Za siguran, zdrav i dostojanstven rad
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu je godišnja međunarodna kampanja za promicanje sigurnog, zdravog i dostojanstvenog rada. Održava se 28. travnja, a obilježava ga Međunarodna organizacija rada (ILO) od 2003. godine.
U svijetu svaki dan 6300 ljudi umre od posljedica nesreća na radu ili bolesti povezanih s radom, što je više od 2,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Na godišnjoj razini se dogodi 317 milijuna nezgoda na poslu; mnogi od njih rezultiraju produljenim izostancima s posla, smanjenjem ili gubitkom radne sposobnosti. Ljudska cijena ove svakodnevne nedaće je ogromna, a ekonomski teret loših praksi sigurnosti i zdravlja na radu procjenjuje se svake godine na 4 % globalnog bruto domaćeg proizvoda.
U EU godišnje se bilježi više od 3300 nesreća sa smrtnim ishodom i 3,1 milijuna nesreća bez smrtnog ishoda, a više od 200.000 radnika umre svake godine od bolesti povezanih s radom. Nesreće i bolesti povezane s radom koštaju gospodarstvo EU-a više od 3,3 % BDP-a godišnje.
Uspostavljanjem obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu, Ujedinjeni narodi promiču međunarodnu svijest i djelovanje u vezi s ovim pitanjima.
Za pozitivan učinak digitalizacije i umjetne inteligencije (AI) na sigurnost i zdravlje radnika
Središnja tema ovogodšnjeg obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 2025. usredotočena je na utjecaje digitalizacije i umjetne inteligencije (AI) na sigurnost i zdravlje radnika.
Kako se radna mjesta razvijaju s umjetnom inteligencijom, robotikom, egzoskeletima i radom na daljinu te tehnologije donose i prilike ali i izazove. Dok automatizacija poboljšava učinkovitost i smanjuje fizički napor, ona također uvodi nove rizike, kao što su prijetnje kibernetičkom sigurnošću, problemi mentalnog zdravlja i ergonomski problemi. Ova tema naglašava potrebu za proaktivnim sigurnosnim mjerama, ažuriranim propisima i obukom radnika kako bi se osiguralo da radna mjesta vođena tehnologijom ostanu sigurna, uključiva i zdrava za sve zaposlenike u eri digitalizacije.
Umjetna inteligencija (AI) sve se više koristi za automatizaciju zadataka upravljanja na radnom mjestu, 30 % radnika u EU navodi da njihove organizacije koriste digitalne uređaje za dodjeljivanje smjena, a 52 % organizacija za određivanje brzine rada. Iako ovi sustavi pojednostavljuju zadatke koji se ponavljaju i povećavaju produktivnost, oni također predstavljaju rizike, uključujući smanjenu autonomiju, pojačani nadzor i smanjenje vještina.
Za sigurnost i zdravlje radnika ključno je osigurati da sustavi upravljanja radnicima temeljeni na umjetnoj inteligenciji imaju pozitivan učinak i pristup usmjeren na radnika.
Nove tehnologije donose prednosti i rizike
Napredni roboti dugo su bili dio proizvodne industrije, obavljajući zadatke koji su previše opasni ili se ponavljaju za ljude. Danas roboti postaju sve napredniji, s većom spretnošću i sposobnostima. Iako su ovi strojevi dizajnirani za povećanje učinkovitosti i smanjenje ljudske pogreške, oni također predstavljaju rizik ako se ne nadziru ispravno. Radnici se mogu suočiti s nesrećama ako roboti ne rade ispravno ili ako se zanemare sigurnosni protokoli.
Umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje transformiraju industrije analizom podataka i donošenjem odluka bez ljudske intervencije. AI može pomoći u otkrivanju potencijalnih opasnosti na radnom mjestu, planiranju smjena, pa čak i predviđanju potreba za održavanjem. Međutim, pretjerano oslanjanje na sustave umjetne inteligencije moglo bi dovesti do toga da se radnici osjećaju isključeno ili pod stresom zbog pritiska prilagodbe tehnologiji koja se brzo mijenja.
Egzoskeleti su nosivi uređaji dizajnirani da pomognu radnicima u dizanju teških tereta, sprečavanju ozljeda i smanjuju fizičkog napora. Ovi bi uređaji mogli biti posebno korisni za radnike u industrijama poput građevine ili zdravstva. Međutim, ako nisu pravilno dizajnirani i korišteni, egzoskeleti mogu uzrokovati nelagodu ili čak dovesti do novih vrsta mišićno-koštanih problema.
