Dan sigurnosti i zdravlja na radu 2023.

Sigurnost i zdravlje na radu međudisciplinarno je područje koje se bavi zaštitom sigurnosti, zdravlja i dobrobiti ljudi koji rade.

Godine 2003. Međunarodna organizacija rada (MOR) odlučila je 28. travnja proglasiti   Svjetskim danom sigurnosti i zdravlja na radu; kako bi potaknula, poduprijela i osnažila potrebu kontinuiranog stvaranja sigurne i zdrave kulture, smanjenja ozljeda na radu, nezgoda, bolesti te smrtnih slučajeva na globalnoj razini.

Ove godine taj dan obilježava se s naglaskom na temu sigurnog i zdravog radnog okruženja kao temeljnog načela i prava na radu. U lipnju 2022. Međunarodna konferencija rada (ILC) odlučila je uključiti „sigurnu i zdravu radnu okolinu” u okvir temeljnih načela i prava na radu MOR-a. Ovom prilikom Konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu br. 155 i Promotivni okvir za Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, br. 187 proglašene su temeljnim konvencijama. Kao rezultat ove odluke, sve države članice, čak i ako nisu ratificirale predmetne konvencije, imaju obvezu, koja proizlazi iz same činjenice članstva u Organizaciji, poštovati, promicati i ostvarivati, u dobroj vjeri i u skladu s Ustavom, načela koja se tiču temeljnih prava koja su predmet tih konvencija.

Hrvatska nije ratificirala Konvenciju 187, koja se odnosi na promicanje “stalnog poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se spriječile ozljede na radu, bolesti i smrti”. Hrvatska mora žurno ispuniti ovu važnu obvezu, tim više što aktualni pokazatelji, demografski i drugi trendovi ukazuju na to koliko je to važno za dobrobit radnika, njihovih obitelji, društvene zajednice, održivost i stabilnost zdravstvenog i mirovinskog sustava te gospodarski rast i razvoj.

Prilika je po 16-ti put 28. travnja obilježiti i Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koji je na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, proglasio Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.

28. travnja također je Međunarodni dan sjećanja na poginule i ozlijeđene radnike koji sindikalni pokret obilježava diljem svijeta od 1996. godine.

Kultura i predanost sigurnosti zdravlju na radu  

Potreba je naglasiti da je glavni cilj programa sigurnosti i zdravlja spriječiti ozljede na radnom mjestu, bolesti i smrti, kao i patnju i financijske poteškoće koje ti događaji mogu uzrokovati radnicima, njihovim obiteljima i poslodavcima. Preporučene prakse koriste proaktivan pristup upravljanju sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu. Tradicionalni pristupi često su reaktivni i zakašnjeli, problemi se rješavaju tek nakon što se radnik ozlijedi ili razboli, objavi se novi standard ili propis ili ako vanjska inspekcija pronađe problem koji se mora riješiti. Ove preporučene prakse prepoznaju da je pronalaženje i otklanjanje opasnosti prije nego što uzrokuje ozljedu ili bolest, daleko učinkovitiji pristup.

U praksi, kvaliteta upravljanja zaštitom na radu uvelike ovisi o prioritetu teme u kulturi upravljanja i o opredijeljenosti tvrtke za sigurnost i zdravlje na radu. Upravljanje ZNR može biti uspješno samo ako se njome postupa s jednakom predanošću kao i bilo kojim drugim područjem upravljanja u tvrtki. To se može osigurati postavljanjem jasnih i mjerljivih ciljeva koji se slijede s jednakim prioritetom u odnosu na druge ključne podatke u tvrtki, definiranjem procesa i odgovornosti, osiguranjem praćenja i unapređenjem sigurnosne kulture te svijesti radnika i predstavnika uprave.

Uspješni sigurnosni i zdravstveni sustavi u tvrtkama imaju sljedeća pozitivna oblježja: rukovoditelji su predani provedbi mjera za sigurno i zdravo radno okruženje; radnici su aktivno uključeni u program preventivnih mjera; uspostavljen je sustav za prepoznavanje i kontrolu opasnosti; ostvarena je usklađenost s propisima; redovito se provodi osposobljavanje o sigurnim radnim praksama; unutar radne okoline primjenjuje se međusobno poštovanje, briga i otvorena komunikacija u atmosferi koja pogoduje sigurnosti; teži se stalnom poboljšanju i unapređivanju sigurnosti i zdravlja radnika.

Sigurnost je i pojedinačna i kolektivna odgovornost koja počinje s Ja/Ti/Mi i jednostavna je kao ABC (Uvijek budi oprezan).

Moralno je osigurati da se radnici vrate kući sigurni i zdravi na kraju svakog radnog dana. Istraživanja pokazuju da su radnici produktivniji na radnim mjestima koja su posvećena zdravlju i sigurnosti. Dobro zdravlje i sigurnost na radu osiguravaju dugoročne koristi za vas, vaše poslovanje i širu zajednicu.

Važno je implementirati sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću kao sastavni dio poslovanja. To uključuje opću politiku koja utvrđuje predanost, odgovornosti dodijeljene pojedincima i dogovore s detaljima o  načinu kontrole  rizika i primjeni općih načela prevencije.

