U ozračju COVID-19 održana video konferencija o zaštiti na radu
U organizaciji EuroEduke i ZITEL-a 27.listopada održana je video konferencija na temu "Strateško planiranje zdravog radnog mjesta u ozračju COVID-19". Moderator konferencije i panel rasprave bio je Bruno Štajner.
O "Strateškim ciljevima,nacionalnom planu zaštite na radu,donesenim i novim propisima" govorio je Jere Gašperov.
Nacionalni plan zaštite na radu bit će dio Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje 2021.-2027. godine, u sklopu Programa Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024., sve u cilju očuvanja radnih mjesta i socijalne sigurnosti.Strateški ciljevi prijedloga Nacionalnog plana zaštite na radu su: sustavno unaprjeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, osoba na radu i samozaposlenih osoba, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.Glavni prioriteti u njihovoj provedbi su :zajamčiti sigurno i zdravo radno okruženje,stvoriti socijalno-gospodarsku motivaciju kod svih dionika sustava zaštite na radu za kontinuirano unaprjeđivanje u području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu ,utjecati na produljenje radnog vijeka te osigurati aktivno starenje,u najvećoj mogućoj mjeri izbjeći prijevremeno i trajno isključivanje radnika iz radnog procesa i s tržišta rada.Posebni ciljevi prijedloga Nacionalnog plana zaštite na radu su sljedeći:kontinuirano smanjivanje stope ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, s naglaskom na bolesti izazvane opasnim kemikalijama, a posebno karcinogenim i mutagenim tvarima,unaprjeđivanje djelovanja i rada te međusobne suradnje dionika sustava zaštite na radu kod poslodavca,umrežavanje institucionalnih dionika radi praćenja podataka i stanja za poboljšanje razine sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, s ciljem donošenja daljnjih politika i uspostava mehanizama za poticanje poslodavaca za uspostavu sustava upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.U cilju provedbe posebnih ciljeva, definirane su i konkretne mjere i njihove aktivnosti kao i rokovi za provedbu.
U nastavku se osvrnuo na propise zaštite na radu donesene u prethodnom razdoblju;Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene rizika,Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada i Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu.Najavio je pripremu novih propisa:Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima i Prijedlog pravilnika o uporabi osobne zaštitne opreme.
dr.med.Tamara Radošević,spec.medicine rada i sporta u svojem izlaganju na temu "Novosti u provođenju specifične zdravstvene zaštite i COVID-19 kao profesionalna bolest", osvrnula se na Zakon o listi profesionalnih bolesti i Pravilnik o posebnim uvjetima rada.
U 2019. godini priznatih profesionalnih bolesti je bilo 135, od toga 76 su bile bolesti uzrokovane azbestom.Od preostalih 59, bilo je 8 zaraznih bolesti.Dosad je neslužbeno pristiglo oko 150 prijava profesionalne bolesti COVID-19 (službeni podaci će se znati početkom sljedeće godine).Vezano za aktualnu pandemiju,razmatraju se sve rizične skupine zanimanja, a ne samo one koje su okarakterizirane točkom 56. Sukladno praksi drugih europskih zemalja, uzima se u obzir i zaraza od kolege na radnom mjestu (zdravstvo!).
Zatim je podsjetila na simptome COVID-19: temperatura i/ili zimica (99%),kašalj (59%),poteškoće disanja (31%),umor (70%),bolovi po tijelu i mišićima (35%),gubitak apetita (40%),glavobolja,gubitak okusa ili mirisa,bol u grlu,zaštopan nos ili curenje iz nosa,mučnina,povraćanje i proljev.U težim oblicima bolesti postoje i komplikacije koje zahvaćaju pojedine organske sustave:krvožilni: upala srčanog mišića (miokarditis) ,dišni: abnormalnosti plućne funkcije (najčešće uslijed fibroze pluća),mokraćni: akutna bubrežna ozljeda,kožni: osip, gubitak kose,živčani: problem s osjetom njuha i okusa, problem saspavanjem, poteškoće koncentracije, problem s pamćenjem, psihički: depresija, anksioznost, promjene u rasploženjima.Moguće komplikacije su: upala pluća,akutni respiratorni distres sindrom(ARDS),akutno oštećenje jetre,akutno oštećenje srca,superinfekcija i septički šok i akutno oštećenje bubrega.
Rizčne skupine su :starija životna dob,oboljeli od raka,kronična bubrežna bolest,neka srčana stanja (kardiomiopatije i sl.),imunokomptimitirana stanja,debljina, trudnoća,pušenje i diabetes mellitus tip 2.Pored toga postoje i posebno rizične skupine:osobe koje su transplantirale solidne organe, osobe s određenim malignim bolestima,osobe s teškim bolestima dišnog sustava ,osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija,osobe koje primaju visoke doze imunosupresivnih lijekova, osobe koje trebaju pomoć pri disanju uključujući kisik, sukciju, neinvazivnu ventilaciju ili profilaktički primaju antibiotike zbog ponavljajućih infekcija dišnog sustava,trudnice sa teškom srčanom bolešću,osobe sa određenim srčanim bolestima,druge osobe koje se klasificiraju kao izrazito vulnerabilne na temelju kliničke procjene izabranog liječnika ili kliničara.
Rizične skupine radnika mogu zatražiti potvrdu o svojem zdravstvenom stanju od obiteljskog liječnika ili specijaliste medicine rada i sporta kako bi u dogovoru s poslodavcem regulirali mogući način rada.Ukazala je i na osnovne zaštitne mjere za opću populaciju.
