a nisu bili uključeni niti sindikati i poslodavci.
Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (MRMS), rekla je da se Zavod ne ukida već se vrši pripajanje MRMS-u, a u okvkru uredbe utvrdit će se djelokrug poslova.U ovom trenutku još se ne zna rješenje.
Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu istaknuo je da ukoliko nemate viziju, nemožete planirati dugoročni razvoj, u ovom slučaju područja zaštite na radu.Ključno je nastaviti uspješne aktivnosti , projekte i planove Zavoda. Negativna percepcija stvorena je donošenjem Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva i mjerama koje se odnose na zaštitu na radu. Javnost a posebno dio poslodavaca je dobio dojam da se zaštita na radu značajno reducira , pa su se tako i počeli ponašati, što je rezultiralo i povećanjem broja ozljeda i nezgoda na radu. Sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu treba proširiti uključivanjem struke.
Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, dodao je da se posebno zalagao za povećanje članova Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i uključivanje medicine rada, ali isto je samo djelomično prihvaćeno.
Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora u inspektoratu rada , MRMS , naglasio je da se Inspekcija trudila prilikom donošenja Zakona da odredbe budu usklađene s radom Inspektorata. Izmjene se očituju u napuštanju pojma "teške ozljede" koji je zamijenjen događajem ozljede na mjestu rada. Događaji koji se smatraju ozljedom na radu utvrđeni su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u koje ulaze i ozljede nastale na putu pri dolasku ili odlasku s posla. Takve događaje nije potrebno dojavljivati tijelu inspekcije rada jer je izrijekom istaknuto da je poslodavac obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedama nastalim u prostoriji ili na prostoru kojem poslodavac obavlja rad.
dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. rada i sporta, ravnateljica HZZZSR-a, na postavljeno pitnaje što je s donošenjem četriju pravilnika za pružanje prve pomoći, poslove s posebnim uvjetima rada, statodinamičke i psihofiziološke napore i o najmanjem broju sati na mjestu rada specijalista medicine rada te da li se pripremaju krucijalne promjene, odgovorila je da je to pitanje za Ministarstvo zdravstva i da se ne bi usudila to komentirati. Potrebno je poštovati stare pravilnike, novi su napisani. ali kao ravnateljica Zavoda ne može utjecati na njihovo donošenje.
Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a , dodao je da je Ministarstvo zdravstva nadležno za donošenje navedenih propisa te da je svjestan da isti nedostaju ti propisi te da je mišljenja da Ministarstvo zdravstva nema dovoljno stručnjaka.
U nastavku skupa sudionici su panelistima postavljali pitanja na koja su dobili odgovore.
Kako se prijavljuju ozljede koje se dogode na službenom putu radnika? Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora inspekcije za zaštitu na radu , MRMS, rekao je da je za očevid nadležna prometna policija i ne treba se obavijestiti inspekcija rada.
Na pitanje zašto velik broj škola nema zaposlenih stručnjaka zaštite na radu, Puljić je rekao da nije točno da u školama nema zaposlenih stručnjaka zaštite na radu. Škole nisu prioritet u provođenju nadzora jer ima malo zaposlenih u Inspektoratu rada. Ne treba čekati inspektore, već to treba riješiti prije. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu , osvrčući se na ovo pitnaje istaknuo je da državna uprava nije učinkovita i postoje teškoće u komunikaciji s Ministarstvom znanosti i obrazovnaja koje na shvaća svioje obvezei nije uputilo svim ravnateljima škola naputak o organizaciji obavljanja poslova zaštite na radu.
Kako se osposobljavaju strani radnici? Nenad Puljić, dipl. ing. stroj. , odgovorio je da se osposobljavanje za rad na siguran način provodi na osnovi procjene rizika , i isto se izvodi na
mjestu rada. Prateća literatura treba se prevesti na jezik stranih radnika. Ako se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, strani radnici trebaju se osposobiti u RH. Isprave o stručnom osposobljavanju stranih radnika trebaju se nostrificirati u RH.
Na upit kada se u procjeni rizika poslovi kategoriziraju kao poslovi s velikim rizicima? Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a:, odgovorio je da su poslovi s posebnim uvjetima rada poslovi s velikim rizicima.
U drugom dijelu stručnog skupa izlaganja su nastavljena na temu Vizija nula nesreća (Zero Accident Vision – ZAV) o visokim standardima kulture sigurnosti sprimjerima iz prakse.
Mr.sig. Zlatko Perić iz tvrtke Saipem S.p.A., podružnice u RH, održao jeizlaganje na temu „Mi želimo nula nesreća u sigurnosti“. Krešimir Harapin, dipl.ing.stroj., u izlaganju „Rad bez ozljeda – utopija ilistvarnost“ predstavio je rad tvrtke Pliva i Teva Grupe, te iznio mjere koje sepoduzimaju u svrhu postizanja rada bez ozljeda. O „Zero Harm“ kulturi u tvrtki Siemens d.d. govorio je Tomislav Šeketa,struč.spec.ing.sec.
