Ozljede i izostanci s rada
Hrvatski zavod za javno zdravstvo( HZJZ) obradio je podatke za 2019.godinu o ukupnom broju ozljeda na radu,i ozljeda na radu koje su se dogodile na mjestu rada po parametrima koji su sukladni metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW metodologija).
Izvor podataka za analizu ozljeda na radu su prijave ozljeda na radu dostavljene Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), radi ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te izvješće o ozljedama na radu sa smrtnim ishodom Državnog inspektorata.Analizom su obuhvaćene sve ozljede prijavljene HZZO-u,neovisno da li priznate ili ne od strane HZZO-a. Zaključno do 24. veljače 2020. godine HZZO je dostavio podatke za18.119 ozljeda na radu koje su se dogodile u 2019.godini, a Državni inspektorat za još 19 ozljeda sa smrtnim ishodom što čini brojku od 18.138 ozljeda na radu.
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se 15.079 (83,13%) ozljeda, a na putu 3.059 (16,87%) ozljeda.Uspoređujući odnos prijavljenih ozljeda na mjestu rada i onih na putu unutar pojedine županije, u Gradu Zagrebu od ukupnog broja ozljeda (4.386), na mjestu rada dogodilo se70,77%, što je najmanji udio ozljeda na mjestu rada u odnosu na ozljede na putu među svim županijama. Najveći udio prijavljenih ozljeda na mjestu rada prema onima na putu je u Karlovačkoj županiji, gdje od ukupnog broja ozljeda u toj županiji (391), 95,14% čine ozljede na mjestu rada.Za 767 prijavljenih ozljeda nema podataka o županiji u kojoj su se dogodile, ali poznato je kako ih je na mjestu rada bilo 602, a na putu165 .
Stopa ozljeda na radu na 1,.000 zaposlenih izračunata je temeljem statističkih izvještaja Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnom broju zaposlenih u pojedinoj županiji .
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda (18.138), najveći broj ozljeda (4.386) dogodio se u Gradu Zagrebu, ali najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) bilježi se u Požeško-slavonskoj županiji i iznosi 20,96. Uzimajući u obzir prijavljene ozljede na mjestu rada(15.079), najveći broj ozljeda ponovno se dogodio u Gradu Zagrebu(3.104), a najviša stopa ozljeda na mjestu rada na 1.000 zaposlenih evidentirana je u Požeško-slavonskoj županiji i iznosi 19,32.
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada(15.079), najviše ozljeda dogodilo se na uobičajenom mjestu rada ili unutar uobičajene lokalne jedinice poslodavca (85,09%).
Prema evidentiranim podacima o prijavljenim ozljedama na mjestu rada(15.079), navodi se da je većina stradalih radnika bila osposobljena za rad na siguran način (94,26%).
Za 80,14% ozlijeđenih radnika utvrđeno je da su koristili osobnu zaštitnu opremu(OZO) u vrijeme nastanka ozljede, ali nije poznato je li korištena OZO povezana s ozlijeđenim dijelom tijela.
Temeljem statističkih izvještaja DZS-a o prosječnom broju zaposlenih po području djelatnosti, izračunata je stopa ozljeda na radu na 1.000 zaposlenih.Stopa ukupnog broja svih prijavljenih ozljeda (18.138) na 1.000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 13,25 dok stopa prijavljenih ozljeda na mjestu rada (15.079) na 1.000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 11,02.
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda (18.138),najveći broj ozljeda(4.086) dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi vrlo visokih 25,33. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (15.079), najveći broj ozljeda dogodio se isto tako u prerađivačkoj industriji(3. 673), a najviša stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih na mjestu rada ostvarena je u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 22,91.
U odnosu na veličinu poslodavca najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavaca s više od 500 zaposlenih (44,94%).
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada,najviše ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni(35,87 %), preciznije,u proizvodnoj zoni, tvornici i radionici(23,76 %).Najčešća specifična aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje(4.990),a materijalno sredstvo povezano sa specifičnom aktivnosti u 2.826 slučaja su zgrade, građevine i površine na površini zemlje.
Najčešći poremećaj koji je doveo do ozljede radnika je gubitak kontrole (djelomični ili potpuni) nad strojem, prijevoznim sredstvom, opremom, ručnim alatom, predmetom, životinjom(3.293),a materijalno sredstvo povezano s poremećajem u 845 slučajeva su ručni alat bez pogona.
Kao pretežitib način ozljeđivanja koji je doveo do ozljede radnika je horizontalni ili vertikalni sudar s nepokretnim predmetom (žrtva je u pokretu -3525),a materijalno sredstvo povezano s ovim kontaktom u 2754 slučaja su zgrade, građevinei površine na površini zemlje .