Za prijavu profesionalne bolesti potrebna je dokumentacija:obrazac za prijavu profesionalne bolesti ispunjen od strane poslodavca i obiteljskog liječnika,mišljenje nadležnog specijalista medicine rada, medicinska dokumentacija,potvrda poslodavca i izjava osiguranika.
O temi "Zdrava radna mjesta zaustavljaju epidemiju" govorio je konzultant Vitomir Begović. Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u preambuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas.
Nacionalna kultura zaštite na radu i zaštite zdravlja je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno surađuju u stvaranju sigurnosnog i zdravog radnog okruženja kroz definiranje prava, obveza i odgovornosti i gdje su ključni prioritet mjere prevencije. Na nacionalnom nivou, izgradnja i održavanje kulture prevencije u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, zahtijeva primjenu svih raspoloživih sredstava kako bi se povećala svijest, znanje o opasnostima i rizicima i razumijevanje njihove prevencije i kontrole.
Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. Unatoč prednostima koje digitalni rad donosi, stvara i niz izazova povezanih sa sigurnošću i zdravljem - posebno, između ostalih, na područjima ergonomije i mentalnog zdravlja.
U sklopu sveobuhvatne borbe protiv COVIDA-19, mjere fizičkog distanciranja uvedene su u većini država članica, te se radnike potiče ili obvezuje da rade od kuće, ako im to dopušta priroda njihova posla. Većina tih radnika prvi put radi na daljinu i njihovo radno okruženje vjerojatno ima mnogo nedostataka u odnosu na njihovo radno mjesto. U kojoj se mjeri kućno okruženje može prilagoditi, ovisit će o uvjetima u kojima radnik živi te vremenu i resursima koji su na raspolaganju za prilagodbe.
U takvim okolnostima poseban problem predstavlja očuvanje mentalnog zdravlja.Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine mentalno zdravlje se definira kao 'stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici'.
Pandemija COVID-19 više je nego ikada prije istaknula važnost sigurnih i zdravih radnih mjesta za funkcionalno društvo. Bilo da se radi o zaštiti ključnih radnika (od radnika koji pružaju zdravstvene usluge i usluge skrbi, radnika u javnom prijevozu, pa sve do radnika u prehrambenoj industriji) ili o smanjenju rizika za radnike na daljinu, ili pak o smanjenju prijenosa virusa unutar zajednice, sigurnost i zdravlje na radu u svakom je slučaju od presudne važnosti.
Zbog porasta zaraza i kako bi se učinkovito kontroliralo širenje zaraza u narednim tjednima, važna je suradnja i poslodavaca i specijalista medicine rada i sporta, prije svega u pomaganju i koordinaciji rada s poslodavcima i njihovim odjelima za ljudske resurse u upravljanju daljnjim širenjem zaraze.
Kao i u normalnim radnim uvjetima, identifikacija i procjena rizika u fizičkim i psihosocijalnim radnim okruženjima početna je točka za upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu u okviru mjera protiv bolesti COVID-19.
Potrebno je usmjeriti pozornost i na radnike čiji bliski članovi obitelji spadaju u visokorizičnu skupinu te uspostaviti i praksu pružanja potpore radnicima koji možda pate od tjeskobe ili stresa. Naime, nakon ozdravljenja radnici se vraćaju na posao, možda su proživjeli traumatične događaje kao što su teška bolest ili smrt rođaka ili prijatelja, imaju financijskih poteškoća ili problema u osobnim odnosima .Moguće je da su radnici zabrinuti zbog veće mogućnosti zaraze na radnom mjestu i možda se ne žele vratiti na posao. Važno je razumjeti njihovu zabrinutost, ohrabriti ih, pružiti im informacije o poduzetim mjerama i potporu.
Od 27. listopada 2020. svim poslodavcima je preporučeno: smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kad god je to moguće; uvesti rad od kuće, kad je to moguće s obzirom na narav posla; uvesti klizno radno vrijeme gdje je to moguće; organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama gdje je to moguće i smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru. Istovremeno za uspješnu cjelovitu prevenciju važno je odgovorno ponašanje i pridržavanje svih mjera zaštite i u slobodno vrijeme, kako bi se ostvario sinergijski učinak i spriječilo širenje zaraze u radnim sredinama.
Zakon o radu u Republici Hrvatskoj omogućava da radnik u radnom odnosu poslove ne obavlja (samo) u prostorijama poslodavca već i na drugim mjestima. Takav rad se prema Zakonu o radu naziva radom na izdvojenom mjestu rada odnosno riječ je o radu koji se obavlja kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Izdvojeno mjesto rada je također mjesto rada i poslodavac je na istom obvezan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega, bez obzira na učestalost i trajanje rada na tom mjestu rada.
Dakle, za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca sklapa se ugovor o radu u skladu s odredbom članka 17. Zakona o radu, te stranke takvog ugovora o radu trebaju osobito voditi računa o ugovorenom mjestu rada koje predstavlja obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu.
Budući se u pravilu kod rada od kuće radi o uredskim poslovima i radu s računalom poslodavac bi, po pitanju prevencije, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu trebao osigurati radniku odgovarajuće uvjete prema Zakonu o radu, Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom a manje se pozivati na izmijenjeni Pravilnik o izradi procjene rizika, primjenjujući višu razinu zaštite od minimalno propisanih.
Naime, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ista ugovorena drugim aktima.
Kolektivnim ugovorom ili Sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem ( ili Pravilnikom o radu i Pravilnikom o zaštiti na radu), te ugovorom o radu, moguće je uvažavajući specifičnosti normativno kvalitetno urediti rad na izdvojenom mjestu rada, neovisno o njegovom vremenskom trajanju.
