Sigurnost i zdravlje na radu – važna nacionalna tema

U Europskoj uniji, strateški okvir za sigurnost i zdravlje na radu koristi se za razvoj politike EU-a na tom području i koordinaciju nacionalnih politika država članica. Strateški okvir EU-a identificira ključne izazove i strateške ciljeve za zdravlje i sigurnost na radu te predstavlja akcije i instrumente za njihovo rješavanje u narednim godinama.

Strateški okvir EU-a (2021. – 2027.) bavi se promjenjivim potrebama za zaštitom radnika koje su donijele digitalne i zelene tranzicije, novi oblici rada i pandemija COVID-19. Istodobno, okvir se nastavlja baviti tradicionalnim rizicima za sigurnost i zdravlje na radu, kao što su rizici od nesreća na radu, izloženost opasnim kemikalijama, mišićno-koštani poremećaji ili problemi mentalnog zdravlja. Uspjeh Okvira ovisi o njegovoj provedbi na razini EU-a, nacionalnoj, sektorskoj te razini poduzeća.

Nacionalne strategije dobro su poznate kao instrument politike za poboljšanje učinkovitosti sustava zaštite na radu kroz suradnju i pametno korištenje resursa. Oni uključuju pristupe kao što su postavljanje prioriteta, definiranje prethodnog djelovanja i problema te primjena akcijskih provedbenih  planova. EU komisija pozvala je  države članice da ažuriraju i izrade svoje nacionalne strategije sigurnosti i zdravlja na radu u skladu s EU  strateškim okvirom – u suradnji sa socijalnim partnerima – kako bi osigurale da se nove mjere primijene na radnim mjestima.

Ovom prilikom osvrnut ćemo se na primjer Republike Slovenije. U Sloveniji su sigurnost i zdravlje na radu u nadležnosti Ministarstva za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti i Ministarstva zdravstva. Ova dva ministarstva prate i ocjenjuju stanje u navedenom području te na temelju toga izrađuju propise i rješenja za normativno uređenje sigurnosti i zdravlja na radu. Rezolucija o nacionalnom programu zaštite na radu donesena je 2003. godine na temelju članka 4. Zakona o zaštiti na radu.

Rezolucija o nacionalnom programu za sigurnost i zdravlje na radu 2018 - 2027. koju je prihvatio Državni zbor Republike Slovenije na 39. sjednici 27. ožujka 2018. zamjenjuje Rezoluciju o nacionalnom programu za sigurnost i zdravlje na radu (ReNPVZD) iz 2003. godine. Provodi se trogodišnjim akcijskim planovima s konkretnim mjerama, rokovima i odgovornim institucijama.

Razvidno je da je navedena Rezolucija prihvaćena prije donošenja Strateškog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost na radu 2021. – 2027. Međutim, tri trogodišnja akcijska plana omogućila su prilagodbu programa Strateškom okviru EU-a. O Akcijskom planu je prije donošenja raspravljalo tripartitno Nacionalno vijeće za sigurnost i zdravlje te je zaključeno da nema potrebe za novim nacionalnim strateškim dokumentom jer postojeći adekvatno odgovara izazovima i ključnim ciljevima utvrđenim Strateškim planom EU-a. Ocijenjeno je da postoji bliska veza između prioriteta i aktivnosti navedenih u Strateškom okviru EU-a i slovenskog Akcijskog plana.

Sadašnji Akcijski plan drugi je trogodišnji provedbeni dokument Rezolucije o nacionalnom programu zaštite na radu 2018. – 2027. (Akcijski plan za provedbu rješenja o nacionalnom programu sigurnosti i zdravlju pri delu 2018. – 2027. u prvom trogodišnjem razdoblju (2018.-2021.).

