Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad
Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji javljaju se milijunima radnika diljem Europe i koštaju poslodavce milijarde eura. Rješavanjem problema mišićno-koštanih poremećaja poboljšava se ne samo život radnika, već i isplativost poslovanja.
Većina mišićno-koštanih poremećaja razvije se tijekom vremena. Obično ne postoji jedan uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Mnogi čimbenici rizika djeluju zajedno, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne te individualne čimbenike.
Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom zahvaćaju leđa, vrat, ramena, gornje i donje udove. Obuhvaćaju sva oštećenja ili poremećaje povezane sa zglobovima ili drugim tkivima. Zdravstveni problemi uključuju sve; od blagih bolova i smetnji do ozbiljnih medicinskih stanja koja zahtijevaju bolovanje ili liječenje. U kroničnim slučajevima mogu dovesti do invalidnosti i potpunog prestanka rada.
Ubrzana i povećana digitalizacija i dostupnost novih tehnologija omogućila je rad od kuće (na izdvojenom mjestu rada) ili rad na daljinu za mnoge radnike.
Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su u Hrvatskoj stupile na snagu početkom ove godine, otvara se široki prostor za primjenu takvog oblika rada. Istovremeno zbog nedorečenosti i neusklađenosti propisa povezanih s mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, mogu nastupiti kratkoročne i dugoročne negativne posljedice, na koje je potrebno ukazati.
Međutim, i takav oblik rada može biti štetan za zdravlje radnika te može pridonijeti razvoju poremećaja mišićno – koštanog sustava ili dodatno pogoršati postojeća stanja.
Čimbenici rizika za nastanak poremećaja mišićno - koštanog sustava povezani s radom na daljinu su: ergonomski uvjeti radne stanice i s time povezani položaji tijela, čimbenici povezani s radnim okruženjem, dugotrajno sjedenje i fizička (ne)aktivnost, čimbenici povezani s organizacijom rada, psihosocijalni čimbenici rizika te individualni čimbenici.
U tom smislu poslodavac je dužan izvršiti procjenu rizika za život i zdravlje i za radnike koji rade od kuće, a isto je moguće ali i preporučljivo učiniti i kod rada na daljinu. U bilo kojoj procjeni rizika, pa tako i ovoj, radnik je obvezan sudjelovati u postupku procjene rizika. Sudjelovanje radnika u procjeni rizika važno je ne samo zbog pružanja informacija ključnih za poduzimanje mjera za prevenciju, već i zbog dizanja razine svijesti među radnicima i menadžmentom o rizicima i posljedicama na zdravlje radnika.
Navedeno proaktivno stajalište zastupa i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA).
I ovom prilikom potrebno je podsjetiti, ali i pozvati poslodavce na primjenu više razine mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od onih minimalno propisanih, upravo iz ranije rečenih razloga; manjkavosti sadašnjih propisa. Prevencija nema alternative, a sigurnost radnika je na prvom mjestu.
Radna snaga sve je traženija i nedostupnija, a stanje će biti još lošije ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere na očuvanju radne sposobnosti a time i stvaranju uvjeta za duži radni vijek te smanjenje izostanaka s rada zbog bolovanja uzrokovanih i mišićno-koštanim poremećajima.
Dobar primjer angažiranog djelovanja na ovom području dolazi iz Republike Slovenije.
Ministarstvo za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Republike Slovenije izradilo je priručnik „Mišićno-koštane bolesti povezane s radom“ za poslodavce, radnike i njihove predstavnike, rukovoditelje ljudskih resursa, stručnjake za sigurnost i zdravlje na radu te specijaiiste medicine rada i sporta.
U suradnji sa specijalizantima fizikalne i rehabilitacijske medicine, studenti svih godina specijalizacije iz medicine rada, prometa i sportske medicine pod vodstvom mentora izv. prof. dr. Alenke Škerjanc, dr. sc. med. spec. medicine rada, prometa i sporta te izv. prof. dr. Nataše Kos, spec. fizikalne i rehabilitacijske medicine, predstavili su sljedeće teme u šest kratkih podcjelina: problemi povezani sa četrnaest najčešćih poremećaja mišićno-koštanog sustava, uvjeti na radnom mjestu gdje se takvi problemi najčešće javljaju; npr.osnova za preventivne mjere, rano liječenje i rehabilitacija, ostati tjelesno aktivan, psihosocijalni čimbenici i njihov utjecaj na povratak na posao te promicanje dobrog zdravlja mišića.
Autori su na jasan način prikazali glavne karakteristike mišićno-koštanog sustava poremećaja te pružili smjernice za rano otkrivanje i liječenje, što uključuje i kratke vježbe za jačanje i prije svega prevenciju ovih poremećaja.
U svakom dijelu autori iznose neke specifičnosti koje su karakteristične za pojedine poremećaje u procesu povratka na posao.
Ovaj koristan i praktičan priručnik dostupan je i na engleskom jeziku
http://www.osha.mddsz.gov.si/resources/files/pdf/MUSCULOSKELETAL_DISORDERS_ENG.pdf
O problemu mišićno-koštanih poremćaja i utjecaju na radnu sposobnost potrebno je osvijestiti i menadžment, radnike te rukovoditelje; uz odgovarajuću edukaciju.
Prijeka je potreba za integriranim, sveobuhvatnim te multidisciplinarnim pristupom upravljanju mišićno-koštanim poremećajima i njihovu sprječavanju.
Polazeći od složenih zdravstvenih problema i troškova koje uzrokuju te bolesti, pristup rješavanju problema mišićno-koštanih poremećaja treba uz pravodobne i kontinuirane mjere prevencije obuhvaćati i zdravstveni nadzor, promicanje zdravlja te rehabilitaciju, prilagodbu radnih mjesta i reintegraciju radnika već oboljelih od mišićno-koštanih poremećaja.
Vitomir Begović