Zaštita sezonskih radnika sigurnost i zdravlje na radu

Trenutna kriza COVID-19 dodatno je otvorila probleme  loših radnih uvjeta i teškoća prekograničnih i sezonskih radnika i socijalnog dampinga.

U 2018. godini najveći broj prekograničnih radnika otišao je iz Poljske na rad u Njemačku (125.000 ljudi, od kojih mnogi rade u građevinskom  sektoru), iz Francuske u Luksemburg (88.000), iz Njemačke u Luksemburg (52.000) , od Slovačke do Austrije (48.000, a većina žena radi u zdravstvu u Austriji) i od Francuske do Belgije (46.000).

Procjenjuje se da se u Europskoj uniji godišnje  zapošljava  od 800.000 do milijun sezonskih radnika, uglavnom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru: 370.000 u Italiji, 300.000 u Njemačkoj, 276.000 u Francuskoj i 150.000 u Španjolskoj.

Sezonski i prekogranični radnici mogu se zaposliti u drugoj državi članici EU-a na temelju njihovog prava na slobodno kretanje unutar EU-a. Zakonodavstvo država članica domaćina primjenjuje se na načelu jednakog postupanja. Pristup naknadama za nezaposlene i socijalna zaštita regulirana je koordinacijom sustava socijalne sigurnosti koja se trenutno promatra.

Europski parlament  prošli mjesec  usvojio  je rezoluciju kojom je Europsku komisiju pozvao da procijeni radne uvjete u kojima rade prekogranični i sezonski radnici, uključujući ulogu posrednika i podizvođača..Rezolucija je usvojena s 593 glasa za, 34 protiv i 38 suzdržanih.

Parlament  je pozivao Komisiju da izda smjernice za rad prekograničnih i sezonskih radnika u kontekstu COVID-19 i da predloži dugoročna rješenja za sprječavanje zlostavljanja i prijevara u ovom području. Istovremeno, je pozivao države članice da ojačaju kapacitete inspekcija rada i osiguraju kvalitetan smještaj za prekogranične i sezonske radnike. Rezolucijom se nadalje traži brzo zaključivanje sporazuma o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja, jer je to jedini način da se spriječe zlouporabe prava prekograničnih i sezonskih radnika.

Europska komisija 16.srpnja predstavila je  smjernice za zaštitu sezonskih radnika u EU-u u kontekstu pandemije koronavirusa. One služe kao orijentir nacionalnim tijelima, inspektoratima rada i socijalnim partnerima da zajamče prava, zdravlje i sigurnost sezonskih radnika te da se pobrinu za to da sezonski radnici budu upoznati sa svojim pravima.

Prekogranični sezonski radnici imaju mnoga prava, no s obzirom na privremenu prirodu posla izloženiji su riziku nesigurnih radnih i životnih uvjeta. Ti su uvjeti uslijed pandemije koronavirusa postali vidljiviji, a u nekim su se slučajevima i pogoršali te mogu povećati rizik stvaranja žarišta zaraze COVID-om 19.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je: Svake godine stotine tisuća sezonskih radnika pomažu u iznimno važnim sektorima gospodarstva EU-a kao što su sektor hrane i poljoprivredni sektor. Pandemija koronavirusa ukazala je na problematične životne i radne uvjete s kojima se ti radnici suočavaju i na tome moramo poraditi. Naše su smjernice podsjetnik državama članicama i poduzećima da moraju ispunjavati svoju dužnost u zaštiti ključnih, ali ranjivih, radnika.

Komisija prati pravilnu primjenu pravila Unije u vezi sa sezonskim radnicima u EU-u, a nacionalna su tijela odgovorna za samu primjenu. Stoga su hitno potrebne odgovarajuće mjere.

Smjernicama su obuhvaćeni mnogi aspekti:

• pravo sezonskih radnika da rade u državi članici EU-a neovisno o tome jesu li građani EU-a ili dolaze iz trećih zemalja
• odgovarajući životni i radni uvjeti, uključujući ograničavanje fizičkog kontakta i odgovarajuće higijenske mjere
• jasno informiranje radnika o njihovim pravima
• neprijavljeni rad
• socijalna sigurnost.