O zaštiti na radu na gradilištima u Hrvatskoj i Europi govorili su Slobodan Časl dipl. ing. stroj. iz tvrtke ZIRS d.o.o. (Iskustva iz zaštite na radu na gradilištu termoelektrane na biomasu), Dražan Lukavac, struč. spec. ing. el. iz tvrtke Zanos d.o.o. (Iskustva iz zaštite na radu na gradilištu trgovačkog centra), Jure Nižetić, dipl. ing. stroj., iz Zagrebačke pivovare (Sustav upravljanja vanjskim izvođačima radova u Zagrebačkoj pivovari),a o uočenim popustima na gradilištima govorio je Krešimir Kaćunko, dipl.ing.stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu u Inspektoratu rada, Područnom uredu Zagreb.
Nakon izlaganja na temu "Zaštita na radu na gradilištima – hrvatska i europska iskustva sigurnosti" održana je panel rasprava na temu "Gdje smo danas u zaštiti na radu na gradilištima i što se tiče radnika?".
U drugoj panel diskusiji sudjelovali su Jere Gašperov, dipl.ing. stroj, voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a, Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Mirko Habijanec, dipl. ing. građ. predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave Radnik d.d. Križevci, i mr. sig. Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize u ZUZNR-a.
Tijekom rasprave ukazano je na niz problema u djelatnosti graditeljstva, lošoj organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu posebno kod mikro i malih poslodavaca, nepoštivanje odredbi granskog kolektivnog ugovora, izostanak specifikacije troškovnika za zaštitu na radu u elaboratima, propustima u radu koordinatora na gradilištima, problemima s izvođačima radova i kooperantima, a što rezultira povećanim brojem teških ozljeda na radu kao i onih sa smrtnim posljedicama. Iz rasprave se može zaključiti da je potrebno organizirati radni sastanak na najvišoj razini na temu stanja u ovoj djelatnosti uz sudjelovanje predstavnika odgovarajućih ministarstava i drugih ključnih dionika, kako bi se utvrdile mjere koje je potrebno žurno poduzeti na otklanjanju uočenih problema, koji se odražavaju i na stanje u području zaštite na radu.
Mirko Habijanac, dipl. ing. građ., predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a istaknuo je da radnici odlaze iz Hrvatske zbog minimalnih plaća, a javna administracija i dalje buja. Kolektivnim ugovorima trebala bi se zajamčiti minimalna plaća. Graditeljstvo je važna gospodarska grana na kojoj bi se gospodarstvo trebalo temeljiti. Ocjenjuje da slijedi urušavanje cjelokupnog sustava. Troškove zaštite na radu trebali bi biti uključeni i specificirani prilikom projektiranja jer bi to omogućilo realno ugovaranje izvođenja radova i povećanje plaća.
Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu Inspektorata rada u PU Zagreb, naglasio je da od ukupnog broja smrtnih ozljeda u 2018. godini (22), skele i ljestve su bile izvor u sedam slučajeva. Prekršajno kažnjavanje nije dobro posloženo i to treba mijenjati. Nisam za preveliko kažnjavanje, ali mora biti omogućeno u nekim slučajevima. Npr. na gradilištu izričemo upravne mjere, a kod frizera novčanu kaznu. Ne trebaju se uvoditi nove odredbe već je postojeće nužno redefinirati.
Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a , rekao je da se nameće pitanje kakvo je stanje sa skelama. Mišljenja je da bi trebalo uvesti prekršajnu odredbu zbog neispravnog sredstva rada.
Mirko Habijanac, dipl. ing. građ., izrazio je nadu da će budući objedinjeni Državni inspektorat to popraviti. Samo kvalificirani radnici mogu postavljati i montirati skele. Objedinjavanje inspektorata će uvesti red u nesređeno stanje na gradilištima. Država nije stavila građevinarstvo na prvo mjesto u pokretanju gospodarstva. Potrebno je podići minimalnu plaću na 6.000,00 kn i obvezno kontrolirati plaće prema kolektivnim ugovorima.U graditeljstvu su udruge sindikata i poslodavaca sklopile granski kolektinvi ugovor, ministar rada je isti proširio ali nitko ne kontrolira i ne sankcionira izostanak neprimjene.
Jere Gašperov, dipl. ing. stroj. , je dodao da nije u mogućnosti pružiti odgovorv koji se odnosi na kolektivne ugovore , a Vitomir Begović je naglasio da je zadaća ministarstva nadležnog za rad da u koordinaciji s drugim tijelima osigura nadzor i primjenu propisa, u ovom slučaju odredbi kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Za detaljnije informacije, galeriju, zapisnik, prezentacije i sl. posjetite stranicu skupa OVDJE