Vizija slovenske strategije zaštite na radu Rezolucija o Nacionalnom programu za sigurnost i zdravlje na radu 2018.-2027. ističe:

„Sigurnost i zdravlje i dobrobit na radu najviši su prioritet u radnom okruženju i temelj održivog poslovnog uspjeha. Učinkovito osiguravanje sigurnosti i zdravlja na radu bez nesreća na radu, profesionalnih i bolesti povezanih s radom od nacionalnog je interesa, interesa radnika i obveza poslodavaca. Napori za podizanje razine kulture prevencije u radnom okruženju moraju postati zajednička obveza Vlade Republike Slovenije, socijalnih partnera, tvrtki i radnika.“

Cilj Nacionalnog programa zaštite na radu je okupiti sve sudionike u sustavu zaštite i zdravlja na radu kako bi udružili snage i surađivali u ostvarivanju općeprihvaćene vizije na području zdravlja i sigurnosti na radu u Sloveniji prema svojim najboljim sposobnostima i u skladu sa svojom misijom: „Stvarati i održavati radno okruženje koje će očuvati zdravlje radnika tijekom cijelog radnog vremena, tako da će moći raditi duže, a obavljeni posao biti na njihovo osobno zadovoljstvo.“

Strateški ciljevi usmjereni na osiguranje zaštite na radu uključuju: Smanjenje broja nesreća na radu za 20 % u sljedećih 10 godina; Osiguravanje sigurne uporabe opasnih kemijskih tvari u radnim procesima i zamjena opasnih kemikalija manje opasnima; Osiguravanje kvalitetne provedbe stručnih poslova zaštite na radu.

Strateški ciljevi usmjereni na osiguranje zdravlja na radu obuhvaćaju: Regulaciju, provedbu, praćenje i nadogradnju sustava za prepoznavanje, dijagnosticiranje i prijavu profesionalnih bolesti; Provođenje, praćenje i unapređenje programa promicanja tjelesnog i mentalnog zdravlja na radnom mjestu s ciljem prevencije kroničnih bolesti i održavanja radne sposobnosti; Uspostavu mehanizama za ranu detekciju i pomoć u slučaju psihičkog opterećenja u vezi s poslom; Prilagodbu radnih mjesta za prevenciju mišićno-koštanih poremećaja; Smanjenje bolovanja zbog bolesti mišićno-koštanog sustava za 5 % u sljedećih 10 godina; Uspostavljanje mehanizama pomoći radnicima pri povratku na posao nakon dugotrajne bolesti;  Osiguravanje kvalitetne provedbe stručnih poslova od strane liječnika medicine rada.

Strateški ciljevi usmjereni na promicanje kulture prevencije u praksi sigurnosti i zdravlja na radu i uzimajući u obzir različitost radnika, što podrazumijeva: Vođenje tematskih kampanja s ciljem promicanja kulture prevencije u radnom okruženju; Uvođenje zaštite na radu i zdravog načina života u obrazovanje na svim razinama i disciplinama; Promicanje poštovanja različitosti pri osiguravanju sigurnosti i zdravlja na radu; Promicanje osiguravanja radnih mjesta za sve generacije i međugeneracijske suradnje.

Strateški ciljevi usmjereni na osiguranje zdravlja i sigurnosti radnika koji rade u novim oblicima radnog zapošljavanja obuhvaćaju: podizanje svijesti radnika u novim oblicima rada i radnih odnosa o osnovama zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i širenje najnovijih znanja o promjenjivim radnim okruženjima i novim oblicima rada i zapošljavanja.

Definirani su i strateški ciljevi usmjereni na promicanje socijalnog dijaloga u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao i ostale poslove koji se odnose na propise, smjernice, statističke podatke, ocjene, analize i izradu provedbenih dokumenata.

Ostvarivanje strateških ciljeva ostvarit će se provedbom:

• ciljanih kampanja nadzora i savjetovanja Inspektorata rada Republike Slovenije i drugih nadležnih inspekcijskih tijela o kvaliteti i prikladnosti procjene rizika u organizacijama,
• podizanja svijesti o zdravlju i sigurnosti na radu u prometu, posebno u suradnji sa Slovenskom agencijom za sigurnost prometa i policijom, uključujući ciljane kampanje nadzora i konzultacije s inspekcijskim tijelima,
• kampanje podizanja svijesti poslodavaca i zaposlenika u građevinskom sektoru radi sprječavanja nezgoda na radu, uključujući ciljane kampanje nadzora i savjetovanja Inspektorata rada,
• kampanje za podizanje svijesti poslodavaca i zaposlenika o opasnostima od pada s visine ili u dubinu, uključujući ciljane kampanje nadzora i savjetovanje Inspektorata rada,
• kampanje za podizanje svijesti malih poslodavaca i njihovih zaposlenika za sprječavanje nesreća na radu, uključujući ciljane kampanje nadzora i savjetovanje Inspektorata rada,
• uvođenja diferencirane stope doprinosa za zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju preliminarne analize i simulacije,
• ispitivanja mogućnosti poreznih olakšica za ulaganja u sigurno i zdravo radno okruženje i promicanje zdravlja na radnom mjestu,
• izrade i implementacije programa za pripremu praktičnih e-alata za procjenu rizika; OiRA, uključujući plan njihove nadogradnje, promocije, osposobljavanja poslodavaca za rad s alatima te uvođenje i rad usluge korisničke podrške.
• daljnjeg razvoja i proizvodnje praktičnih e-alata za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,
• dodjele nacionalnih priznanja za postignuća poslodavaca u integriranom pristupu sigurnosti i zdravlju na radu,
• kadrovskih pojačanja Službe inspekcije sigurnosti i zdravlja na radu pri Inspektoratu rada,
• izrade programa osposobljavanja inspektora rada i drugih inspektora nadležnih za nadzor i savjetovanje,
• izrade programa osposobljavanja stručnih radnika.
• ciljanih kampanja nadzora Inspektorata rada nad kvalitetom i prikladnošću obavljanja stručnih poslova zaštite na radu od strane pravnih osoba i fizičkih osoba koje imaju dozvolu za obavljanje stručnih poslova,
• izrade suvremenog interdisciplinarnog studija zaštite na radu,
• povećanja proračunskih sredstava namijenjenih temeljnim i primijenjenim istraživanjima zaštite i zdravlja na radu,
• promicanja interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog rada koji se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu,
• širenja rezultata inozemnih istraživanja zaštite i zdravlja na radu,
• praćenje javnih nabava radi osiguranja poštovanja obveza propisanih propisima koji uređuju sigurnost i zdravlje na radu u praksi,
• uspostavljanje nacionalne platforme za pružanje stručne podrške poslodavcima za provedbu programa promicanja zdravlja na radnom mjestu,
• razvoja i izvođenja programa poduke za poslodavce za promicanje zdravlja na radnom mjestu, prilagođenih malim poduzećima,
• promocije primjera dobre prakse za promicanje zdravlja na radnom mjestu, posebice primjera dobre prakse iz malih poduzeća,
• izrade praktičnih smjernica za rano otkrivanje psihičkih napora povezanih s radom,
• pristupa sklapanju sporazuma socijalnih partnera o prevenciji stresa na poslu,
• pristupa sklapanju sporazuma socijalnih partnera o provedbi Autonomnog okvirnog sporazuma europskih socijalnih partnera o aktivnom starenju i međugeneracijski pristup,
• izrade programa osposobljavanja rukovoditelja o mjerama organizacije rada i odnosa prema radnicima za poboljšanje radnog okruženja i smanjenje prisutnosti psihosocijalnih rizika,
