Klimatske promjene, sigurnost i zdravlje na radu
Siguran i zdrav rad pravo je svih radnika i temelj održivog razvoja. Klimatske promjene mogu ozbiljno utjecati na zdravlje, a posebno se to odnosi na radnu populaciju i određene sektore. U 2021. godini zabilježeno je najtoplije ljeto u Europi, prema podacima o europskom stanju klime 2021. godine prema Copernicus Climate Change Service.
Ljudskim aktivnostima otpuštaju se velike količine stakleničkih plinova, čime se povećavaju koncentracije tih plinova u atmosferi, a to pak pojačava učinak staklenika i čini klimu toplijom. Glavni izvori stakleničkih plinova koji su rezultat ljudskog djelovanja su: izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji električne energije, prijevozu, industriji i kućanstvima (CO2); poljoprivreda (CH4) i promjene u upotrebi zemljišta poput krčenja šuma (CO2); odlaganje otpada (CH4) te upotreba industrijskih fluoriranih plinova. U sklopu politike o klimi i energetici, EU se obvezala da će do 2030. smanjiti emisije na području EU-a za najmanje 40 % u odnosu na razine iz 1990. godine. Taj cilj obvezujući je za sve članice EU-a. Vrijeme je za promjenu svijesti i ponašanja, i odgovoran odnos prema okolišu. Da bismo zaustavili pogoršavanje klime, moramo poduzeti aktivnosti kako bismo znatno smanjili emisije stakleničkih plinova i prilagodili se sadašnjim i budućim promjenama radi ograničavanja štete. Znanost je nedvosmislena: moramo hitno zajednički djelovati. Svi dijelovi društva i svaki pojedinac mogu dati svoj doprinos.
Ove, 2022. godine, visoke temperature u Francuskoj približavaju se 40°C, a u Španjolskoj prelaze 45°C. Očito je da će se u Europi ovakav klimatski globalni trend nastaviti i u budućnosti.
O utjecaju topline i toplinskih valova na zdravlje, sigurnost i dobrobit radnika u zemaljama izvan EU-a u kojima su ekstremne temperature uobičajenije, može se saznati i kroz infografike, postere, podcaste, listove sa činjenicama i publikacije koje je izradio Kanadski centar za zdravlje i sigurnost na radu. Koristan može biti i materijal sa smjernicama o upravljanju rizicima rada na vrućini od Safe Work Australia.
Globalno se procjenjuje da je 2020. godine dijagnosticirano više od 1,5 milijuna slučajeva raka kože. Tijekom istog razdoblja više od 120.000 ljudi diljem svijeta izgubilo je živote kao rezultat ove bolesti koja se može vrlo spriječiti.
Radnici na otvorenom, koji su pod povećanim rizikom od raka kože i oštećenja očiju zbog izloženosti suncu, moći će mjeriti razine štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja na svojem mjestu pomoću mobilnog telefona. To je koristan alat za pomoć tvrtkama i radnicima u identificiranju opasnih poslova i planiranju sigurnosnih i zdravstvenih mjera. Dokazi pokazuju da je prekomjerno izlaganje UV zračenju glavni uzrok raka kože, stoga je važno da ljudi znaju kada i kako se zaštititi.
SunSmart Global UV aplikacija pruža petodnevnu UV i vremensku prognozu na pretraživim lokacijama diljem svijeta. Ističe vrijeme kada je potrebna zaštita od sunca, s ciljem pomoći ljudima da izbjegnu prekomjerno izlaganje UV zračenju i znaju kada koristiti zaštitu od sunca. Aplikacija pomaže u postizanju cilja održivog razvoja UN-a 3, čiji je cilj osigurati zdrav život i dobrobit u cijelom svijetu do 2030. godine.
Aplikaciju su razvili australsko Vijeće za rak Victoria i Australska agencija za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, a pokrenuli su je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna organizacija rada (ILO), Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Ujedinjeni narodi za okoliš (UNEP).
Aplikacija se temelji na UV indeksu, koji označava razinu sunčevog UV zračenja na površini zemlje. UV indeks koristi ljestvicu od 1 (ili nisko) do 11 i više (ili ekstremno). Što je veća vrijednost indeksa, veća je mogućnost oštećenja kože i očiju te je potrebno manje vremena da dođe do oštećenja. Maksimalni UV indeks je u solarno podne kada je sunce najviše na nebu. Prilagodba aktivnosti na otvorenom i korištenje zaštite od sunca preporuča se kada je UV indeks 3 ili veći. Oštećenja UV zračenja su kumulativna, a UV zračenje može biti štetno kada su ljudi izloženi dulje vrijeme – čak i na niskim razinama.