Istovremeno, aktualni problemi s COVID-19 ne smiju dovesti do zanemarivanja svih ostalih ugroza prisutnih na mjestima rada. Značajan broj različitih rizika nalazi se svakom u radnom okružju o čemu svjeoče dosadašnji i novi rizici, kao i problemi s rastom oboljelih od raka, mišično-koštanih poremećja, psihosocijalnih bolesti i dr.
Pokazatelji o bolestima povezanima s radom, izostancima s rada, stanju zdravlja radne populacije, kao i ljudi nakon odlaska u mirovinu u trećoj životnoj dobi, te nužnost sveobuhvatne borbe protiv COVIDA-19, zahtijevaju primjerenu reakciju.
Promocija zdravlja na radnom mjestu podrazumijeva zajednički trud poslodavaca, radnika i hrvatskog društva na stvaranju sigurnog mjesta rada, poboljšanju zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu, kao posebnog društvenog interesa.U zauzimanju za ostvarivanje te zadaće osobito je važno strateško planiranje kao postupak stvaranja dugoročnog plana o tome kako postići krajnje ciljeve. Iz tog plana proizlaze godišnji operativni planovi kojih sastavni dio treba biti i područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s odgovarajućim financijskim okvirom i potrebnim resursima, zaključio je Vitomir Begović .
"Inspekcijski i interni nadzor i obveze poslodavca prema tijelima nadzora" bila je tema izlaganja Damira Đurđevića.Inspekcijski nadzor inspektora rada osim uobičajenih točaka nadzora uključuje i nadzor u provođenju mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2.Nadzor u provođenju mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 podrazumijeva: provjeru da li je Procjena rizika ažurirana sa okolnostima na bolest Covid-19, da li su dostupne obavijesti i upute, da li su osigurana sredstva za dezinfekciju, da li je u zatvorenim radnim prostorima osiguran preporučen razmak između radnika,da li se vodi evidencija o posjetiteljima.U slučaju ne provođenja mjera zaštite na radu, Zakonom su propisane kaznene odredbe kako za pravnu osobu tako i odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog MUP-a donosi:Nacionalnu strategiju zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine, Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara i Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH.Prilikom inspekcijskog nadzora iz područja zaštite od požara osim uobičajenih točaka nadzora naglasak je na kontroli provođenja mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2. Nadzor u provođenju mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 podrazumijeva: da li su dostupne obavijesti i upute ,da li su osigurana sredstva za dezinfekciju, da li je u zatvorenim radnim prostorima osiguran preporučen razmak između radnika, da li se vodi evidencija o posjetiteljima.U slučaju ne provođenja mjera zaštite od požara, Zakonom su propisane kaznene odredbe kako za pravnu osobu tako i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Isto se odnosi i na neprovođenje mjera i preporuka Stožera civilne zaštite.
Prilikom inspekcijskog nadzora sanitarnog inspektora osim uobičajenih točaka nadzora, prednost ima nadzor nad provođenjem mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2.U novonastalim okolnostima naglasak je na: Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Novčanom kaznom u iznosu od 8.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako se ne pridržava sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (izolacija, samoizolacije, karantena).U svrhu zaštite od bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2 potrebno je pridržavati se preporuka Stožera civilne zaštite i naputaka sanitarne inspekcije. Od 13.10.2020. na snazi je Odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite prema kojoj bi pravne osobe u Hrvatskoj mogle dobiti novčane kazne od 20.000 do 70.000 kuna ako se ne pridržavaju odluka Nacionalnog stožera.Posebno je potrebno voditi brigu:osiguravanju minimalne udaljenosti između osoba,kontroli (mjerenje temperature) i evidenciji posjetitelja,osiguravanju sredstava za dezinfekciju ruku,postavljanju uputa i obavijesti vezanih za bolest Covid-19 i kontroli nošenja maski kao i da radnici sa sumnjivim (potencijalnim) simptomima ne dolaze na posao dok se ne utvrdi stvarno stanje.
Poslodavac u svakom trenutku mora biti spreman za inspekcijski nadzor (redovni, izvanredni).U slučaju teže ili smrtne ozljede na radu, u slučaju požara na sredstvima rada, dežurni inspektor u vrlo kratkom vremenu izlazi na teren.Priprema za inspekcijski nadzor obavlja se puno prije nego inspektor pokuca na vrata.Pripremu za inspekcijski nadzor obavlja poslodavac (kod malih poslovnih subjekata),ovlaštenik poslodavca kroz izvršavanje svakodnevnih aktivnosti,stručnjak zaštite na radu (prilikom internih nadzora) i specijalist zaštite okoliša.
Osobito je važan unutarnji nadzor koji se provodi obilaskom mjesta rada. Prilikom unutarnjeg nadzora potrebno je utvrditi, ukloniti ili nadzirati štetne utjecaje na radnom mjestu.Prilikom unutarnjeg nadzora potrebna je suradnja: stručnjaka zaštite na radu,poslodavca ili njegovog ovlaštenika,poslovođe ili neposrednog rukovoditelja, povjerenika radnika za zaštitu na radu i specijaliste zaštite okoliša.Kontrolne liste su pomoćno sredstvo za kontrolu i ocjenu:radnog okoliša,uvjeta i načina rada,sredstava rada i dr.
O “Osigravateljnim aspektima zaštite na radu” govorio je Ante Karamatić.Osiguranje je način da smanjite mogući financijski gubitak ili nevolju.Pomaže nam da platimo troškove uslijed neočekivanih događaja rizika koji ugrožavaju naš život, zdravlje ili imovinu. Svrha osiguranja je zaštita od posljedica budućih, iznenadnih štetnih događaja, neovisnih o volji ugovaratelja ili osiguranika. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj obuhvaća 27 društava za osiguranje, kao i društva za zastupanje u osiguranju, obrte za zastupanje i obrte za zastupnje u stanicama za tehnički pregled te banke koje su ovlaštene za zastupanje u osiguranju kao i Hrvatsku poštu.
