Edukativna internetska stranica o mentalnom zdravlju „Budi Dobro. Budi CE “
Svijet rada i rizici za mentalno zdravlje
Na tržištu rada koje se brzo mijenja s pojavom novih oblika rada i povećanjem neizvjesnosti u pogledu statusa radnika i samozaposlenih, pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na radu na sve postaje još važnije kako bi se jačale mjere prevencije s ciljem spriječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta,rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) te velik broj samozaposlenih osoba, kao i mentalno zdravlje predstavljaju izazov.
Svjedočimo rastućem trendu rada izvan ureda, iz vlastitog doma ili bilo kog dijela svijeta koji ima internet.Nedavno su statusna pitanja digitalnih nomada u Hrvatskoj riješena donošenjem dvaju novih zakona u Saboru, i to Zakona o strancima te izmjenama Zakona o porezu na dohodak, dok se pitanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ne spominje.Podizanje svijesti radnika koji rade u novim oblicima rada i zapošljavanja o osnovama zaštite na radu, osiguranju odgovarajućih ergonomskih i sigurnosnih uvjeta, i načinu samoprocjene rizika trebali bi biti sastavni dio svakog posla, ukoliko želimo očuvati radnu sposobnost i zdravlje svakog čovjeka.
Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje naradnom mjestu. Na gotovo 80 posto radnih mjesta u državama članicama EU utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije.
Nova studija Eurofounda tvrdi da oni koji rade u više radnih odnosa u prosjeku rade duže, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i dobrobit.Istraživanje pokazuje da oni koji rade više poslova u prosjeku rade duže ;48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Osim toga, njihovo je radno vrijeme netipično, jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice za njihovo zdravlje i dobrobit,na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, anksioznosti, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života.Mentalno zdravlje predstavlja i ugrozu za moguće nesreće na radu s teškim posljedicama.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine mentalno zdravlje se definira kao 'stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici'.Razvidno je da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, a po tom pitanju Hrvatsku, čeka puno posla, prije svega donošenje nove Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja, budući je prethodna istekla davne 2016.godine.
Prevencija, edukacija i poboljšanjwe mentalnog zdravlja
U međuvremenu i zbog aktualnih okolnosti rada i života u okruženju COVID-19 treba djelovati na prevenciji, edukaciji i poboljšanju mentalnog zdravlja radno aktivnog stanovništva i građana.
Kako bi ljude svih generacija potaknula na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju, Cedevita je pokrenula edukativnu internetsku stranicu „Budi dobro. Budi CE.“ www.BudiDobroBudiCE.com koja kroz prizmu nade i vjere u pozitivne životne ishode uči kako se nositi s nizom životnih izazova i poručuje da iako ne možemo utjecati na ono što se događa oko nas, možemo utjecati na našu reakciju na isto. Optimizam kao ključ očuvanja mentalnog zdravlja prepoznalo je i 77 % građana u sveobuhvatnom istraživanju o mentalnom zdravlju i optimizmu koje je provela Cedevita u suradnji s istraživačkom agencijom Ipsos.
Istraživanje provedeno u siječnju na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 600 građana u dobi od 18 do 60 godina u Republici Hrvatskoj, pokazalo je kako su naši građani i u ovim neizvjesnim vremenima zadržali optimizam i zadovoljstvo životom: kod većine njih (66 %) zadovoljstvo životom prevladava nad nezadovoljstvom, dok je 60 % njih optimistično kad je riječ o budućnosti.
Napredak medicine i vlastite snage – razlozi za optimizam
Izvore optimizma pronalazimo u medicinskim i tehnološkim naprecima, ali isto tako i u vlastitim snagama i iskustvu te obitelji, djeci i prijateljima. Optimizam i zadovoljstvo životom najviše su narušeni osobama pogođenima negativnim događajima protekle godine (pandemija koronavirusa i potresi), prvenstveno nezaposlenima i umirovljenicima,ali problermi nisu zaobišli niti zaposlene.
„Porukom ‘Budi dobro. Budi CE.’, pozivamo građane da nam se pridruže i žive s optimizmom, jer smo kroz provedeno istraživanje utvrdili da je upravo optimizam pravi čuvar našeg mentalnog zdravlja i dobrobiti. Gotovo dvije trećine građana Republike Hrvatske tvrdi da nešto intenzivnije brine o svom mentalnom zdravlju, no manje od 3 % njih zatražilo je pomoć stručnjaka kao što su psihijatri i psiholozi. Odlučni smo da upravo brend Cedevita, koji je sveprisutan u domovima diljem Hrvatske i simbolizira zajedništvo i pozitivan pristup životu, uz suradnju s brojnim stručnim licima i udrugama, postane ´pokretač optimizma u društvu´ i to kroz osvještavanje i učenje o vrijednostima i snagama koje posjedujemo. Kroz našu platformu www.BudiDobroBudiCE.com i stručne smjernice putem podcasta, tekstova i edukativnih video materijala, nastojat ćemo ojačati osjećaj kontrole nad vlastitim životom te se osnažiti u suočavanju s problemima. Istraživanje koje smo proveli pružilo nam je odlične smjernice te planiramo niz sadržaja, aktivnosti, programa i volonterskih akcija.“, poručila je Jelena Slade-Šilović ispred brenda Cedevita.
Stručni partner platforme je udruga Psihološka pomoć čiji će stručnjaci za mentalno zdravlje sudjelovati u kreiranju samog sadržaja u obliku stručnih članaka, intervjua i podcasta koji je zamišljen kao razgovor psihologa i stvarnih ljudi o njihovim problemima. Riječ je o nizu aktualnih tema – a među prvim sadržajima je strah – primjerice od potresa – i trauma zbog naglih promjena u životu, postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, ostvarivanje stabilne veze i bliskosti koja nam svima ovih mjeseci nedostaje, izgradnja kvalitetnih obiteljskih odnosa i slično. Sadržaj na platformi pomoći će nam u zaštiti od stresa i lakšem nošenju sa životnim nedaćama, nepredvidivim situacijama i neizvjesnošću te pokazati da je optimizam stav koji se može naučiti.
U 2020. manje smo trošili i bili više u prirodi
Istraživanje je pokazalo da je za velik broj naših sugrađana 2020. godinu uvelike obilježilo smanjivanje neracionalne potrošnje te provođenje više vremena u prirodi s partnerima, supružnicima i djecom. Protekla godina donijela je i veću solidarnost i pomaganje drugima, a ujedno smo se više posvetili sebi, svojim interesima i fizičkoj aktivnosti. Jednako tako, svaki je peti građanin u 2020. učinio pozitivne promjene u svojim prehrambenim navikama i brinuo više o svom mentalnom zdravlju.
Zajedništvo, nada, obitelj i ljubav – pozitivne riječi koje su obilježile 2020.
S obzirom na to da su upravo zajedništvo, nada, obitelj i ljubav najčešće izdvojene pozitivne riječi, ohrabrujuće je da gotovo dvije trećine naših građana vjeruje kako će iskustva iz 2020. pozitivno utjecati na našu budućnost. Smatraju kako ćemo se više usmjeriti prema obiteljskim vrijednostima, zajedništvu i solidarnosti, ali i da ćemo više cijeniti druženja s prijateljima te da ćemo voditi više računa o zdravlju, okolišu, znanosti i obrazovanju.
Vitomir Begović