Aplikacija SunSmart Global UV dostupna je besplatno u obje aplikacije Apple i Google Play trgovine.
U vodiču ETUC-a (Europske konfereracije sindikata) o svijetu rada i klimatskim promjenama ističe se da „klimatske promjene već imaju, a imat će i nadalje negativne učinke na ljudsko zdravlje, sigurnost na radu i uvjete rada. Kako bi se takvo negativno i opasno djelovanje izbjeglo koliko god je to moguće i zaštitili radnici izvan i unutar njihovih radnih mjesta potrebno je poduzeti hitne mjere“.
Kako prevenirati rizike u uvjetima visokih tempetratura prilikom rada na otvorenom? Poslodavac je u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu dužan osigurati uvjete rada na radnom mjestu koji neće štetno utjecati na sigurnost i zdravlje radnika.
Budući da toplinski stres ovisi o količini topline koju tijelo proizvodi tijekom obavljanja posla, smanjenje količine potrebnog fizičkog rada ili duljine ili trajanja radnog vremena smanjit će potencijal za toplinski stres.
Poslodavac je obvezan educirati radnike o sigurnom radu na visokim temperaturama, ali potrebno je istovremeno djelovati i na osvješćivanju svakog pojedinca o klimatskim promjenama i dužnosti primjerenog odnosa prema okolišu.
Kad su u pitanju uvjeti rada, mjere prevencije su na prvom mjestu pa bi trebalo organizirati rad na način da se izbjegne rad na visokim temperaturama i suncu. U slučaju da to nije moguće potrebno je prilagoditi trajanje radnog dana, smanjiti fizička naprezanja, voditi računa o zaštiti osjetljivih skupina radnika, preraspodijeliti poslove na način da se teži dio poslova odrađuje u hladnije doba dana ili godine. Radnicima treba osigurati više kraćih stanki (npr. na svakih 60 minuta fizičkog rada preporuča se 10-20 minuta odmora), osigurati odgovarajući unos tekućine (jedna čaša rashlađene tekućine svakih 15 do 20 minuta), osigurati osobna zaštitna sredstva (lice, oči, koža, zaštitne kreme). Pauze za odmor omogućit će tijelu da se oslobodi viška topline, smanji proizvodnju unutarnje tjelesne topline i osigura bolju cirkulaciju krvi u koži. Važno je izbjegavati kavu i gazirana pića za vrijeme rada u uvjetima visoke temperature te po mogućnosti piti izotonične napitke kako bi se nadomjestio gubitak tekućine i elektrolita iz tijela.
Pored navedenih mjera potrebno je osigurati i odgovarajuću radnu odjeću. Na jakom suncu treba osigurati široku odjeću koja zasjenjuje kožu, ali omogućuje cirkulaciju zraka. Pri niskoj vlažnosti i jakom sunčevom svjetlu potrebno je manje odjeće, ali treba paziti da se spriječe opekline od sunca.
Rad pri visokim temperaturama primarno utječe na radnike koji rade na otvorenom, međutim i radnici koji rade u zatvorenim prostorima mogu osjetiti negativne učinke visokih temperatura. Navedeno se odnosi na radnike koji rade u neadekvatnim prostorima u kojima nema klimatizacijskog uređaja, kao i na radnike koji rade u uredima, u objektima koji nisu izolirani ili koji nemaju sustav za hlađenje/ventilaciju. Nažalost, još uvijek susrećemo takve neadekvatne, a time i rizične uvjete rada.
Iako je vrlo teško procijeniti koliko je već bilo smrtnih slučajeva povezanih s klimatskim promjenama, utjecaj globalnog zatopljenja na zdravlje već je vidljiv u Europi. Tvrdi se da je val vrućine 2003. godine ubio 70 000 ljudi u Europskoj uniji i to 20 000 samo u Francuskoj. Prema izvješću Lancet Countdown 2019. godine o zdravlju i klimatskim promjenama, ako se zagrijavanje hitno ne uspori i ne poduzmu odgovarajuće mjere, do kraja stoljeća oko 350 milijuna Europljana bi svake godine moglo biti izloženo štetnom djelovanju ekstremnih klimatskih uvjeta (u usporedbi s 25 milijuna u prvih nekoliko godina ovog milenija). Prema scenariju 3°C smrtnost uzrokovana bolestima povezanima s vremenom u Europi mogla bi se povećati 50 puta, od prosječno 3 000 smrtnih ishoda godišnje u razdoblju od 1981. do 2010. pa do 152 000 smrtnih ishoda do kraja stoljeća.