• kampanja za prepoznavanje, otkrivanje i pomoć u sprječavanju izgaranja zaposlenika,
• promicanja znanstveno-istraživačkog rada koji se odnosi na psihosocijalne rizike na radnom mjestu,
• ciljanh kampanja nadzora, savjetovanje Inspektorata rada i drugih nadležnih inspekcijskih tijela o pravilnoj primjeni i provedbi propisa kojima se uređuje prevencija mišićno-koštanih poremećaja i rizika,
• izrade programa edukacije za poslodavce o prepoznavanju radnopravnih i zdravstvenih posljedica kroničnih bolesti na radnim mjestima te prilagodbi radnih mjesta,
• pripreme programa osposobljavanja za djelatnike medicine rada, stručne radnike i njegova provođenja,
• prikupljanja i širenja informacija o mjerama i dobrim praksama namijenjenim olakšavanju povratka radnika na posao nakon dugotrajne bolesti,
• izrade praktičnih smjernica za pomoć radnicima pri povratku na posao nakon dugotrajne bolesti,
• analize stanja u medicini rada i donošenjem odgovarajućih sistemskih promjena,
• prihvaćanja standarda kvalitete u medicini rada,
• izrade programa ciljanih kampanja nadzora i konzultacija s inspekcijskim tijelima o kvaliteti i prikladnosti obavljanja stručnih poslova u službama medicine rada,
• revizije i ažuriranja nacionalnog zakonodavstva s ciljem smanjenja administrativnih opterećenja, kada je to moguće, posebno za mikro i male poslodavce,
• izradom i provedbom programa nacionalnih kampanja usmjerenih na promicanje kulture prevencije u praksi sigurnosti i zdravlja na radu,
• sudjelovanja u europskim kampanjama za zdrava radna mjesta koje se provode na inicijativu EU-OSHA,
• pripreme materijala s temeljnim načelima kulture prevencije u praksi zaštite na radu,
• izrade suvremenog programa za uvođenje sigurnosti i zdravlja na radu u obrazovanje, u suradnji s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i športa, Državnim zavodom za školstvo Slovenije i drugim nadležnim institucijama,
• izrade praktičnih smjernica za procjenu rizika uz uzimanje u obzir različitosti radnika – posebice kada se razmatraju razlike u spolu, dobi i smanjenoj radnoj sposobnosti, uključujući posebne rizike kojima su izloženi radnici migranti i izaslani radnici,
• razmatranja posebnih rizika kojima su izložene određene skupine radnika (npr. trudnice, radnici s invaliditetom, radnici smanjene radne sposobnosti, stariji i mladi radnici, radnici migranti, izaslani radnici i žene) pri pripremi praktičnih OiRA e-alata za procjenu rizika,
• izrade praktičnih smjernica za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu, uzimajući u obzir dobnu strukturu te promicanje međugeneracijske suradnje,
• uvođenja i promicanja procjene rizika koja uzima u obzir posebne karakteristike radnog mjesta starijih radnika,
• izrade programa osposobljavanja rukovodećeg i kadrovskog osoblja za međugeneracijsku suradnju,
• planiranja i vođenja kampanje sigurnosti i zdravlja na radu  za radnike angažirane u novim oblicima rada i radnih odnosa,
• promicanja cjeloživotnog učenja o sigurnosti i zdravlju na radu, uključujući promicanje razmjene znanja i iskustava između mlađih i starijih radnika kroz mentorstvo i obrnuto mentorstvo,
• evaluacije administrativnih i anketnih izvora statističkih podataka o nesrećama na radu, ozljedama na radu, bolovanju, profesionalnim bolestima i zdravstvenim problemima na radu.Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti i Ministarstvo zdravstva utvrđuju politiku i prioritete u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, postavljaju pravila te osiguravaju njihovu pravilnu i dosljednu primjenu u praksi u dogovoru s tripartitnim Gospodarsko-socijalnim vijećem.