Bespilotne letjelice (UAV) sve se više koriste za zadatke poput nadzora, isporuke i praćenja. Iako pružaju hands-free rješenje za određene zadatke, također mogu predstavljati sigurnosnu opasnost ako se ne koriste ispravno. Za smanjenje rizika ključno je osigurati da radnici razumiju kako sigurno komunicirati s tim uređajima.
Internet stvari (IoT) povezuje uređaje i sustave za dijeljenje podataka, čineći radne procese učinkovitijima. Senzori se mogu koristiti za praćenje zdravlja i sigurnosti radnika u stvarnom vremenu, kao što je otkrivanje opasnih isparenja u tvornicama ili praćenje razine umora radnika. Ovi sustavi mogu spriječiti nesreće, ali zahtijevaju snažne mjere kibernetičke sigurnosti za zaštitu privatnosti radnika.
Virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) nude nove mogućnosti obuke, omogućavajući radnicima da vježbaju u sigurnom, kontroliranom okruženju prije rukovanja stvarnom opremom ili interakcije s opasnim materijalima. Ova tehnologija može značajno smanjiti rizik od nezgoda tijekom treninga. Međutim, produljena upotreba VR/AR može dovesti do naprezanja očiju, glavobolje ili nelagode ako sustavi nisu pravilno dizajnirani.
Nove radne prakse povezane su s novim tehnologijama i promjenom načina na koji radimo. Porast rada na digitalnoj platformi, rada na daljinu i hibridnog rada znači da radnici više nisu ograničeni na tradicionalne uredske prostore. Ove promjene nude veću fleksibilnost, ali i uvode nove izazove za osiguravanje mentalnog zdravlja i ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Radnici koji rade na daljinu mogli bi se osjećati izolirano, a oni koji rade od kuće mogli bi se boriti s granicama između osobnog i profesionalnog života, što dovodi do stresa ili izgaranja.
Osigurati sigurnije i zdravije radno okruženje
U uvjetima napretka u digitalnom svijetu postavlja se pitanje, kako možemo održati sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Niz je strategija koje vlada, poslodavci i radnici mogu prihvatiti kako bi osigurali sigurnije i zdravije radno okruženje u digitalnom dobu.
Kako se uvode nove tehnologije, ključno je da radnici dobiju odgovarajuću obuku o tome kako ih sigurno koristiti. To uključuje razumijevanje rizika rada s robotima, AI sustavima, egzoskeletima i drugim naprednim alatima. Kontinuirana edukacija i obuka o sigurnosti ključni su kako bi se osiguralo da se radnici mogu prilagoditi bez ugrožavanja zdravlja.
Za postizanje sigurnijeg i zdravijeg radnog okruženja u digitalnoj eri svatko ima svoju ulogu. Vlada donošenjem i provođenjem propisa treba osigurati da sigurnosni standardi budu u korak s tehnološkim napretkom. Poslodavci moraju osigurati odgovarajuću obuku, stvoriti zdravu radnu kulturu i ulagati u sigurnosne tehnologije kako bi zaštitile svoje radnike. Radnici moraju preuzeti odgovornost za svoju sigurnost sudjelujući u edukaciji, prijavljujući potencijalne opasnosti i prihvaćajući sigurne i zdrave radne navike.
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu služi kao podsjetnik da iako tehnologija mijenja način na koji radimo, sigurnost i zdravlje radnika trebaju ostati glavni prioritet. Uz odgovarajuću obuku, ažurirane propise i fokus na mentalnu i fizičku dobrobit, budućnost rada je izazovna, ali može biti i inovativna i sigurna.
Razvijati nacionalnu kulturu sigurnosti i zdravlja na radu
Nacionalna kultura sigurnosti i zdravlja na radu je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlada, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, i gdje je najveći prioritet načelo prevencije.
U Republici Hrvatskoj 28.travnja je i Nacionalni dan zaštite na radu, koji je 1. lipnja 2007. godine proglasio Hrvatski sabor. Prilika je za organizaciju različitih aktivnosti, kako bi taj dan učinili vrijednom akcijom podizanja svijesti, promicanja i stvaranja kulture sigurnosti i zdravlja, u trajnim naporima za smanjenje smrtnih slučajeva, ozljeda i bolesti povezanih s radom.