Dvije su osnovne skupine osiguranja:životno i neživotno.Životno osiguranje je dugoročna štednja, uz istovremeno osiguranje za nepredviđene slučajeve u životu, bilo da se radi o iznenadnoj bolesti, nesposobnosti za rad ili smrti osiguranika. Premija životnog osiguranja može vam poslužiti i kao instrument osiguranja kod uzimanja kredita ili za pozajmicu.
Neživotna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja:osiguranje od nezgode,
zdravstveno osiguranje, kasko osiguranje cestovnih i drugih vozila i ostala osiguranja imovine. Kod zdravstvenog osiguranja i osiguranja od ozljeda i bolesti osiguranjem mogu biti pokrivene posljedice nastanka ozljede (invaliditet i smrt) i liječenje u bolnici po danu kao i kućna njega.
Sam nastanak npr. teških ili neizlječivih bolesti je predmet na policama životnih osiguranja.
Životna osiguranja u pokriću za smrtne slučajeve uzrokovana virusom SARS COVID-19, kao i bilo kojom drugom bolesti, nema isključenja.Bolest uzrokovana virusom SARS COVID-19, koronavirus u vrijeme proglašene pandemije kod pojedinih proizvoda imaju isključenja pa je potrebno dodatno obratiti pažnju (inozemno putno).
Kako bi bila zadovoljena svrha zaštite i osiguravanja trebaju biti zadovoljena načela:Odštetno načelo nadoknade štete i/ili isplate ugovorenog iznosa ovisno o kojoj je vrsti osiguranja riječ;načelo dobre vjere tj. nužna razina povjerenja između ugovornih strana; načelo savjesnosti i poštenja;načelo osigurljivog interesa, što znači da Ugovor može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani (materijalni) interes na predmetu osiguranja, ili može očekivati da će ga imati, u trenutku nastupa osiguranog slučaja;načelo subrogacije tj. prava oštećenika (osiguranika) prema štetniku prenose se na osiguratelja u visini isplaćene osigurnine. Prijenos prava osiguranika na osiguratelja nakon isplate osigurnine; osiguratelj stupa na mjesto osiguranika.To su slučajevi kada naknade i sva prava osiguranika (banke) koje je imao prema osobi (korisniku kredita) koja je odgovorna za štetu, budući ista nije po ugovoru o kreditu ispunila svoju obvezu.
Krešimir Rožman izlaganje je usmjerio na temu "Strategija rada od kuće kroz Zakon o radu u ozračju COVID-19". Naglasio je da se rad kod kuće prije epidemije COVID-a 19 malo u Hrvatskoj koristio, iako ima niz prednosti za radnike i poslodavce, iako naravno ima i svojih nedostataka. Epidemija COVID-a 19 sve je promijenila. Ograničavanje kretanja, sigurnosne mjere izbjegavanja kontakata, traženje Stožera civilne zaštite RH da se radi od kuće, a na koncu i potres u Zagrebu koji je poslovne prostorije nekih poslodavaca učinio neupotrebljivim, dovelo je da masovnog korištenja rada od kuće.
Tako se u ovome trenutku većina poslova koji se mogu obavljati od kuće i stvarno obavljaju na taj način.
Kod toga u ogromnoj većini ugovor za rad kod kuće nije sklopljen sukladno Zakonu o radu, nisu potpisani posebni ugovori o radu odnosno aneksi ugovora o radu za rad na izdvojenom mjestu rada kako to traži članak 17. Zakona o radu. Umjesto toga takav rad počeo se najčešće odvijati na temelju jednostranog naloga – odluke poslodavca, koje su naloge radnici jednostavno prihvatili.Međutim, postoje tri nužna praktična preuvjeta rada od kuće : podobnosti samoga posla koji se treba obavljati, podobnosti radnikovih stambenih uvjeta, posjedovanje nužne opreme tj. sredstava za rad.
Vezano za samu vrstu posla, jasno je da postoje poslovi koji se ne mogu nikako obavljati od kuće, npr. poslovi vozača autobusa, poslovi prodavača, medicinske sestre, njegovatelja i sl.
Za rad od kuće najpodobniji su svi intelektualni poslovi, poslovi vezani za IT tehnologiju (osim naravno proizvodnje hardwera i instaliranja), razni administrativni poslovi, poslovi telefonske prodaje (call centar) i slično.
Međutim, uz današnju tehnologiju obavljaju se i neki poslovi za koje se uobičajeno pretpostavljalo da je nužan neposredni kontakt, kao npr. poslovi nastave na svim razinama (osnovno, srednje i visoko obrazovanje).
Radnici koji obavljaju prethodno navedene i slične poslove u pravilu u cijelosti rade ono što imaju ugovoreno svojim ugovorom o radu, dakle u pravilu u potpunosti izvršavaju ugovorene poslove, samo ne u prostorijama poslodavca nego kod kuće. Jednostavno, oni normalno rade i obavljaju svoje poslove.
S druge strane postoje i poslovi koji se ne obavljaju od kuće po prirodi takvog posla, npr. poslovi domara, čistačice i sl. ali se može dogoditi da takvi radnici trebaju povremeno nešto obaviti u prostorijama poslodavca (u nekim unaprijed određenim terminima ili po potrebi doći nešto popraviti, očistiti i sl.), što znači da su kod kuće gdje stvarno ne rade, ali čekaju na poziv. Iako to nije stvarno rad kod kuće, pa bi se moglo računati da ti radnici ne rade kada su doma nego imaju naknadu plaće sukladno čl. 95. st. 3. Zakona o radu, a rade samo kada su pozvani, poslodavcima je često u praksi najjednostavnije da im sve računaju kao rad, dakle kao i da rade kod kuće, što baš pravno i nije točno.