Podatak o smrtnim ozljedama prikazuje samo broj ozljeda koje su rezultirale smrću radnika do trenutka prijavljivanja ozljede na radu. Prema ESAW metodologiji ozljeda na radu sa smrtnih ishodom je ozljeda koja je dovela do smrti ozlijeđenog unutar godine dana od ozljeđivanja, dok u Republici Hrvatskoj takvi podaci, nažalost, nisu dostupni. Od 15.079 prijavljenih ozljeda na mjestu rada najviše je bilo lakih ozljeda (89,56%).
Prijavljeno je 1.462 ili 9,70 % teških ozljeda na radu, te ukupno 43 sa smrtnim posljedicama.
Prema vrsti ozljede, najčešće ozljede su rane i površinske ozljede (35,97%) ,
te ozljede gornjih ekstremiteta (38,66%) u čijem udjelu prsti čine 20,65%.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019.godinu, ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i dalje je u porastu te iznosi 3,51(3,46 u 2018.g), s tim da se veće povećanje stope odnosi na izostanke s posla na teret HZZO-a (sa 1,75 na 1,79), dok su izostanci s posla na teret poslodavca neznatno povećani (sa 1,71 na 1,72). Ukupan broj dana izostanaka s posla povećan je za 3,69% i iznosi 17.566.616 dana. Prosječno dnevno izostaje 56.123 zaposlenika, od čega 27.440 zaposlenika na teret poslodavca, a 28.683 na teret HZZO-a. Stopa privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu i profesionalnih bolesti u 2019. godini iznosi 0,17 i nije se mijenjala zadnje dvije godine. Broj dana izostanaka s posla zbog ozljede na radu i profesionalnih bolesti iznosi 824.728dana (833.247 u 2018.), a dnevno zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti izostaje 2.635 zaposlenika (2.667 u 2018.)
Iznadprosječne stope izostanaka po ovoj osnovi su u većim industrijskim središtima kao što su Zagreb (0,22), Rijeka (0,20) te Virovitica (0,24) i Čakovec (0,19). S obzirom na ukupan broj dana privremene nesposobnosti i broja aktivnih osiguranika, proizlazi kao da je svaki zaposlenik na razini Hrvatske tijekom 2019. godine bolovao prosječno 10,98 dana.
Stopa privremene nesposobnosti za rad različita je prema granama djelatnosti. Najviša stopa privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iskazana je u djelatnosti Zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u visini od 2,85% što je za 0,05 postotnih poena više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine gdje je zaposleno 99.623 osiguranika, prosječno dnevno izostaje 2.838 zaposlenika uz 888.257dana privremene nesposobnosti za rad. U djelatnosti Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom iskazana je stopa privremene nesposobnosti za rad od 2,38 (u 2018.godini 2,17), zaposleno je 22.982 osiguranika (u 2018.22.368), a prosječno dnevno zbog bolesti izostaje 547 zaposlenika.U djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gdje ima 32.547 zaposlenih, također je povećana stopa izostanaka s posla sa 2,09 na 2,24, a prosječno dnevno zbog bolesti izostaje njih 730. Još nekoliko djelatnosti (koje po broju osiguranika imaju veći udio u aktivnim osiguranicima) imaju stopu izostanaka s posla na teret HZZO-a veću od prosjeka Republike Hrvatske, kao što su prerađivačka industrija s 218.850 zaposlenih, trgovina na veliko i malo s 229.969 zaposlenih i drugi. Na povećanje stope najvećim je dijelom utjecao porast broja dana izostanaka, dok je porast broja zaposlenih imalo manji utjecaj.
Dakle,podaci o ozljedama na radu i izostacima s rada ukazuju na značajne posljedice i troškove, te upućuju na proaktivni pristup zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.
Ulaganjima u sigurnost i zdravlje na radu smanjuje se učestalost bolesti povezanih s radom, čime se smanjuje stopa izostajanja , a ostvaruje se i osjetan pozitivan učinak na gospodarstvo.
Donošenjem Nacionalnog plana unapređivanja zaštite na radu 2021.-2027. i dosljednom provedbom operativnih akcijskih planova, promicanjem kulture prevencije i poboljšanjem kulture sigurnosti na radnom mjestu, moguće je uz istinsku podršku državnih institucija, zalaganjem i suradnjom socijalnih partnera i stručnjaka doprinijeti smanjenju ozljeda na radu,profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom.
Ulaganje u primjerene uvjete rada, u edukaciju , u kvalitetnu radnu opremu, i provedbu više razine mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu od minimalno propisanih i obveznih, najbolja je i najprofitabilnija investicija u svakoj radnoh sredini.
Vitomir Begović