Ovi rizici će zasigurno utjecati i na uvjete rada. Ljudi obično najbolje rade na temperaturama između 16°C i 24°C, ovisno o vrsti posla koji obavljaju. Osim ranije navedenih utjecaja na zdravlje, visoke temperature smanjuju produktivnost radnika i povećavaju rizik od umora, što za posljedicu može imati potencijalno „smanjenje budnosti”. Posljedica toga je veća učestalost nekoliko vrsta ozljeda na radu, poput: opasnosti od spoticanja, udaranja i drugih oblika ometanja kretanja, pada s visine, rizika povezanih s padom predmeta s visine, mehaničkog rukovanja, opasnosti na cesti tijekom obavljanja zadatka, opasnosti povezane s internim kretanjem vozila, rukovanja kemikalijama ili rada s električnom strujom itd. Ovi rizici mogu se povećati vanjskim čimbenicima ili onima povezanima s poslom: visoka vlažnost, slabo strujanje zraka, nošenje zaštitne odjeće koja onemogućuje isparavanje znoja itd. Neprikladna organizacija posla također može otežati situaciju: zadržavanje istog broja radnih sati tijekom najtoplijih sati u danu, neprikladni uvjeti provođenja stanke, rad s vrućim površinama itd. Toplinski udar ili ekstremni vremenski događaji primarno utječu na radnike na otvorenom, i to osobito one čiji je posao fizički zahtjevan. Poljoprivreda i graditeljstvo sektori su koji se smatraju posebno rizičnima. Nekoliko kategorija radnika koji rade u zatvorenom može također osjetiti učinke, posebice oni koji rade u vrućim prostorima u kojima nema klimatizacijskog uređaja. Iskustvo nam govori da čak i radnici u uredima mogu osjetiti učinke ako zgrada nije ispravno izolirana ili nema sustav za hlađenje/ventilaciju. Moguće preventivne mjere obuhvaćaju promjenu radnog vremena, internu reorganizaciju posla, ulaganje u primjerenu opremu i pristup vodi. Važno je, međutim, napomenuti da neke od navedenih mjera mogu i same uzrokovati nove opasnosti.
Znanstvene preporuke Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) su jasne. Želimo li globalno zatopljenje zadržati ispod 1,5 do 2°C i izbjeći nepovratne i katastrofalne posljedice za naša društva, klimatsku neutralnost moramo postići najkasnije do 2050. godine. Stoga je smanjenje emisije stakleničkih plinova najvažniji prioritet, kao i nastavak djelovanja kako bi se primjenom mjera ublažavanja osigurala pravedna tranzicija na zeleno gospodarstvo. Ali dok mi radimo na prijedlozima i propisima za smanjenje emisija ugljika, posljedice klimatskih promjena postaju stvarnost. Vidimo da je razdoblje posljednjih pet godina najtoplije od kad postoje suvremena mjerenja i da je 18 od 19 najtoplijih godina zabilježeno nakon 2000. godine. Ovo povećanje temperature prate ekstremni vremenski događaji poput poplava, suša i divljih požara, koji s vremenom postaju sve intenzivniji i učestaliji. Više ne postoji sumnja da su posljedice klimatskih promjena ovdje i da će sve više utjecati na život, rad, sigurnost i zdravlje.
Promicanje zdravlja u najširem smislu nadopunjuje mjere sigurnosti i zdravlja na radu kao dio zajedničkih napora poslodavaca, radnika i institucija za poboljšanje zdravlja i dobrobiti na radu. Poboljšanje zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu ulaganje je u radnike, u budućnost svake tvrtke i organizacije, kao i zemlje u cjelini.
Zato je prijeko potrebno ovu problematiku staviti u središte pozornosti i djelovanja, svih čimbenika, kako bismo spriječili ugrožavanje zdravlja, kronične bolesti i smrtne posljedice na radu.
Vitomir Begović