Što se tiče neophodnih stambenih odnosno prostornih uvjeta, u praksi se baš puno ne nailazi na slučajeve da radnici kod kuće ne mogu obavljati poslove koji su podobni za takvu vrstu rada (npr. rad na računalu). Međutim, treba uzeti u obzir da postoji mogućnost da neki radnici jednostavno nemaju odgovarajuće stambene uvjete da bi mogli nesmetano raditi kod kuće. Netko može živjeti u malom stanu s više djece koja sada ne mogu ići u vrtiće odnosno jaslice i praktički ne može normalno obavljati traženi posao. Netko može dijeliti podstanarsku sobu s „cimerima“ pa je isto tako pitanje kako može funkcionirati radom od kuće.
I napokon radnik da bi radio od kuće mora imati potrebnu opremu, u pravilu računalo i mobitel te internetsku vezu. Naravno, mogući su i poslovi s puno složenijom opremom, ali to je rijetka iznimka. Posjedovanje računala odnosno laptopa i mobitela danas izgleda tako uobičajeno da se na prvi pogled ne bi trebalo niti dovoditi u pitanje. Međutim, nije tako, neki radnici nemaju računalo odnosno laptop, što im je uvjet za posao, a bez toga ne mogu u najvećem dijelu obavljati svoj posao. Pri tome treba znati da radnici nisu dužni nabavljati opremu koja im je potrebna za rad, nego je to isključivo obveza poslodavca. Radnik bez takve opreme neće moći raditi dok mu je poslodavac ne nabavi, odnosno neće moći raditi većinu poslova, nego samo neki manji dio, npr. javljanje na mobitel, savjetovanje poslodavca i sl.
Naravno, nema zapreke da si radnik sam nabavi opremu, za što bi mu sukladno članku 17. st. 1. t. 3. Zakona o radu poslodavac trebao plaćati naknadu za korištenje, ali nabava takve opreme nipošto nije obveza radnika. Na koncu radnik ne mora imati niti potrebna sredstva za takvu kupnju.
Zaključno možemo reći da je obavljanje poslova od kuće moguće ako za takav rad postoji prikladna vrsta posla koju radnik obavlja, ako radnik ima stambene i slične uvjete gdje to može obavljati te ako radnik ima potrebna sredstva za rad, opremu i sl.
Za rad od kuće sukladno Zakonu o radu, treba se sklopiti posebni ugovor o radu – ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, kako to regulira članak 17. Zakona o radu.
Ovaj ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o takvom ugovoru , osim podataka iz čl. 15. Zakona koje podatke moraju sadržavati svi ugovori o radu, mora sadržavati i dodatne podatke o:radnom vremenu, rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika;strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati;uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time; naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova;te načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Kod ugovora o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, također se na odgovarajući način primjenjuje odredba čl. 15. st. 2. Zakona o radu, tj. umjesto podataka o plaći, odmorima i dopustima, otkaznim rokovima i radnom vremenu može u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
Ugovor za rad kod kuće se ne može sklopiti za obavljanje poslova iz čl. 64. Zakona koji se obavljaju u skraćenom radnom vremenu,na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.“), te drugih poslova za koje je to utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom.
Zakon također posebno ističe da plaća radnika koji radi kod kuće ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.
Isto tako poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
Na ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca primjenjuju se odredbe Zakona o radu o: prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, osim ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.
Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju spomenutog ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Ovo je iznimno važna zaštitna odredba za radnike, jer rad kod kuće bez obzira na to što ugovor o radu mora sadržavati podatak o radnom vremenu i što se ostale odredbe o radnom vremenu primjenjuju ako nije drukčije riješeno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, ipak faktični ostavlja organizaciju radnog vremena samom radniku, a što je i upravo odgovarajuće ovakvoj vrsti rada. Kako u pravilu dakle nema nadzora radnog vremena za koje redovno i neposredno brine poslodavac, količinom posla i rokovima moglo bi se primorati radnika da radi znatno više od ostalih radnika. Radi toga je, kao što je rečeno, ova odredba iznimno bitna.
U ranijem Zakonu o radu bila je propisana obveza poslodavca da o sklapanju ugovora o radu za rad na izdvojenom mjestu rada mora obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. Prema važećem Zakonu o radu takve obveze više nema što je svakako korisno smanjivanje nepotrebnog administriranja.
No, da bi se poštovao Zakon o radu, poslodavci su dužni dostaviti pisanu potvrdu radnicima o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno sklopiti takav pisani ugovor o radu. Sklapanje pisanog ugovora o radu za rad na izdvojenom mjestu rada tj. rada od kuće, je važno jer rad bez pisanog ugovora o radu stvara neoborivu presumpciju da je sklopljen na neodređeno vrijeme, pa bi se radnici nakon prestanka potrebe za radom kod kuće mogli pozivati na nju i odbijati doći raditi u prostorije poslodavca, ,naglasioc je Rožman.
