Održavanje i sigurnost na radu
Kada je riječ o zdravlju i sigurnosti na radu, održavanje opreme ima ključnu ulogu. Omogućuje jamčenje sigurnosti sustava i sigurnosti zaposlenika, sprječavanjem i ispravljanjem mogućih kvarova opreme koji bi mogli uzrokovati ozljede korisnika.
Održavanje pridonosi produktivnosti poduzeća i sigurnosti opreme, instalacija ili strojeva. Izostanak redovnog i kvalitetnog održavanja izlaže radnike brojnim rizicima za njihovo zdravlje i sigurnost.
Sa sigurnosnog i ekonomskog gledišta održavanje je ključna funkcija za poslovne subjekte. Navedeno podrazumijeva pravilno funkcioniranje i trajanje opreme, objekata ili instalacija, budući da isto neposredno utječe na produktivnost, kontinuitet i kvalitetu proizvoda ili usluga. Izazovi za sigurnost i poslovanje veliki su u kontekstu u kojem su oprema i tehnologije sve složenije i skuplje.
Nesreće povezane s održavanjem su brojne i često ozbiljne. One se odnose na sve vrste održavanja, iako su korektivne intervencije održavanja, a posebno popravci, najsklonije nezgodama.
Profesionalna izloženost radnika na poslovima održavanja je raznolika i vrlo česta te se pri obavljanju poslova susreću s potencijalnim opasnostima koje mogu biti: zatvoreni prostori, rad na visini, neprirodni položaji pri radu, postrojenje pod pritiskom, pokretni dijelovi strojeva, neočekivana pokretanja, kemijske tvari ili prašina u zraku, stres, problemi s komunikacijom, itd.
Sprečavanje rizika povezanih s aktivnostima održavanja uobičajeno se usmjerava na one rizike koje predstavljaju strojevi, oprema ili instalacije koje treba održavati te u manjoj mjeri, na one koji su povezani s okolišem u kojem se zahvat izvodi. Proces održavanja kao dio složenih radnih operacija uključuju brojne sudionike koji pripadaju različitim strukturama; interno osoblje za održavanje i proizvodnju, stručne osobe za ugovorno održavanje i podizvođače što dodatno zahtjeva poduzimanje niza sigurnosnih aktivnosti. Višestrukost i raznolikost aktera, usluga i tvrtki koje su uključene u održavanje upućuje na potrebu poduzimanja dodatnih mjera prevencije rizika, kako u samoj procjeni rizika tako i putem drugih dopunskih aktivnosti.
Navedeno može uključivati organizaciju npr. tehničkog dana o organizaciji održavanja za osobe odgovorne za zaštitu na radu, zaštitu zdravlja, rukovoditelje određenih poslova, voditelje održavanja, odgovorne za poslovanje, predstavnike radnika i zadužene za nabavu. Takvom preventivnom aktivnošću moguće je fokus usmjeriti na profesionalne rizike povezane s održavanjem i njihovu prevenciju, kroz prezentacije stručnjaka i poslovnih dionika, vezane uz regulatorni okvir, najbolje prakse i povratne informacije.
Važno je da različiti sudionici koji imaju određene zadaće u radnoj sredini budu uključeni i informirani o svim bitnim aspektima redovnog održavanja, svakodnevne provjere ispravnosti opreme, pravodobnog poduzimanja potrebnih korektivnih mjera i aktivnosti kako bi se osigurali sigurni i zdravi radni uvjeti. To je i prilika za razmatranje mogućnosti i rješenja kako poboljšati i unaprijediti rad i podići mjere sigurnosti na višu razinu. Kod održavanja opreme važno je isključiti bilo kakve improvizacije ili odgađanje poduzimanja potrebnih aktivnosti te osigurati da poslove održavanja obavljaju stručni radnici koji su posebno osposobljeni za određene poslove.
Radnicima koji rade na održavanju potrebno je osigurati kontinuirano usavršavanje i osposobljavanje, budući da zgrade i strojevi postaju sve sofisticiraniji, pa znanje i vještine radnika, uz njihovo iskustvo na poslovima održavanja mora ići u korak s tim razvojem.
Pored reaktivnog održavanja na otklanjanju uočenih problema, izuzetno je važno proaktivno održavanje tj. preventivno poduzmanje aktivnosti na održavanju, čišćenju i osiguranju optimalnog funkcioniranja strojeva i opreme kako bi se omogućio optimalan rad i spriječili mogući rizici za radnike.
I ovom prilikom potrebno je slijediti opće načelo utvrđeno odgovarajućim EU direktivama i nacionalnim propisima „da rizike treba spriječiti na izvoru te da organizaciju rada, zadatke, opremu i alate treba prilagoditi radnicima kako bi se rizici uklonili i smanjili“.
Siguran rad na održavanju zahtijeva stručnu osposobljenost radnika, pravilno planiranje, sigurno radno područje, odgovarajuću opremu, pažljivo izvođenje radova i učinkovite završne provjere. Svakako bi se i jedna od redovnih sjednica Odbora za zaštitu na radu, u sredinama u kojima je obveza njihovog osnivanja i rada, trebala odnositi na ovu značajnu temu.
Vitomir Begović