  Gospodarsko-socijalno vijeće sudjeluje u pripremi propisa te daje mišljenja, preporuke i poticaje za donošenje novih ili izmjenu važećih propisa o zaštiti na radu.

  Nacionalnim programom određeni su ključni nositelji mjera za ostvarivanje ciljeva definiranih Nacionalnim programom. Vremenski okvir Nacionalnog programa je 2018.-2027. Međutim, na temelju evaluacije tri trogodišnja akcijska plana novi nacionalni program može se predložiti ranije.

  Akcijskim planom za provedbu Rezolucije o nacionalnom programu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu 2018. – 2027. dodatno su definirane mjere, nositelj i vremenski okvir djelovanja za 2021. – 2023. (drugi trogodišnji akcijski plan).

  Procijenjena planirana sredstva za pojedine aktivnosti navedena su u akcijskom planu, a u realizaciji postavljenih ciljeva sudjeluje niz ministarstava, institucija i tijela.

  Praćenje i vrednovanje Nacionalnog programa temelji se na statističkim podacima prikupljenim na temelju zakona, a  kada je to moguće, koriste se izravni pokazatelji utjecaja. 

  Na kraju svakog trogodišnjeg razdoblja za koje se donosi akcijski plan izradit će se analiza provedbe akcijskog plana. Na temelju analize izradit će se novi trogodišnji akcijski plan ili prijedlog koji će dopuniti nacionalni program ili ako se promijeni stanje na tržištu rada, a time i na području zaštite na radu u Sloveniji, prijedlog za donošenje novog nacionalnog programa.

  Iz ovog primjera može se zaključiti da u Sloveniji postoji definirana vizija i misija te  dugogodišnji kontinuitet donošenja strateškog dokumenta i trogodišnjih akcijskih planova u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Ključni strateški dokument donosi parlament, što je posebno važno, a utvrđene mjere zasnivaju se na učinjenoj analizi postojećih problema i potrebi unapređivanja stanja. Uz brojne nacionalne institucije i tijela, socijalni partneri aktivno  sudjeluju u procesu utvrđivanja i praćenja politike sigurnosti i zdravlja na radu putem nacionalnog tripartitnog tijela; Gospodarsko-socijalnog vijeća. Uz logičnu tijesnu suradnju resora rada i zdravstva, pored mjera povezanih sa zaštitom na radu, težište aktivnosti usmjereno je na područje zdravlja na radu te niz kampanja.

  Ciljane kampanje osnova su djelovanja, kako bi se putem motivirajućih sadržaja i predanošću zaposlenici u potpunosti uključili u aktivnosti koje uvode važne teme na svjež i uzbudljiv način, što može imati trajan utjecaj na sigurnosnu kulturu.

  Ovaj primjer potvrđuje potrebu sveobuhvatnog pristupa i uključivosti u kreiranje tako važnog dokumenta svih ključnih aktera; od iskusnih i kompetentnih stručnih osoba i udruga, preko resora rada, zdravstva, gospodarstva, graditeljstva, prometa i drugih relevantnih sudionika do parlamenta.

  Ovom prilikom važno je podsjetiti i na stajališta Europskog gospodarsko-socijalnog odbora (EGSO), savjetodavnog tijela Europske unije koje zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina (poslodavci, sindikati, civilno društvo).

  EGSO predložio je da se više pozornosti usmjeri i na bolesti povezane s radom – kao što su rak, bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji i bolesti povezane sa psihosocijalnim rizicima – koje su najsmrtonosnije i najčešći su uzrok bolovanja u EU. EGSO poziva na proaktivniju kampanju koja se vodi „vizijom nula”, čiji će cilj sprečavanje i uklanjanje rizika. Prijeko je potrebno uspostaviti i razviti sinergije između  zdravlja na radu, javnog zdravstva i područja rada.

  EGSO pozdravio je dobru praksu određenih zemalja koje su uvele mehanizme  financijskog nagrađivanja organizacija koje pružaju sigurna i zdrava radna mjesta te je pozvao ostale države članice EU-a da uvedu slične mehanizme. Ti poticaji obuhvaćaju niže premije osiguranja, porezne olakšice ili državne subvencije, a programe čine ekonomski korisnima za osiguravatelje smanjenjem broja, ozbiljnosti i troškova nezgoda na radu.

  U praksi  drugih zemalja obveze poslodavaca iz osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ovise o razini sigurnosti i zdravlja na radu. Uvedene su i sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu  norme ISO 45001 i 45003, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore.

  Kako su i hrvatski predstavnici u EGSO prihvatili navedena stajališta, potrebno je  slijediti i primijeniti tu dobru praksu te uključiti i niz iznesenih smislenih i korisnih  prijedloga tijekom e-savjetovanja o Nacionalnom i Akcijskom planu za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje.

  Predstojeće dugo i izazovno razdoblje za sigurnost i zdravlje na radu, na koje utječu svekolike promjene u svijetu rada, nepovoljna demografska kretanja, nužnost  prilagodbe industriji 4.0, kao i iskustva i praksa drugih, upućuju na potrebu primjene pozitivnih promjena i u Hrvatskoj.

                                                                                                              Vitomir Begović