"Procjena rizika u okolnosti epidemije i planiranje mjera zaštite na radu" bila je tema izlaganja Kristine Štimac i Marka Štajnera.Nakon pojave pandemije uzrokovane novim koronavirusom 2019. godine (COVID-2019), većina država članica Europske unije (EU) uvela je niz mjera, uključujući one koje utječu na radna mjesta, kako bi se spriječilo širenje bolesti. Svijet rada ozbiljno je pogođen tijekom ove krize, stoga svi dijelovi društva, uključujući poduzeća, poslodavce i socijalne partnere, moraju ispuniti svoju ulogu u cilju zaštite radnika, njihovih obitelji i društva u cjelini.Nalazimo se u vremenu koje od svih nas zahtijeva maksimalnu profesionalnost, strpljivost i sposobnost brze prilagodbe, a to sve podrazumijeva naše odgovorno ponašanje.
Provedba sigurnih radnih praksi u cilju ograničavanja izloženosti virusu koji uzrokuje COVID-19 na radnom mjestu najprije zahtijeva procjenu rizika, a zatim provedbumjera u skladu s hijerarhijom te uspostavljanje kontrolnih mjera kako bi se najprije uklonio rizik, a ako to nije moguće, smanjila izloženost radnika na najmanju moguću mjeru.
Baš kao u normalnim radnim uvjetima, identifikacija i procjena rizika u fizičkim i psihosocijalnim radnim okruženjima početna je točka za upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu u okviru mjera protiv bolesti COVID-19. Kada dođe do promjene u postupku rada poslodavci su dužni ponovno procijeniti rizik i uzeti u obzir sve rizike, uključujući one koji utječu na mentalno zdravlje. Pri ponovnoj procjeni rizika treba obratiti pozornost na sva odstupanja ili situacije koje prouzročuju probleme i kako se time može dugoročno pomoći organizaciji da postane otpornija. Važno je da u reviziji procjene rizika sudjeluju radnici i njihovi predstavnici te ukoliko je moguće da su uključeni i oni koji su zaduženi za sprječavanje rizika ili pružatelja usluga medicine rada. Kao doprinos procjeni potrebno je prikupiti ažurirane informacije od tijela javnog sektora o učestalosti bolesti COVID-19 za odgovarajuće područje rada. Nakon ažuriranja procjene rizika, sljedeći je korak izrada akcijskog plana s odgovarajućim mjerama.
Prema hrvatskom zakonodavstvu o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu procjenu rizika potrebno je izraditi za svako radno mjesto i za svako mjesto rada jer je to temeljni dokument za provedbu mjera u cilju zaštite zdravlja radnika pa tako u tom pogledu i procjenu rizika za nCoV 19.Procjena rizika u svakom trenutku mora odgovarati postojećem stanju.
Poslodavci i radnici dužni su se pridržavati svih mjera zaštite donesenih od strane Stožera civilne zaštite. Slijedeći opća načela prevencije utvrđena Zakonom o zaštiti na radu, poslodavci su dužni pridržavati se i posebnih mjera. Obveza o osiguranju sredstava zaštite i drugih mjera zaštite odnosi se na poslodavce, dok su radnici dužni iste koristiti i provoditi na propisani način.
Kako bi se postigao visok stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, u ovom trenutku potrebna je posebna angažiranost stručnjaka zaštite na radu.
Stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja posao dužan je svakodnevno provjeravati pridržavaju li se radnici propisanih mjera te provoditi češće unutarnje nadzore o čijem rezultatu su dužni upoznati poslodavca.Ukoliko tijekom obavljanja unutarnjeg nadzora uoče ili utvrde nepravilnosti kojima je ugrožena sigurnost i zaštita zdravlja radnika dužni su o tome obavijestiti poslodavca te mu predložiti mjere kojima bi u najbržem mogućem roku otklonile nepravilnosti.
Marko Štajner je prikazao da se osim uobičajene metode za procjenjivanje i dokumentiranje procjene rizika, mogu koristiti i interaktivni internetski alati(OiRA –Online interactive Risk Assessment).
Procjena rizika učinkovita je samo ako poslodavac i radnici postupaju prema njoj, odnosno prate sve potrebne radnje i redovito ih ažuriraju skuladno promjena unutar organizacije.Važno je izraditi ili ažurirati krizne planove za nepredvidive situacije za slučajeve zaustavljanja i pokretanja poslovanja u budućnosti ( COVID 19 –procjena rizika i smjernice). Cilj jest pomoći poslodavcima i radnicima da ostanu sigurni i zdravi u radnom okruženju koje se zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno promijenilo.
Iskustvo stečeno tijekom pandemije bolesti COVID-19 može se iskoristiti za izradu ili reviziju postojećih politika i postupaka rada na daljinu.
Poduzeća u kojima su sada prvi put uvela rad na daljinu mogla bi razmotriti usvajanje takvog načina rada kao modernu i dugotrajnu radnu praksu, zaključila je Štimac.
Nastavno govoreći o planiranju mjera zaštite na radu Marko Štajner je ukazao da je većina tvrtki već ustrojila krizni menadžment te planove nastavka poslovanja kao odgovor na trenutnu krizu. Međutim, „niti jedan plan ne preživljava prvi kontakt s neprijateljem", posebno neprijateljem poput COVID-19. Bitno je oformiti tim od povjerenja i dati mu dovoljno slobodnog prostora za brzo donošenje taktičkih odluka kako bi se zatvorile praznine u planu.Navedeno uključuje:provođenje preventivnih kontrola radi održavanja temeljnih funkcija organizacije,dobro upravljanje komunikacijama - svaki dan izlaze na vidjelo nove ključne informacije;pružanje preciznih operativnih smjernica i postupaka za zaposlenike, poput uputa za ograničavanje izloženosti i planove za izvanredne situacije.Osvrnio se na mjesto rada u uredu i prilagodbu novim okolnostima:stvaranje dovoljne udaljenosti između radnih stanica razmakom između istih, preuređivanje radne stanice, izbjegavanje zagušenja na ulazu / izlazu te kružno kretanje radnika kako bi se izbjegao kontakt radnika. Važne upute i obavijesti potrebno je postaviti na vidljivo mjesto (kod ulaza, pomoćne prostorije i sl.),isto tako i edukacijske plakate, kao i sve važne upute o zaštiti zdravlja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Epidemiološke službe.