U mnogim radnim okruženjima radnici još uvijek nisu iskoristili pravo ali i ostvarili vlastiti  interes i potrebu izbora legitimnih zastupnika svih zaposlenih; povjerenika radnika za zaštitu na radu. Odbori za zaštitu na radu kao savjetodavna tijela poslodavaca imaju posebno značajnu ulogu i upravo zato potrebno je njihovo djelovanje intenzivirati.

Zajednička je misija poslodavaca i predstavnika radnika svakodnevno surađivati i  djelovati u izgradnji kulture sigurnosti na svim mjestima i cijelo vrijeme.

Poslodavci su odgovorni za sigurno i zdravo radno okruženje, a radnici imaju odgovornost raditi na siguran način, zaštititi sebe i ne ugrožavati druge, poznavati svoja prava i obveze te sudjelovati u provođenju preventivnih mjera.

Otvorena pitanja i problemi zahtijevaju akciju

Vlada je odgovorna za pružanje infrastrukture, kvalitetnog i provedivog zakona i propisa, razvoj nacionalne politike i programa te sustav inspekcije za provođenje usklađenosti sa zakonodavstvom i politikom o sigurnosti i zdravlju na radu.

Formalne rasprave prilikom donošenja ili izmjene zakona nisu dovoljne. Nadležni Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Hrvatski sabor moraju se  aktivnije i kontinuirano angažirati na pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu. Nelogično je da je zadnja tematska rasprava odbora o zaštiti na radu bila prije gotovo 7 godina!

I ovaj dan prilika je za ukazati na probleme koji zahtijevaju rješenja. Područje rada, sigurnosti i zdravlja na radu posebno je osjetljivo jer se radi o temeljnim radnim i  ljudskim pravima. Prijeko je potrebno uspostaviti i razviti sinergije između zdravlja na radu, javnog zdravstva i područja zaštite na radu. To je moguće objedinjavanjem poslova u sklopu instituta ili nacionalnog zavoda za sigurnost i zdravlje na radu, čime bi Hrvatska slijedila dobru praksu drugih razvijenih zemalja.

U posljednjih pet godina, uz ukupno 84.451 prijavljenih ozljeda na radu registrirano je i 256 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 144 zbog nesreća a čak njih 112 zbog bolesti radnika. Smrt na radu, neovisno je li uzrokovana ozljedom ili bolešću, mora potaknuti nadležne institucije i sve druge sudionike na odlučno djelovanje.

Sigurnost i zdravlje na radu više nisu ugroženi samo zbog vrlo opasnih situacija, već i zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika niske amplitude. EU upućuje da se više pozornosti usmjeri i na bolesti povezane s radom, kao što su bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji posebno povezani sa stresom i psihosocijalnim rizicima te rak koje su najsmrtonosnije bolesti te su najčešći uzrok izostanaka s rada i skraćivanja radnog vijeka.

Postoje pokazatelji da upravljanje psihosocijalnim rizicima ostaje nepokriveno pitanje u procjenama rizika i upravljanju sigurnošću i zdravljem na radu.

U vrijeme rasta zdravstvenih problema povezanih s mentalnim zdravljem, Hrvatska već 8 godina nema nacionalni dokument o mentalnom zdravlju. Zadnja strategija sačinjena je za razdoblje 2011. - 2016.! U proljeće prošle godine provedeno je obvezno e-savjetovanje o Nacrtu Strateškog okvira za razvoj mentalnog zdravlja 2022.-2030., a sudbina tog važnog dokumenata je nepoznata. Istraživanjem je utvrđeno da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja te dovode do dugoročnih problema.

U prosjeku svaki zaposleni u RH odsutan je s rada tijekom godine čak 12 dana. Svakog  dana zbog bolovanja za rad je spriječeno više od 64.400 radnika, od čega njih više od 2.440 zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Izgubljenih radnih dana tijekom godine je više od 20.000.000, od čega se na priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti odnosi više od 765.000 izgubljenih radnih dana.

Ako želimo izgraditi otpornost i graditi uspješno gospodarstvo, ključno je da radnici, njihova zaštita i prava budu u središtu svega što radi vlada i poslodavci te da radnici imaju sigurne, zdrave i dostojanstven uvjete rada. Ključno je da se o njima brine, da su njihovo zdravlje i sigurnost na radu prioritet.

Ojačati inspekciju zaštite na radu i timove medicine rada

U Hrvatskoj je poseban problem podkapacitiranost inspekcije zaštite na radu i medicine rada. Stalne reorganizacije nisu pridonijele poboljšanju i unapređenju stanja, već suprotno. Trenutno je popunjenost inspektora zaštite na radu u odnosu na sistematizacijom utvrđeni broj svega 66 %, odnosno nedostaje 41 izvršitelj, a u odnosu na standarde ILO njih oko 81. U području zaštite zdravlja na radu ključna je uloga prevencije kroz djelovanje specijalista medicine rada, a zadnjih godina nepopunjena  su  čak  42 tima na području Hrvatske!

Glavni direktor MOR-a Guy Ryder govoreći o potrebi poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu, na sastanku ministara rada i zapošljavanja G7 u Wolfsburgu u Njemačkoj, između ostalog je naglasio: „Vlade također trebaju ojačati svoje nacionalne sustave zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tom pogledu vidimo koliko dobro stoji Njemačka.
Vlade se moraju oduprijeti pritiscima da premalo ulažu u inspekciju rada. Potrebne su nam akcije na radnom mjestu koje poduzimaju radnici i poslodavci. I potrebna nam je sektorska akcija, jer vrlo često postoje zajedničke opasnosti u bilo kojem sektoru“.

Sve države članice EU-a, pa tako i Hrvatska pozvane su da izrade mehanizme koordinacije između tijela javnog zdravstva i zaštite na radu te da jačaju suradnju i razmjenu informacija između inspekcija rada i drugih relevantnih nacionalnih tijela radi poboljšanja zdravstvenih i sigurnosnih standarda u svim sektorima. Države članice trebale bi se usredotočiti na uporabu digitalnih alata kako bi inspekcija rada bila učinkovitija sprečavanjem i otkrivanjem kršenja zakona, pa se ukazuje na potrebu praćenja i prikupljanja podataka o stanju mentalnih i psihosocijalnih rizika po sektorima, kao i drugih podataka ključnih za analize, istraživanja i poduzimanje ciljanih i usmjerenih aktivnosti.

Krajnje je vrijeme za donošenje konkretnog  nacionalnog akcijskog plana i osiguranje  primjerenih uvjeta za učinkovito djelovanje inspekcije zaštite na radu i medicine rada. Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje to pitanje nije rješio.

Ukloniti pravne praznine i proaktivno djelovati  

Proteklo je više od 8 godina a do danas je izostalo donošenje podzakonskih akata povezanih s područjem zdravlja na radu a obveznih na temelju Zakona o zaštiti na radu. Istovremeno, stalno se mijenjaju već doneseni propisi ili najavljuju daljnje izmjene, bez analitičkog pristupa.

Ako tome pridodamo i izostanak primjerenog koncepta vrednovanja stalnog stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju poslove zaštite na radu, kao i niz drugih problema  na koje struka godinama ukazuje, više je nego očito da su potrebne korjenite promjene.

Nema niti jednog opravdanog razloga za uporno ignoriranje inicijative za uvođenje diferencirane premije osiguranja za zaštitu zdravlja na radu u Hrvatskoj kao  ključnog ekonomskog poticaja za poboljšanje uvjeta rada.

Potrebno je nastaviti i intenzivirati započeti plan razvoja projekta Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava (Data Collectora), kako bi se integirali i koristili svi relevantni podaci potrebni za praćenje, analizu, istraživanja i provedbu kampanja i aktivnosti usmjerenih na dobrobit te unapređivanje sigurnosti i zdravlja radnika u Republici Hrvatskoj.

Sredinom  svibnja 2023., švedsko predsjedništvo Vijeća Europske unije organizirat će događaj na visokoj razini u Stockholmu stavljajući u središte pozornosti zdrav i siguran rad i tekuću provedbu Strateškog okvira za zdravlje i sigurnost na radu 2021. – 2027., koju je Europska komisija objavila u lipnju 2021. godine.

Summit o sigurnosti i zdravlju na radu istaknut će nacionalne strategije zaštite na radu, rasprave o pristupu Vision Zero smrtnim slučajevima povezanim s radom i baviti se pitanjima mentalnog zdravlja. Tim povodom EU-OSHA objavit će svoju vodeću publikaciju „Sigurnost i zdravlje na radu u Europi – stanje i trendovi 2023.“, kako bi potaknula daljnje učinkovito i proaktivno djelovanje u članicama EU-a.

Vrijeme je za snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radu i prihvaćanje činjenice da je ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, profitabilna investicija a ne dodatni „namet“ i trošak.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu te Nacionalni dan zaštite na radu u Hrvatskoj jedinstvena su prilika za sve; poslodavce, zaposlenike, vladu i sabor da razmisle o tome kako rad učiniti sigurnim i zdravim te što je potrebno dodatno činiti da se očuva radna sposobnost radnika i omogući duži radni vijek, a time i dobro zdravlje u trećoj životnoj dobi.

Djelujući zajedno možemo izgraditi pozitivnu kulturu sigurnosti i zdravlja. Kroz učinkovit socijalni dijalog, vlada i socijalni partneri uz uključivanje relevantnih stručnjaka trebaju aktivno sudjelovati u svim fazama procesa donošenja odluka o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radne populacije. Ovo je važno od razvoja i revizije politike i regulatornih okvira zaštite na radu za rješavanje stalnih i novih izazova do stvarne primjene na razini radnog mjesta.

Socijalni dijalog ne samo da pridonosi poboljšanju politika i strategija sigurnosti i zdravlja na radu, već je također ključan za izgradnju vlasništva i predanosti, olakšavajući put njihovoj brzoj i učinkovitijoj provedbi.

                                                                                                               Vitomir Begović