Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030.?
Rezultati istraživanja provedenog na razini EU-a 2020. godine, pokazuju da je udio čimbenika rizika za mentalno zdravlje predstavljao 44,6 % ukupne zaposlene populacije u dobi od 15 do 64 godine. Troškovi uzrokovani oboljenjima mentalnog zdravlja procjenjuju se na više od 4 % BDP-a u svim državama članicama EU-a. Utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
Vremenski pritisak ili preopterećenost poslom bili su najčešće spominjani čimbenik rizika za mentalno zdravlje na poslu, jer ga je prijavila gotovo jedna petina (točno 19,5 %) zaposlenih ljudi u EU. Suočavanje s teškim kupcima, pacijentima, učenicima itd. te nesigurnost posla, bili su drugi i treći najčešći čimbenik rizika za mentalno zdravlje za koje su ljudi izjavili da ih imaju na poslu; navodi ih 10,4 % odnosno 6,1 %.
S obzirom na distribuciju osoba koje prijavljuju čimbenike rizika za mentalno zdravlje u vezi s radom između različitih sektora gospodarske djelatnosti, Zdravstvene i socijalne djelatnosti (58,5 %), Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela (52,7 %) i Obrazovanje (50,4 %) bili su sektori s najvišim stopama na razini EU-a. Obrazovne i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja imale su jednu od najnižih stopa u pogledu fizičkih čimbenika rizika, ali su rangirane kao treći i četvrti sektori koji su najviše pogođeni čimbenicima rizika za mentalno blagostanje. Drugi relevantan nalaz je da je sektor Transport i skladištenje rangiran među prvih pet sektora s najvišim stopama i za osobe koje prijavljuju fizičke i psihičke čimbenike rizika na poslu. Pandemija je pogoršala situaciju u smislu sve veće prisutnosti stresa, tjeskobe i depresije.
U Hrvatskoj je, nakon dugo godina, svjetlo dana napokon ugledao nacrt dokumenta koji bi trebao cjelovito usmjeriti aktivnosti na unapređenju mentalnog zdravlja, uključivo i onog vezanog za radnu populaciju.
Propisano e-savjetovanje o Nacrtu Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030., na koji je upućeno 147 komentara i prijedloga (detalji na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20208) odvijalo se od 18. ožujka do 17. travnja ove godine, a objava izvješća trebala je biti 17. lipnja ove godine, što je do danas izostalo bez objašnjenja?!
Na temelju navedenoga, trebalo je uslijediti oblikovanje ovog važnog dokumenta, a potom i njegovo donošenje do srpnja 2022. godine. I ovog puta svjedočimo neučinkovitosti državnog sustava u kreiranju dokumenata o ovako važnoj temi.
Tijekom e-savjetovanja, i ovog puta izostalo je aktivnije sudjelovanje stručnjaka za zaštitu na radu, stručnjaka za ljudske resurse, predstavnika poslodavaca i radnika, institucija nadležnih za zaštitu i zdravlje na radu, i drugih. Budući da je upućen veći broj primjedbi i prijedloga, trebalo bi očekivati da će iste predlagači i prihvatiti, kako bi u konačnici ovakav dokument bio provediv i učinkovit.
I ovom prilikom potrebno je podsjetiti da poslodavci imaju obvezu procjeniti i psihosocijane rizike povezane s pojedinim mjestima rada te poduzeti potrebne mjere prevencije. Vrlo često to izostaje, odnosno uočavaju se općenite formulacije, a time i neadekvatne mjere prevencije i zaštite.
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Zabrinutost za održavanje i poboljšanje zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji; manje je vjerojatno da će se razboliti i otići na bolovanje. Poslodavcu koji nudi dobro i poticajno radno okruženje lakše je zaposliti kvalitetnije osoblje i potvrditi društvenu odgovornost te doprinijeti lojalnosti radnika.
Najnovijoj normi ISO-ovog odbora za zdravlje i sigurnost na radu ISO 45003:2021 cilj je pomoći organizacijama svih vrsta i sektora da uspostave dobru praksu za upravljanje psihičkim zdravljem i dobrobiti zaposlenika.
Ovaj dokument obrađuje mnoga područja koja mogu utjecati na psihičko zdravlje radnika, uključujući neučinkovitu komunikaciju, pretjerani pritisak, loše vodstvo i organizacijsku kulturu te pruža smjernice za upravljanje psihosocijalnim rizikom unutar sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (OH&S) temeljenom na ISO 45001.
Norma pokriva aspekte kao što su kako identificirati uvjete, okolnosti i zahtjeve na radnom mjestu koji mogu narušiti psihičko zdravlje i dobrobit radnika; kako identificirati primarne čimbenike rizika i procijeniti ih kako bi se utvrdilo koje su promjene potrebne za poboljšanje radnog okruženja te kako identificirati i kontrolirati opasnosti povezane s radom i upravljati psihosocijalnim rizikom unutar sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu.
Budući je norma primjenjiva na organizacije svih veličina i u svim sektorima; s ciljem razvoja, implementacije, održavanja i kontinuiranog poboljšanja zdravih i sigurnih radnih mjesta, ovim dokumentom potrebno je organizacijama u svim sektorima preporučiti primjenu ove norme.
Naravno, država to može i poticati. U zemljama u kojima su sigurnost i zdravlje na radu prioritet, prevencija nesreća shvaća se kao ulaganje u sigurnija i zdravija radna mjesta te se isto uglavnom potiče strategijama osiguranja i/ili poreznim i financijskim programima, koji su odvojeni od sustava osiguranja. U prvom slučaju takva je stimulacija obično dio sustava osiguranja od nezgoda na radu i profesionalnih bolesti.
Postoje različite metode, a može se učiniti razlika između izravnih i neizravnih ekonomskih poticaja. Izravni ekonomski poticaji sežu od varijacija premije osiguranja, poreznih poticaja, do shema financiranja koje odmah poboljšavaju performanse tvrtke na području zaštite na radu ili im pomažu da ulažu u nove mjere prevencije. Neizravni ekonomski poticaji mogu biti preventivni programi koji pružaju javno subvencionirane usluge, čime se tvrtkama omogućuje pristup određenim uslugama ispod tržišnih cijena (npr. implementacija i certificiranje sustava upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu).
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta raspravljao je o ovoj temi te je pozvao na modernizaciju postojećeg zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radu, koje će odgovoriti na nove uvjete i izazove digitalnog doba. Upućen je i poziv Europskoj komisiji da 2023. proglasi Godinom dobrog mentalnog zdravlja.
Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja, poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja, izborom zdravog načina života i promicanjem osobnog razvoja.
Najavljena dvodnevna Konferencija 8. i 9. prosinca 2022. godine u Zagrebu „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“, (https://skup-znr.zirs.hr/), kroz izlaganja i praktične radionice omogućit će sadržaje koji se odnose na psihosocijalne rizike, procjenu rizika te mjere prevencije u zaštiti mentalnog zdravlja na radu, pa će i to biti prilika za razmjenu znanja i prijenos dobre prakse.
Vitomir Begović