Kod rada od kuće također je potrebno da zaposleni brine o ispunjavanju odgovarajućih uvjeta koji se odnose na opremu za rad,radno vrijeme,način komunikacije, organiziranje radnih zadataka,fleksibilnost, smetnje, pauze,praćenje vlastitog napretka,preuzimanje odgovornosti i naravno sigurnost.
Poslodavci istovremeno imaju obveze koje uključuju normativno reguliranje rada od kuće, osiguranje opreme i mjera sigurnosti, postavljanje jasnih očekivanja od zaposlenika koji rade od kuće,objasniti očekivanja i ishode, ostvarivari dvosmjernu komunikaciju,imati povjerenja u radnike,pružiti primjere i tražiti povratne informacije.
Osiguranje provedbe mjera moraju osigurati poslodavac i ovlaštenik poslodavca,a stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja posao dužan je svakodnevno provjeravati pridržavaju li se radnici propisanih mjera te provoditi češće unutarnje nadzore o čijem rezultatu je dužan upoznati poslodavca.Ukoliko se tijekom obavljanja unutarnjeg nadzora uoče ili utvrde nepravilnosti kojima je ugrožena sigurnost i zaštita zdravlja radnika dužni su o tome obavijestiti poslodavca te mu predložiti mjere kojima će se u najkraćem mogućem roku otkloniti nepravilnosti. Osobito je važno aktivno primjenjivati usvojeni plana mjera te akcijski plana s odgovarajućim procedurama, pridržavati se uputa koje daje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske te provoditi Odluke o mjerama zaštite koje on donosi. Utvrđene mjere poslodavci i radnici dužni su, u dijelu koji se odnosi na mjesta rada, primjenjivati kao posebna, odnosno priznata pravila zaštite na radu. Poslodavci i radnici dužni su se pridržavati svih mjera zaštite donesenih od strane Stožera civilne zaštite Slijedeći opća načela prevencije utvrđena Zakonom o zaštiti na radu, poslodavci su dužni pridržavati se i posebnih mjera, istaknuo je Štajner.
U završnom izlaganju konzultant Vitomir Begović govorio je o " Zaštiti radnika u COVID-19 okruženju i strateškom pristupu zdravom radnom mjestu". Podsjetio je na nedavnu izjavu poznatog znanstvenika Igora Rudana, koji je upozorio da "Pobjeda COVID-19 neće značiti i kraj naše borbe s pandemijama,moramo biti spremni da bi nas mogla pogoditi i neka opasnija od ove".Navedeno znači da dobar dio mjera prevencije koje sada provodimo treba ostati i nadalje.Prosječno u Hrvatskoj je do sada radilo od kuće oko 1,4 zaposlenih dok je istovremeno na razini EU u tom obliku radilo 5,2 posto radnika , što će se sada a vjerojatno i ubuduće značajno mijenjati, pa uz ostalo treba voditi računa o srazmjernim mjerama sigurnosti i prevencije. Naime, rad na daljinu povećava rizik od obolijevanja od mišićno-koštanih poremećaja,znatan je porast broja radnika koji rade na daljinu i koji se žale na mišićno-koštane poremećaje tijekom pandemije, a potrebno je riješiti i pitanje povezanosti mišićno - koštanih poremećaja i psihosocijalnih čimbenika rizika.Poznato je da dugotrajni rad s računalom dovodi do povećanih napora pri radu: statičkih - dugotrajno sjedenje,dinamičkih - ponavljajući pokreti, napora vida - dugotrajan rad sa zaslonom, psihofizioloških napora- povećani zahtjevi posla i očekivanja nadređenih. Dodatni problemi vezani uz rad od kuće su: izostanak primjene čl.17 Zakona o radu u ugovoru o radu radnika/ce, izdvojenost iz radnog okruženja,socijalna isključenost,nedostak komunikacije, vjerojatnost duljeg rada od redovnog, ometanje u radu od ukućana,vlastita neorganiziranost, neadekvatni i nesigurni radni uvjeti,stres i problemi povezani s mentalnim zdravljem.Kad je u pitanju rad od kuće postoji niz međunarodnih dokumenata koji reguliraju ovo područje (Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života (roditeljstvo), Direktiva o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za rad s opremom zaslona 90/270 / EEZ Konvencija MOR-a br.177 o radu kod kuće,Preporuka o radu kod kuće (mjere sigurnosti i zaštite zdravlja), EU okvirni sporazum o radu na daljinu (implementacija u državama članicama kroz: kolektivni ugovor, smjernice i preporuke, legislativu) i Europski stup socijalnih prava).
Imamo i dobru praksu dijela članica EU, te aktualne propise u RH (Zakon o radu (NN 93/14.,127/17.,98/19.),Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14.,118/14.,154/14.,94/18.,96/18.),
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05.) i Pravilnik o procjeni rizika (NN 112/14.,129/19.). , koji se odnose i na taj način rada, i koje treba promatrati ali i posebno važno primjenjivati u cjelini bez izuzeća.
