Direktiva EU-a o poboljšanju radnih uvjeta u radu na platformama
Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o predloženoj direktivi za poboljšanje radnih uvjeta za radnike na platformama. Nova pravila sadrže dva ključna poboljšanja: pomoć u određivanju ispravnog radnog statusa osoba koje rade za digitalne platforme i poticanje transparentnije i poštenije upotrebe algoritamskih sustava na radnom mjestu.
Digitalne radne platforme internetske su tvrtke koje posreduju i organiziraju posao koji radnici ili samozaposleni pružaju klijentima trećim stranama.Rad se može pružiti na određenoj fizičkoj lokaciji "na licu mjesta" (npr. dostava hrane, poziv za prijevoz) ili online (npr. kodiranje podataka, usluge prevođenja).
Poslovni model digitalnih radnih platformi temelji se na tehnologijama temeljenim na algoritmima kako bi se učinkovito uskladila ponuda i potražnja za radnom snagom ili uslugama. Ove platforme ljudima nude mogućnosti zarađivanja za život ili dodatne zarade. Osobito oni koji bi se inače mogli suočiti s poteškoćama pri ulasku na tržište rada mogu imati koristi, poput mladih ljudi, ljudi migrantskog porijekla ili onih s obvezama skrbi.
Više od 500 digitalnih radnih platformi trenutno je aktivno u EU-u. Oni stvaraju prilike za poduzeća, radnike i samozaposlene, kao i poboljšani pristup uslugama za potrošače. Međutim, te se platforme također susreću s izazovima zbog različitih zakona i sudskih presuda diljem EU-a, što ometa njihovu sposobnost širenja poslovanja preko granica. Do danas više od 90 % digitalnih platformi za rad u EU-u osobe koje rade putem njih klasificiraju kao samozaposlene. Većina tih ljudi su istinski samozaposleni.
Međutim, od procijenjenih 28 milijuna ljudi koji rade putem platformi u EU-u 2021., gotovo njih 5,5 milijuna trenutno bi moglo biti pogrešno klasificirano.
Drugi izazovi s kojima se mogu suočiti osobe koje rade putem platformi uključuju pravo na minimalnu plaću (gdje postoji), kolektivno pregovaranje, radno vrijeme i zdravstvenu zaštitu, pravo na plaćeni dopust ili poboljšani pristup zaštiti od ozljeda na radu, nezaposlenosti, bolesti i starosne mirovine.
Direktiva ima za cilj osigurati da ljudi koji rade putem digitalnih platformi za rad mogu u potpunosti uživati radnička prava i socijalne beneficije na koje imaju pravo, kao i podržati održivi rast digitalnih radnih platformi u EU.
Direktiva ocrtava mjere za ispravno određivanje statusa zaposlenja osoba koje rade putem takvih platformi i promicanje transparentnosti i pravednosti u algoritamskom upravljanju (odnosno, automatiziranim sustavima koji podržavaju ili zamjenjuju upravljačke funkcije).
Direktiva olakšava ljudima koji rade putem digitalnih platformi za rad da iskoriste status zaposlenja kada on odgovara njihovim stvarnim radnim aranžmanima te prava, obveze i koristi povezane s tim. Utvrđuje zakonsku pretpostavku radnog odnosa s određenim pokazateljima za utvrđivanje ispunjava li platforma uvjete za poslodavca. Jasni pokazatelji Direktive donose pravnu sigurnost za platforme i osobe koje rade na njima, smanjujući parnice i administrativni teret.
Direktiva osigurava istu razinu zaštite za ljude koji rade putem platformi, čak i ako se platforma odluči koristiti posredničkom tvrtkom. U takvim slučajevima države članice moraju uspostaviti mehanizme odgovornosti i osigurati djelotvoran pristup pravnoj zaštiti, uključujući sustave zajedničke odgovornosti gdje je to prikladno.
Radnici platforme uživat će radna i socijalna prava povezana s njihovim statusom 'radnika', kao što je minimalna plaća (gdje je primjenjivo), kolektivno pregovaranje, radno vrijeme i zdravstvena zaštita, plaćeni dopust, naknade za nezaposlenost i bolovanje i drugo. Nasuprot tome, istinski samozaposlene osobe nastavit će obavljati svoju djelatnost bez promjene statusa.
Nakon službenog odobrenja sporazuma od strane Europskog parlamenta i Vijeća, države članice imat će razdoblje od dvije godine da ugrade Direktivu EU-a u nacionalno zakonodavstvo.
Direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu na platformi jedna je od ključnih inicijativa Akcijskog plana europskog stupa socijalnih prava. Njime se uspostavlja zajednički skup pravila EU-a kako bi se omogućilo platformama i osobama koje za njih rade da iskoriste prednosti ekonomije platforme, zaštite konkurentnost i radnike te osiguraju prava i poštene uvjete rada.
Digitalne tehnologije mijenjaju svijet rada EU-a. Digitalne radne platforme u središtu su te promjene. Unatoč novim mogućnostima zapošljavanja koje pružaju, znanstvena i politička zajednica istaknule su zabrinutosti o uvjetima rada i zapošljavanja putem digitalnih platformi, među kojima je i područje sigurnosti i zdravlja. U načelu, radnici na platformama izloženi su sličnim rizicima za zaštitu na radu kao i drugi radnici. Međutim, rizici su povećani zbog načina na koji platforma organizira rad i uvjete pod kojima se obavlja.
Kako se rad na platformama povećava, važno je šire proučavati njezine učinke na pojedince i društvo. Od osobite je važnosti pitati radnike na platformi o njihovim iskustvima radi boljeg razumijevanja i uključivanja pitanja zdravlja i sigurnosti u izradi preporuka koje su potrebne za reguliranje ove vrste rada. Rad na platformi povezan je s izazovima, posebice u području zaštite na radu. Anketa koja se provodi u sklopu istraživačkog projekta na Sveučilištu Tampere omogućit će proučavanje zdravstvenih i sigurnosnih rizika rada na platformi i promovirati sigurno radno okruženje za radnike na platformi u Europi. Aktivnost provodi konzorcij od devet istraživačkih partnera, koji uključuje istraživačku grupu s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Tampereu. Potprojekt Sveučilišta Tampere prikuplja podatke od zaposlenika digitalne platforme koji žive u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podaci će se prikupljati od listopada 2023. do ožujka 2024. godine. Anketom se ispituju, primjerice, zdravstveni rizici na radu te samoprocjena zdravlja i radne sposobnosti. Anketni obrazac uključuje i pitanja o algoritamskom upravljanju, prirodi radnog odnosa radnika i radnom vremenu.
Jedna od važnih zadaća za ključne sudionike u području sigurnosti i zdravlja na radu, a povezano s područjem rada putem platforme je: analizirati i razmotriti prilike, izazove i rizike rada putem platforme; pružiti pregled vrsta rada putem platforme i s njima povezanih rizika i prilika; prepoznati primjere politika za sprječavanje rizika u području sigurnosti i zdravlja radnika koji rade putem platformi te podržati razvoj praktičnih alata za prevenciju rizika u području sigurnosti i zdravlja na radu.
Vitomir Begović