U prošloj, 2024. godini, bilježi se i nadalje trend rasta prijavljenih ozljeda na radu kojih je bilo 17.786, uz to prijavljeno je 187 profesionalnih bolesti, a u prostorima poslodavca smrt na radu evidentirana je u 56 slučajeva, od kojih njih 30 zbog nesreće na radu, a 26 radnika umrlo je na radu zbog bolesti. U proteklih sedam godina smrt na radu registrirana je u 383 slučaja, od kojih 228 zbog nesreća na radu, a 155 zbog bolesti.
Kadrovska popunjenost inspektora u području zaštite na radu na dan 1. travnja 2025. godine svega je 64 % u odnosu na sistematizacijom planirani broj!
Prema mreži zdravstvene zaštite u medicini rada nedostaje gotovo 70 timova za pružanje usluge skrbi o zdravlju radne populacije!
Vlada je odgovorna za osiguranje infrastrukture; kvalitetnih zakona i propisa, učinkovitog inspekcijskog nadzora te dostupnih zdravstvenih usluga kako bi se osiguralo da radnici ostanu sigurni, zdravi i zapošljivi.
Novi profesionalni rizici mogu biti uzrokovani tehničkim rješenjima; društvenim ili organizacijskim promjenama, kao što su: nove tehnologije i proizvodni procesi, npr. nanotehnologija, biotehnologija, razne supstance, promjenjivi radni uvjeti, npr. veća radna opterećenja, intenziviranje rada, loši uvjeti povezani s migracijom radi posla, poslovi u neformalnoj ekonomiji; novi oblici zapošljavanja, npr. samozapošljavanje, outsourcing, privremeni ugovori, rad na daljinu i dr. Značajno su prisutni učinci ergonomskih rizika na mišićno-koštane poremećaje, zatim psihosocijalni čimbenici povezani s poslom i drugo.
Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU i uzrokuje 52 % smrtnih slučajeva godišnje. Borba protiv raka jedan je od prioriteta Europske unije u području zdravlja. Rak nema samo izravan utjecaj na zdravlje i dobrobit pojedinaca već utječe i na zdravstvene i socijalne sustave, državne proračune te produktivnost i rast gospodarstva, odnosno zdravlje radne snage. U tom pogledu probir raka ključan je za očuvanje zdravog stanovništva i radne snage.
I na ovaj važan dan, kao i ostala 364 dana potreba je da podižemo svijest o pitanjima zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu kroz kampanje, događaje i obrazovne programe; podijelimo najbolje prakse, resurse i alate za stvaranje sigurnijih i zdravijih radnih mjesta; zagovaramo politike i propise koji štite prava radnika i promiču zdravlje i sigurnost na radu.
Prijavite se i sudjelujte u Programu plus XXL i 25. jubilarnoj tradicionalnoj godišnjoj nacionalnoj Konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike“ (https://skup-znr.zirs.hr/prijava). Izazovi su uvijek prilika za napredak.
Organizirajte se u vašim radnim okruženjima, uključite u aktivnosti i učinite pozitivnu razliku u zauzimanju za sigurno i zdravo radno okruženje. Možete poduzeti niz praktičnih koraka: provjerite sigurnost na mjestima rada kako biste identificirali potencijalne opasnosti i rizike te razvili strategije za njihovo rješavanje; omogućite edukaciju za zaposlenike o temama kao što su ergonomija, sigurno kretanje u prostoru, ručno rukovanje teretom, osvijestite značaj dobrog mentalnog zdravlja i dr. Organizirajte kviz natjecanje između grupa zaposlenika, provjerite, obnovite i proširite znanje o zaštiti na radu.
Provedite sigurnosne protokole i postupke, kao što su redoviti unutarnji nadzori, provjerite planove djelovanja u izvanrednim situacijama, organizirajte vježbu evakuacije i spašavanja.
Potaknite otvorenu komunikaciju i suradnju između rukovoditelja i zaposlenika kako biste proaktivno odgovorili na pitanja zdravlja i sigurnosti.
Pravo na dobro upravljanje
Početkom 2024. godine na snagu je stupio Zakon o instrumentima politike boljih propisa. Cilj je unaprjeđenje kvalitete zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi učinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa. Važno je i da normativne odredbe koje se predlažu imaju obrazloženje koje nije samo prepisana odredba, kako zbog razumijevanja razloga predložene novele, odnosno izmjene ili dopune, tako i zbog kasnijeg tumačenja odnosno provedbe.