Primjera radi, u Irskoj zdravstvene i sigurnosne mjere zahtjevaju da poslodavac ima pristup kući kao radnom mjestu radnika. Poslodavac je obvezan osigurati instalacije i održavanje opreme za rad .Ako radnik koristi svoju opremu poslodavac je odgovoran za dodatne sigurnosne rizike .Poslodavac je dužan izraditi procjenu rizika i za rad od kuće uz samoprocjenu rizika radnika. Rad kod kuće dogovor poslodavca i radnika ili posredovanje sindikata.U Švedskoj za rad na određene dane opremu osigurava radnik ako se ne dogovore drugačije.Kod stalnog rada kod kuće za opremu obično nadležan poslodavac, koji ima odgovornost za sigurno radno okruženje,a u vezi toga može zatražiti da uđe u prostorije radnika uz njegovu suglasnost radi uvida.
U Hrvatskoj izdvojeno mjesto rada je mjesto rada kod kuće ili drugi prostor koji nije prostor poslodavca (čl.3 st.1 podst.5 i 6 ZZNR).Navedeno znači da je poslodavac obvezan primjenjivati odredbe ZZNR i drugih propisa,neovisno o učestalosti i trajanju rada na izdvojenom mjestu rada.
Promjene u naravi posla uzrokuju veći stres i više problema povezanih s mentalnim zdravljem budući je uobičajeno radno mjesto posebno korisno okruženje za intervencije s ciljem promicanja dobrog mentalnog zdravlja
U istraživanju portala Moj posao, kao najveće izazove radu kod kuće ispitanici su naveli:nedostatak komunikacije licem u lice s drugim zaposlenicima (65 %),ometanje od strane ukućana (47 %), operativni zadaci koje je teško riješiti od kuće (46 %), nedostatak odgovarajuće tehnologije (32 %), sastanci s klijentima (27 %), nemogućnost samodiscipliniranja (21 %), sastanci unutar tvrtke (18 %).
U ovom trenutku potrebno je osigurati sinergijsko djelovanje u svakoj radnoj sredini,kako bi se :zaustavilo širenje bolesti,osiguralo sigurno i zdravo radno okruženje za rad , povećala razina znanja i osvještenosti, primjenjivale preventivne mjere, te ostvarila dnevna suradnja poslodavaca, radničkih predstavnika,stručnjaka ZNR i specijalista medicine rada i sporta.
Prilagodba svakog radnog mjesta podrazumijeva ažuriranje procjene rizika, osiguranje potrebnih sredstva za zaštitu,utvrđivanjenje ,provođenje i nadzor mjera prevencije u radnom okruženju, potrebu uključivanja radnika,njihovih predstavnika i ovlaštenika.
Za rad od kuće potreban je suglasan dogovor poslodavca i radnika (ugovor o radu,pisane upute,edukacija, primjereni radni uvjeti, odgovarajuća oprema,samoprocjena rizika i mjere prevencije), kao i redovita i učinkovita komunikacija;individualna i grupna uz potrebno
razumijevanje i fleksibilnost u odnosu na pojedinca i njegove osobne prilike.U praksi treba težiti primjeni viših standarda sigurnosti na radu od minimalno propisanih (čl.15 ZZNR primjena povoljnijeg prava za radnika).
U pripremi je i novi Strateški okvir EU za zdravlje i sigurnost na radu 2021.-2027., a budući da nacionalni strateški dokumenti trebaju biti usklađeni s europskim, logično je da naziv i sadržaj novog hrvatskog dokumenta bude kompatibilan EU kao i odrebi Zakona o zaštiti na radu, dakle, da to bude Nacionalni plan zaštite na radu (zdravlja i sigurnosti na radu) 2021.-2027. Međutim, zamjetno je da u indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.g. koja je upravo na e-savjetovanju nema strateškog dokumenta koji obuhvaća područje zaštite na radu, ili zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pa je upućena primjedba i prijedlog za dopunu. Navedeno je vrlo značajno kako bi područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zauzelo ono mjesto koje mu i pripada kao području od posebnog društvenog interesa i osnovnom ljudskom pravu.
Na mikro razini pojedine tvrtke ili ustanove također je važno planiranje kako bi se postavili ciljevi i odredili načini realizacije postavljenih ciljeva.
Strateškim planom potrebno je odrediti dugoročni poslovni plan, za razdoblje od pet i više godina, a koji sadrži i područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.Temeljem toga, godišnjim poslovnnim planom definiraju se konkretne aktivnosti i zadatci u okviru pojedinih funkcija;uključivo sigurnost i zaštita zdravlja na radu, a sastavni dio tog plana treba biti i financijski plan.Donošenjem akcijskog plana utvrđuju se i provode konkretne mjere i aktivnosti,određuju nositelji, sudionici,rokovi provedbe ,kontrola provedbe i mjerljivi rezultati.
U novim okolnostima budimo odgovorni, primjenimo strateški pristup uređenju mjesta rada, budući ulaganje u ljude omogućava sigurne i zdrave radne uvjete. Potrebno je težiti traženju uvijek novih i inovativnih rješenja, a kombinacija upornosti i kreativnosti te sposobnosti predviđanja budućih trendova siguran je put do uspjeha. Zato moramo svi zajedno dokazati da da znamo,hoćemo,možemo !
Na kraju izlaganje pozvao je sve stručnjake zaštite na radu i druge zainteresirane da se uključe u Akademiju sigurnosti kao mjesto stvaranja i razmjene znanja, vještina i iskustva, kao i da se putem portala "Sigurnost" učlane u Klub sigurnosti , kao angažirani forum stručnjaka zaštite na radu koji će imati ključan utjecaj na oblikovanje, donošenje i provedbu strateških i operativnih dokumenata iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Hrvatskoj.
Konferencija je završena panel raspravom u kojoj su interaktivno sudjelovali izlagači i prijavljeni sudionici.
Vitomir Begović