Budućnost uvjeta rada
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) nedavno je objavila niz zanimljivih istraživačkih radova iz područja radnog života.
Barbara Gerstenberger, voditeljica radnih uvjeta u Eurofoundu, razmišlja o nekim od ključnih pitanja modernog radnog okruženja u blogu "Budućnost rada: Jesmo li spremni za sutra?" Hoće li rad na daljinu iz temelja promijeniti suradnju u radnom okruženju? Hoće li nama upravljati roboti koje pokreće umjetna inteligencija? Hoće li rad na platformi dovesti do pogoršanja radnih uvjeta za sve radnike? Hoće li svi "zeleni" poslovi biti i dobri poslovi? Autorica upozorava da će kreatori politika morati osigurati da politike u području rada na daljinu i rada na platformi, umjetne inteligencije i klimatskih promjena ne štete radnicima, već im donose korist.
Istraživači Eurofounda Sara Riso i Dragoș Adăscăliței autori su novog izvješća pod naslovom "Interakcija čovjeka i robota: Što se mijenja na radnom mjestu?" Doprinos je to široj raspravi o automatizaciji rada. Oslanjajući se na podatke iz istraživanja i studija slučaja koji ispituju napredne robotske sustave i aplikacije, izvješće istražuje prilike i izazove koje donosi bliža interakcija između ljudi i robota. Očekuje se da će se raspon interakcija između radnika i robota na modernim radnim mjestima povećati zbog brzog napretka robotskih tehnologija. Napredna robotika često koristi razvoj umjetne inteligencije, strojnog učenja i senzorskih tehnologija za postizanje veće razine sofisticiranosti i svestranosti. Unaprijeđene mogućnosti robota nove generacije omogućuju bližu suradnju između ljudi i robota, dijelom osiguravanjem sigurnosti u slučajevima kada ljudi i roboti rade u neposrednoj blizini. Ovo označava odmak od tradicionalnih robota, koji su često bili zatvoreni u kaveze kako bi bili izolirani od radnika koji su njima upravljali. Unatoč brojnim prednostima, još uvijek postoje mnoge nedoumice. To se posebno odnosi na zahtjeve da se radnici stalno moraju prilagođavati novim ili promjenjivim zadacima i ulogama, sve veće mogućnosti detaljnog praćenja aktivnosti i ponašanja radnika u radnom okruženju, uključujući zadiranje u njihovu privatnost, smanjenje autonomije radnika, nadzor nad brzinom rada i pojavom novih zdravstvenih i sigurnosnih rizika, među kojima valja istaknuti psihosocijalne čimbenike rizika.
Članak "Praćenje zaposlenika: Pokretna meta za regulaciju" pripremile su istraživačice Sara Riso i Chiara Litardi. Praćenje zaposlenika uobičajena je praksa na radnom mjestu, no zbog brzog razvoja digitalnih tehnologija postalo je i značajan rizik. Granica između praćenja i kontrole zaposlenika postaje sve nejasnija, što izaziva zabrinutost. Unatoč raznim zaštitnim mjerama ugrađenim u nacionalno i zakonodavstvo EU-a za zaštitu privatnosti zaposlenika i zaštitu podataka, i dalje postoje značajni regulatorni problemi zbog velike količine podataka koji se prikupljaju i nedostatka transparentnosti mnogih aplikacija. Pametne aplikacije za potrebe praćenja zaposlenika mogu pomaknuti granice onoga što se smatra proporcionalnim i zakonitim. Kao odgovor na nove izazove koje donose sve snažnije digitalne tehnologije, neke su države članice izmijenile postojeće zakonodavstvo kako bi pružile dodatne mjere zaštite od nametljivih praksi praćenja. Međutim, još uvijek postoje praznine u zakonodavstvu. Novi zakon EU-a o umjetnoj inteligenciji nameće mehanizme samoprocjene i kontrole za visokorizične aplikacije umjetne inteligencije za procese zapošljavanja i upravljanja radnom snagom koje bi mogle kršiti radnička prava. Dosljedna provedba i kontrola od strane nadležnog nadzornog tijela ključni su za osiguravanje odgovornosti i održavanje etičkih načela i temeljnih prava u korištenju korisničkog sučelja, još više kada se koristi u svrhu praćenja radnika. U članku autori posebno ističu da EU Direktiva 2002/14/EC propisuje pravo predstavnika radnika da budu informirani i konzultirani o bitnim promjenama u organizaciji rada i uvjetima rada. Iako se to rijetko izričito navodi u nacionalnom zakonodavstvu, uvođenje uređaja namijenjenih praćenju ponašanja ili učinka zaposlenika smatra se "znatnom promjenom u organizaciji rada" (članak 4.) te je stoga podložno obavijesti i konzultacijama s predstavnicima zaposlenika.
Promjene u svijetu rada upućuju više nego ikad prije na potrebu timskog rada, stručnjaka za upravljanje ljudskim resursima i sigurnost i zdravlje na radu te uključenost ovlaštenika poslodavaca, povjerenika radnika za zaštitu na radu i radničkih vijeća u procese oblikovanja i provedbe učinkovitih mjera prevencije na razini svake tvrtke, ustanove ili organizacije.
U cilju sinergijskog djelovanja i zajedničkog razumijevanja određenih pitanja iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja od osobite je važnosti kontinuirana edukacija svih navedenih ključnih sudionika.
Predstojeća 24. tradicionalna godišnja nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“, koja će se održati 4. prosinca 2024. u Zagrebu, s porukom „Bez kompromisa za inovativno,sigurno i zdravo radno okruženje 7/24!“, kao i bogati uvodni „Program plus“ u listopadu, studenome i prosincu prava su prilika za razmjenu dobre prakse, širenje i jačanje zajednice znanja. Više informacija i prijava za sudjelovanje na https://skup-znr.zirs.hr/
Vitomir Begović