Nedopustive su različite naknadne improvizacije i arbitrarna tumačenja nedorečenih ili loših propisa, čime se uzrokuje pravna nesigurnost subjekata. Državna tijela nisu sama sebi svrha.
Dužnost je osigurati poštovanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, razmjernosti, ekonomičnosti, jednostavnosti i jasnoće korištenjem instrumenata politike boljih propisa. Za ostvarenje tog cilja i svrhe potrebno je omogućiti stvarnu i smislenu uključenost zainteresirane javnosti u procese odlučivanja, kako bi stručnjaci koji svakodnevno djeluju u praksi u tvrtkama uistinu bili aktivni partneri u kreiranju javnih politika te u donošenju zakona i drugih propisa.
Pravo na dobru upravu u sklopu prava EU-a jamči se člankom 41. Povelje o temeljnim pravima EU-a, dok je u nacionalnim propisima zajamčeno Ustavom i zakonima, poput Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o sustavu državne uprave. Općeprihvaćena načela dobrog upravljanja EU-a, poput otvorenosti i transparentnosti, participacije građana, odgovornosti, učinkovitosti i djelotvornosti te usklađenosti (koherentnosti) obvezuju i hrvatska tijela državne i javne uprave.
Brojni su organizacijski, normativni i provedbeni problemi koji traže odgovarajuća rješenja. više
Pučka pravobraniteljica RH kao institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u ovogodišnjem izvješću upućenom Hrvatskom saboru ukazuje da je potrebno adekvatno voditi računa o sigurnosti radnika te poduzeti mjere radi sprječavanja ozljeda na radu, prvenstveno procjenom rizika, kvalitetnim provođenjem preventivnih mjera te podizanjem razine svijesti o važnosti zaštite na radu.
Nadalje, pozvala je na ratifikaciju Konvencije Međunarodne organizacije rada o promotivnom okviru za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu br. 187 te je ponovila preporuku da se ratificira Konvencija Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190.
Prema Ustavu RH svatko ima pravo dobiti odgovor od državnih i drugih tijela na svoje predstavke, pritužbe i prijedloge. No javnopravna tijela ne poštuju uvijek ovu ustavnu obvezu, kao ni rokove postupanja propisane Zakonom o općem upravnom postupku i posebnim zakonima.
Pravo na dobro upravljanje ključno je za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, kao i vladavine prava te za izgradnju povjerenja u institucije. Pokazuje kvalitetu kojom institucije ispunjavaju svoju zadaću služenja građanima i javnom interesu te poštuju načela postupanja poput zakonitosti, brzine, učinkovitosti, neovisnosti, pravičnosti, transparentnosti, objektivnosti, nepristranosti, nediskriminacije i jednakog tretmana, dosljednosti i proporcionalnosti.
Dobra uprava znači da građani imaju pravo očekivati da će dobiti kvalitetnu uslugu od državne i javne uprave koja je otvorena, dostupna, učinkovita i dobro vođena te u svom postupanju usmjerena na javni interes.
Primijeniti višu razinu zaštite na radu od minimalno obvezne
Nacionalno zakonodavstvo i propisi neovisno o njihovom sadržaju i kvaliteti nisu prepreka donošenju i primjeni boljih, za djelatnost i konkretne radne uvjete primjerenih sigurnosnih rješenja u radnim okruženjima. Zakon o zaštiti na radu i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali istovremeno omogućavaju interno propisivanje povoljnije zaštite na radu, u sklopu kolektivnih ugovora, pravilnika, sporazuma između radničkog vijeća i poslodavca, ili ugovora o radu.
Odbor zaštite na radu kao savjetodavno tijelo poslodavca ima važnu ulogu. To tijelo može razmotriti određene potrebe i mogućnosti te inicirati odgovarajuća rješenja kojima će se podići razina zaštite na radu na višu razinu.
Jačanje prevencije i provedba "Vision Zero" – globalne strategije za radni svijet bez smrtnih i teških nesreća te bolesti povezanih s radom nameće se kao ključno pitanje i imperativ djelovanja na svim razinama, od poslodavaca do institucija.
Radeći zajedno na davanju prioriteta zdravlju i sigurnosti na radu, kao temeljnom radnom i ljudskom pravu, moguće je stvoriti radna okruženja u kojima svaki radnik može napredovati, pridonijeti i ostvariti svoj puni potencijal; emocionalnu, fizičku, socijalnu i društvenu dobrobit, kao i dobrobit na radnom mjestu.
Vitomir Begović