Promjene u radu na daljinu
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), tripartitna agencija EU-a koja pruža znanje za pomoć u razvoju boljih socijalnih politika, politika zapošljavanja i politika povezanih s radom, objavila je razgovor s istraživačicom Eszter Sandor vezano za temu rada na daljinu.
Različite razine intenziteta rada na daljinu/mobilnog rada temeljenog na ICT-u ili učestalosti i raspona mjesta na kojima pojedinci rade mogu imati različite posljedice na radne uvjete, njihovu sigurnost i zdravlje.
Smanjenje rada od kuće, uočeno u svakom krugu e-ankete od kraja pandemije, nastavilo se u 2024. godini. Postoje značajne razlike između zemalja: u nekim zemljama je hibridni rad u zanimanjima koja se mogu raditi na daljinu uobičajen, što sugerira da su politike tvrtke uvele trajna pravila o radu na daljinu. U drugim je zemljama hibridni rad smanjen jer se sve više ispitanika vraća radu s punim radnim vremenom na radnom mjestu.
Do danas je provedeno sedam krugova e-ankete, što je rezultiralo prikupljanjem odgovora od preko 250.000 ljudi. Zahvaljujući ovom velikom, paneuropskom sudjelovanju, Eurofound je bio u mogućnosti istražiti utjecaj pandemije na dobrobit, zdravlje i sigurnost, rad i rad na daljinu, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te financijsku situaciju Europljana.
Podaci e-ankete Living and Working in the EU, koju je Eurofound pokrenuo tijekom pandemije, pokazuju da je sve manje ispitanika koji rade na daljinu. Smanjuje se udio onih koji rade isključivo na daljinu, kao i onih koji rade na hibridni način. Postotak ljudi koji rade isključivo na radnom mjestu u prostorijama poslodavca porastao je s 36 % u 2023. na 41 % u 2024. godini.
U 2021. više od 40 milijuna ljudi radilo je na daljinu u EU-u, dvostruko više nego u 2019., jer su ograničenja povezana s pandemijom COVID-19 i promjene u radnoj kulturi značajno utjecali na organizaciju rada. Za mnoge radnike prijelaz na rad na daljinu dogodio se brzo, gotovo preko noći, dok je povratak na radna mjesta bio sve donedavno spor, budući da rad na daljinu pruža veću fleksibilnost i učinkovitost u mnogim područjima.
Međutim, novi podaci Eurofounda pokazuju da je povratak na radna mjesta u prostore poslodavaca postupan, ali u zadnje vrijeme uzima sve više maha. Velike tvrtke sve češće zahtijevaju od svih radnika da se vrate na posao u urede. Čini se da su ovi zahtjevi u mnogim slučajevima suprotni željama radnika. Tvrtke svoje odluke pravdaju potrebom za tješnjom suradnjom zaposlenika, većom produktivnošću i inovativnošću, dok radnici tvrde da im je potrebna veća autonomija i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, što im omogućuje rad na daljinu.
Eurofoundovi podaci također pokazuju neke nove rodne razlike. U 2024. godini prvi put je više muškaraca nego žena imalo pristup radu na daljinu. Osim toga, više je žena nego muškaraca radilo isključivo na radnom mjestu u prostorijama poslodavca.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da postoje velike razlike među državama članicama unutar EU-a. U zemljama poput Cipra, Grčke i Hrvatske rad na daljinu je rjeđi, dok je ovaj oblik rada najčešći u Nizozemskoj i Irskoj, gdje oko 40% zaposlenika barem povremeno radi na daljinu. Unatoč relativno visokoj razini rada na daljinu u Irskoj, Eurofoundova analiza pokazuje da bi se čak 350.000 poslova koji se trenutno obavljaju na radnom mjestu u prostorijama poslodavca moglo obavljati na daljinu.
Snimku 29. epizode podcast serijala "Eurofound Talks" možete poslušati, a dostupan je i letak sa sažetkom internetske ankete „Živjeti i raditi u EU“. Anketa prikazuje najnovije podatke o glavnim izazovima s kojima se suočavaju Europljani, s posebnim naglaskom na sve veće troškove života, zdravlje i mentalno zdravlje, pristup zdravstvenim uslugama, ravnotežu između poslovnog i privatnog života te promjene u mogućnostima rada na daljinu.
Vitomir Begović