Djelovanje na nacionalnoj razini

U smjernicama se nacionalna tijela i socijalni partneri pozivaju da preuzmu aktivniju ulogu u osiguravanju pravilne primjene i provedbe pravila. Navedene su konkretne preporuke i prijedlozi aktivnosti koje treba poduzeti na nacionalnoj razini ili na razini EU-a, primjerice:

• države članice pozivaju se da poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale pristojne radne i životne uvjete za sve sezonske radnike
• države članice pozivaju se da podignu svijest o zahtjevima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu koji se odnose na sezonske radnike te time pomognu poslodavcima u provedbi relevantnih pravnih zahtjeva i radnicima daju jasne informacije na jeziku koji razumiju
• države članice pozivaju se da manjim poduzećima pruže praktične smjernice
• države članice pozivaju se da pojačaju inspekcije na terenu kako bi se osigurala pravilna primjena pravila o sigurnosti i zdravlju na radu za sezonske radnike.

Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama, socijalnim partnerima,Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) i Europskin nadzornim tijelom za rad (ELA)  na tom važnom pitanju.

Djelovanje EU-a

Komisija planira niz mjera za jačanje zaštite prava sezonskih radnika, uključujući:

• studiju u kojoj će se prikupiti podaci o sezonskom radu unutar EU-a i utvrđuju glavne poteškoće, među ostalim u vezi s podizvođenjem
• studiju o visokorizičnim zanimanjima, koja uključuju sezonske radnike, a koju će provesti EU-OSHA u bliskoj suradnji s Odborom viših inspektora rada
• kampanju podizanja svijesti usmjerenu na sektore izloženije sezonskom radu, koju će koordinirati ELA
• saslušanje s europskim socijalnim partnerima na temu sezonskih radnika
• komparativnu analizu u nekoliko država članica koju će provesti mreža pravnih stručnjaka za slobodno kretanje i koordinaciju socijalne sigurnosti (MoveS)
• potporu državama članicama putem Europske platforme za rješavanje neprijavljenog rada i kampanje , radi povećanja informiranosti o pravima i obvezama među radnicima i poslodavcima.

Kontekst

Smjernicama EK  koje su predstavljene ponovno se ističu prava sezonskih radnika bez obzira na to jesu li građani EU-a ili državljani trećih zemalja, uključujući one koji redovito rade u inozemstvu na vlastitu inicijativu ili su upućeni primjerice preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i agencija za zapošljavanje.

Nužno je da sezonski radnici i njihovi poslodavci imaju sve potrebne informacije o zaštiti koju uživaju i obvezama koje moraju ispuniti.

Više od 17,6 milijuna građana EU-a živi ili radi u državi članici čiji nisu državljani. Određeni sektori europskoga gospodarstva, posebice poljoprivredno-prehrambeni i turistički sektor, ovise o potpori sezonskih radnika iz zemalja EU-a i trećih zemalja u određenim razdobljima u godini. Komisija procjenjuje da se godišnji prosjek aktivnih sezonskih radnika u EU-u kreće između nekoliko stotina tisuća i milijun.

Komisija prati pravilnu primjenu pravila Unije i nacionalnih zakona u vezi sa sezonskim radnicima u EU-u, a nacionalna su tijela odgovorna za njihovu pravilnu primjenu. Kako bi se zaštitili sezonski radnici, države članice pozivaju se da pojačaju provedbu postojećeg prava EU-a i nacionalnog prava te da pojačaju inspekcije na terenu u tom pogledu, među ostalim uz potporu Europskog nadzornog tijela za rad (ELA).

Ove smjernice dopunjuju Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, objavljene 30. ožujka 2020.,  i odgovor su na  poziv Europskog parlamenta iz Rezolucije od 19.lipnja 2020. o zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika.