Provesti izbore za povjerenike radnika za zaštitu na radu
Jedno od najvažnijih zajedničkih područja interesa radnika, njihovih legitimnih predstavnika i svakog poslodavca je suradnja, kontinuirani i konstruktivni dijalog te partnerstvo na području zaštite na radu. Temeljni je cilj takve suradnje poboljšavati i osigurati primjerene uvjete rada kroz mjere i aktivnosti prevencije i unapređivanja zaštite na radu.
Potreba prilagođavanja zahtjevima tržišta dovodi do stalnih promjena, koje u značajnoj mjeri ne samo da određuju položaj zaposlenih, nego i radničke predstavnike dovode u poziciju aktivnog subjekta i odgovornog socijalnog partnera upućenog na konstruktivnu suradnju s poslodavcem, pri čemu je neovisno o različitim interesima, razvidan njihov zajednički interes.
Prema aktima Međunarodne organizacije rada, koji prema našem Ustavu čine dio pravnog poretka Republike Hrvatske, pojam „radnički predstavnici“ podrazumijeva sindikalne predstavnike i predstavnike koje su na slobodnim izborima izabrali radnici određene tvrtke ili ustanove , sukladno odredbama zakona ili propisa ili kolektivnih ugovora, a koji uživaju određena prava i zaštitu. Direktivom 89/391/EEZ i brojnim smjernicama uređeno je pravo na radničku participaciju, pravovremeno savjetovanje poslodavca s radnicima i radničkim predstavnicima.
Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu. Pravovremena i kvalitetna obaviještenost radnika omogućava da se poslovi obavljaju prema pravilima zaštite na radu i uz minimalni rizik.
Sukladno odredbama Zakona o radu poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće između ostalog o opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te mjerama za poboljšanje uvjeta rada kao i o rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu.
Na području savjetovanja poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanim odlukama uz mogućnost dopunskih obrazloženja i odgovora između ostalog o mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, uvođenju novih tehnologija i promjenama u organizaciji rada, noćnom radu i rasporedu radnog vremena a što su sve bitna pitanja koja se odražavaju na područje zaštite na radu i sve zaposlene.
U dijelu suodlučivanja poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede ili profesionalne bolesti nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomični gubitak radne sposobnosti te otkazu ugovora o radu radniku s invaliditetom.
Istovremeno i radničko vijeće je obvezno redovito obavješćivati radnike i sindikate o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge.
Legitimno predstavljanje radnika, u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ostvaruje se neposredno putem izbora i djelovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu.Sinergijskim djelovanjem radničkog vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu, te suradnim odnosom s poslodavcem,njegovim ovlaštenicima i stručnjacima za zaštotu na radu moguće je učiniti napredak u svakoj radnoj sredini.
Vrijeme i način provedbe izbora
Redoviti se izbori u pravilu održavaju u razdoblju od 1. ožujka do 31. svibnja a moguće ih je provesti i izvan tog razdoblja ovisno o konkretnoj situaciji u pojedinoj radnoj sredini.
Izbori se provode prema postupku koji je detaljno propisan Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća i Zakonom o radu.Svakako je važno ukazati da je donijet Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća , koji je objavljen u Narodnim novinama broj 138/2020., kojim se između ostalog omogućava provođenje postupka izbora putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, korištenje video kontakta za održavanje sastanaka ili skupova, dostave podataka o konačnim rezultatima izbora ministarstvu nadležnom za rad putem elektroničke komunikacije,zatim, uvedene su promjene u odnosu na popise birača, kao i promjene kod imenovanja članova izbornih odbora,pa je isto potrebno primijeniti prilikom organizacije izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.Dakle, provedbu izbora za radnička vijeća ,moguće je iskoristiti i za provedbu izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu, budući je opravdano i logično racionalno iskoristiti vrijeme i potrebne resurse kako bi se i provedba izbora objedinila.
Poslodavac je dužan osigurati materijalno-tehničke uvjete i omogućiti nesmetano provođenje glasovanja za izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu u vrijeme i na način koje je odredio izborni odbor. Poslodavac snosi sve troškove potrebne za provođenje postupka izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.Kao i kod izbora za radnička vijeća, izbori za povjerenike radnika za zaštitu na radu, održavaju se prema Zakonu o radu svake četiri godine.
Kao i u svim ranijim izbornim ciklusima Savez samostalnih sindiakta Hrvatske pripremio je i tiskao Mapu za izborne odbore koja, među ostalim, sadrži pročišćeni tekst Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća i sažetak Pravilnika, te posebnu uputu za preračunavanje broja glasova u broj mandata. U mapi su i svi potrebni obrasci.
Kako se izbori za povjerenike radnika za zaštitu na radu provode prema istim pravilima, u Mapi su i obrasci za tu namjenu.
Pravo na izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu
Odredbom članka 70.Zakona o zaštiti na radu koji je donijet 2014.godine u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu, odnosno 19. kolovoza 2014. godine, prestao je mandat svim povjerenicima izabranim ,odnosno imenovanim u skladu s prije važećim Zakonom.
Slijedom navedenog, bez obzira na koji način i kada su povjerenici radnika za zaštitu na radu imenovani, odnosno izabrani, bilo je moguće ali i potrebno organizirati, odnosno, predložiti organiziranje izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu. Nakon tog dana, sukladno Zakonu, povjerenici radnika za zaštitu na radu, izabrani, odnosno imenovani u skladu s prije važećim Zakonom, više ne uživaju zaštitu predviđenu člankom 72. Zakona, a koju imaju tijekom obnašanja dužnosti, a nemaju niti legitimitet za obnašanje ove dužnosti.
Prema dostupnim podacima u velikom broju radnih sredina još uvijek nisu provedeni izbori povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran od radnika da zastupa njihove interese na području zaštite na radu. Osim Zakonom o zaštiti na radu, izbor je propisan odredbama Zakona o radu i Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća.
Prema odredbama članka 70. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu definirano je da kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu. Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika koji saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Prema članku 70., stavaku. 3. izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.
Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem izabrati jednog ili više povjerenika radnika za zaštitu na radu koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.
Prava i obveze povjerenika radnika za zaštitu na radu
Sukladno odredbi čl. 71. Zakona o zaštiti na radu:
(1) Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu.
(2) Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:
podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu
- zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika
- podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu
- sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih kemikalija i bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces te poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu
- biti obaviješten o svim promjenama koje utječu ili bi mogle utjecati na zaštitu na radu
- izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na radu
- primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zaštite na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlašteniku
- izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu medicine rada o svojim zapažanjima, odnosno zapažanjima radnika
- prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi nadležni inspektor
- pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da su ugroženi sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija provoditi potrebnu zaštitu na radu
- .osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zaštitu na radu
- stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od važnosti za svoj rad
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz
- svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zaštite na radu
- obavješćivati radnike o provedbi zaštite na radu.
Posebno je važno da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti i druga pitanja vezana za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu, a mogu se urediti i sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća, ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma.
U praksi još uvijek je vrlo mali broj primjera primjene navedene mogućnosti uvažavajući posebno spcifičnosti kao što su: broj zaposlenih, unutrašnja organizacija rada,dislokacija,broj radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, stupanj rizika na mjestima rada, stanje u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu ,analiza ozljeda na radu,profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom u proteklom razdoblju, i dr.
Obveze poslodavca u odnosu na povjerenika radnika za zaštiti na radu
Kao što je prehodno naglašeno iz odredbi Zakona o zaštiti na radu jasno je da je izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu pravo radnika. Naime, člankom 70. stavak 1. Zakona propisano je da kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu.
U vezi navedenog nadležno ministarstvo za rad dalo je mišljenje da će poslodavac koji zapošljava do uključivo 20 radnika ispuniti navedene obveze propisane odredbama članka 101. stavka 7. Zakona, ako u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu sazove skup radnika na kojemu će radnici moći izabrati povjerenika radnika za zaštitu na radu, a poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika, ispunit će obveze propisane odredbama članka 101.stavka 7. Zakona, ako radnicima pripreme sve podatke i omoguće provedbu izbora povjerenika sukladno općem propisu o radu.Dakle, obveza je poslodavca ali i njegov interes da se omoguće svi uvjeti za provedbu izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu,kao prvi korak ka daljnjoj suradnji.
Poslodavac je obvezan povjereniku osigurati osposobljavanje kako bi što kvalitetnije mogao ispunjavati svoju zadaću, zatim, davati mu obavijesti i omogućiti mu uvid u propise i isprave u vezi sa zaštitom na radu,te poštivati njegovu neovisnost i posebnu zaštitu tijekom mandata.
Sukladno odredbama članka 72. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zaštitu na radu:
- osigurati potrebno vrijeme za nesmetano obnašanje dužnosti
- davati sve potrebne obavijesti i omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu
- osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti u skladu s općim propisima o radu kojima su propisani uvjeti za rad radničkog vijeća.
Poslodavac ne smije povjereniku radnika za zaštitu na radu, tijekom obnašanja dužnosti, bez suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radničkog vijeća, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.Ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji ima prava i obveze radničkog vijeća uskrati suglasnost na otkaz, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave tog očitovanja zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.
Za obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu povjerenik ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno,a ovisno o konkretnim uvjetima kolektivnim ugovorom potrebno vrijeme za obnašanje dužnosti može se povećati ali bez mogućnosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.
Ispunjavajući obvezu obavješćivanja radnika poslodavac je dužan obavijesti radnike i povjerenika radnika za zaštitu na radu o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu. Pravovremena i kvalitetna obaviještenost radnika omogućava da se poslovi obavljaju prema pravilima zaštite na radu i uz minimalni rizik.
Istovremeno poslodavac je obvezan pisanim uputama osigurati provedbu radnih postupaka u skladu s pravilima zaštite na radu. U radnim prostorijama i na mjestima rada moraju biti vidno istaknute pisane upute o radnom okolišu, sredstvima rada, opasnim kemikalijama, biološkim štetnostima, opasnostima na radu, izvorima fizičkih štetnosti i drugim rizicima koji postoje na radnom mjestu.
Ostvarujući zakonske obveze u vezi savjetovanja poslodavac je obvezan, unaprijed i pravodobno, savjetovati se s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu, izradi procjene rizika te njenim dopunama i izmjenama, povjeravanju provođenja zaštite na radu ovlaštenoj osobi, izboru radnika za pružanje prve pomoći te za provođenje mjera zaštite od požara, evakuacije i spašavanja, zaštiti i prevenciji rizika na radu, njihovom sprječavanju i smanjivanju, sprječavanju nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, promjenama u procesu rada i tehnologiji, planiranju i provođenju osposobljavanja iz zaštite na radu, utjecaju uvjeta rada i radnog okoliša na sigurnost i zdravlje radnika, izboru sredstava rada i osobne zaštitne opreme, te izloženosti radnika naporima.
Navedene obveze potrebno je ispunjavati redovito,na osnovu usuglašenih mjesečnih i godišnjih planova, o istome voditi odgovarajuće evidencije, analizirati ostvarene učinke i pravovremeno poduzimati sve potrebnem mjere prevencije.
Učinkovito predstavljanje i zastupanje radnika od strane povjerenika
Povjerenik radnika za zaštitu na radu važan je i nezaobilazan čimbenik u provedbi mjera prevencije u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u svakom radnom okružju.
Osnovna je zadaća povjerenika radnika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu. Navedeno podrazumijeva praćenje i poznavanje propisa o zaštiti na radu te analizu primjene propisanog s postojećim stanjem u radnoj sredini.Od povjerenika radnika za zaštitu na radu s opravdanjem se očekuje inicijativnost, poduzetnost, kreativnost i učinkovitost a sve s ciljem kontinuiranog poboljšanja i unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Kao zastupnik radnika povjerenik za zaštitu na radu mora svakodnevno surađivati s radnicima koje predstavlja , sa stručnjacima za zaštitu na radu,specijalistima medicine rada, poslodavcem i njegovim ovlaštenicima,sindikatima, radničkim vijećem, organizacijskom jedinicom za upravljanje ljudskim resursima, kao i inspekcijom za zaštitu na radu.Jedna od značajnih obveza je i proaktivno djelovanje kroz rad Odbora za zaštitu na radu, u onim radnim sredinama u kojima je obveza njegovog osnivanja.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu mora biti primjer i poticaj drugim radnicima da poštuju pravila i rad obavljaju na siguran način. Iskazano povjerenje i podrška radnika,motivacija,stalno usavršavanje i stjecanje potrebnih znanja i vještina, samoprijegoran rad, osobna upornost i angažiranost, te s druge strane zainteresiranost i otvorenost poslodavca i drugih dionika za puno uvažavanje uloge povjerenika,uz poduzimanje preventivnih mjera ali i rješavanje pravodobno uočenih problema,interes su, obveza i dobrobit svih u radnoj sredini,ali i široj društvenoj zajednici.
Zaključak
Važan i nezabilazan čimbenik u sustavu upravljanja sigurnošću u svakoj radnoj sredini zasigurno je i povjerenik radnika za zaštitu na radu. Zakon o zaštiti na radu daje mu široke ovlasti djelovanja, a od njega osobno ovisi hoće li ih znati iskoristiti i pozitivno utjecati na provođenje zaštite na radu kod poslodavca.
Za ostvarivanje prava i obveza radnika, sigurne i zdrave radne uvjete, osobito je važno osnažiti i unaprijediti socijalni dijalog u području zaštite na radu, djelovanjem povjerenika radnika za zaštitu na radu te suradnjom s poslodavcem, njegovim ovlaštenicima, radnicima, radničkim vijećem,sindikatima, predstavnikom radnika u upravnom organu poslodavca, stručnjacima za zaštitu na radu, specijalistima medicine rada i inspekcijom rada.
Zakonom o zaštiti na radu otvorenu demokratsku mogućnost izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu od strane svih zaposlenih, a u proteklih gotovo šest i pol godina nedovoljno iskorištenu u mnogim radnim sredinama ,potrebno je angažiranošću sindikata i radnika promijeniti,pri čemu je ne samo dužnost , već i logični interes poslodavaca omogućiti materijalne i tehničke uvjete i resurse kako bi se izbori ove godine i praktično proveli.
Promjene u uvjetima rada, uz posljedično nove ili promjenljive vrste opasnosti, zahtijevaju nov i sustavan pristup zaštiti na radu. Pri tome, mora se voditi računa da je zakonom i propisima utvrđen minimum obveza a ovisno o realnim uvjetima i okolnostima putem inovativnog i kreativnog pristupa moguće je razinu mjera zaštite na radu u svim radnim sredinama povećati na primjerenu razinu, poglavito donošenjem kvalitetne procjene rizika, kao i akcijskih planova s definiranim mjerama, nositeljima i rokovima te redovitom kontrolom izvršenja planiranih obveza.
Kvalitetna suradnja i socijalni dijalog poslodavca s radničkim predstavnicima u području zaštite na radu nema alternative. Sudjelovanje povjerenika radnika za zaštitu na radu i rukovoditelja na najvišem nivou u području zaštite na radu ključni je čimbenik za učinkovito organiziranje i upravljanje rješavanjem pitanja vezanih za siguran i zdrav rad.
Socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju najučinkovitiji način pronalaženja zajedničkih rješenja i oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapošljavanja, boljih uvjeta i zaštite na radu, socijalne sigurnosti te promovira socijalna uključenost, socijalna pravda i solidarnost.
Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do brojnih promjena u životnom i radnom okruženju ,a time i izazova za sigurnost i očuvanje zdravlja. Prilagodba radnih mjesta i rad od kuće uvjetovali su rad u posebnim uvjetima, ali i potrebu primjene odgovarajućih zdravstvenih i sigurnosnih mjera. Pored dodatnih mjera zaštite, pred poslodavcima i radnicima postavljena je zadaća zadržanja visokih standarda sigurnosti i zdravlja radne populacije, a time i zaštite njihovih obitelji. Uz informiranje i provedbu cijepljenja što šire populacije,primjena stečenih znanja i navika ,odgovoran pristup i zajednički rad na prevenciji imperativ su i u narednom razdoblju.
U 2021. godini očekuje se oblikovanje i donošenje a zatim i provedba Strateškog okvira EU za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2021.- 2027. Istovremeno , zadaća je Republike Hrvatske donijeti Nacionalni plan zaštite na radu 2021.- 2027., i Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje 2021.-2027. koje je sastavni dio i zaštita mentalnog zdravlja na radu,koji dokumenti ujedno trebaju biti sastavni dio nove Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.godine.
Očekuje se i donošenje Rezolucije Europskog parlamenta kojim će se Europskoj komisiji i zemljama članicama EU dati zadaća da regulativom uvedu pravo na isključenje ili odjavu ili nedostupnost radnika ,odnosno na "pravo radnika da se s pomoću digitalnih alata,kao što su telefonski pozivi ,e-pošta ili druge poruke,ne bave aktivnostima povezanima s poslom ili komunikacijom izvan radnog vremena.Pravo na isključivanje trebalo bi radnicima omogućiti da isključe alate povezane s poslom i da ne odgovaraju na zahtjeve poslodavaca izvan radnog vremena bez rizika od štetnih posljedica kao što su otkaz ili druge sankcije.S druge strane,poslodavcima bi se zabranilo korištenje rada radnika izvan radnog vremena".
Implementacija svih navedenih dokumenata bit će moguća samo zajedničkim naporima i suradnjom poslodavaca i povjerenika radnika za zaštitu na radu, kao i drugih dionika.
Socijalni dijalog i partnerstvo na području zaštite na radu od mikro do nacionalne razine, uz dosljednu provedbu propisa, primjenu inovativnih i stimulativnih mjera, može doprinijeti stalnom poboljšanju i unapređivanju mjera i aktivnosti kojima se pozitivno utječe na zdravstvenu i radnu sposobnost radnika, a time i ostvarivanje prava na rad do ispunjavanja uvjeta za redovitu mirovinu,a nakon toga po želji i mogućnostima i nastavak radne aktivnosti.
Radnici trebaju iskoristiti pravo da na demokratski način izvrše kandidiranje i izbor svojih predstavnika ,a od poslodavaca se očekuje da osiguraju potrebne tehničke i druge uvjete za nesmetanu provedbu izbora za radnička vijeća i povjerenike radnika za zaštitu na radu, budući je i njihov interes ostvarivati konstruktivan i učinkovit socijalni dijalog s legitimnim radničkim predstavnicima,čime se doprinosi ostvarivanju poslovnih planova i motivirajućoj radnoj klimi.
Neprijeporno je da izbor i podrška djelovanju povjerenika radnika za zaštitu na radu nemaju alternative, i zbog toga je nužno učiniti organizacijski napor kako bi se to u svim radnim sredinama i ostvarilo.
Vitomir Begović