EU o radu na daljinu i pravu na isključivanje
Rad na daljinu svijetu rada donosi mnoge mogućnosti, ali i određene izazove. Omogućuje fleksibilne radne uvjete, no postavlja se i pitanje kako osigurati poštovanje prava radnika u digitaliziranom radnom okruženju. To uključuje odgovarajuće radne uvjete te zdravlje i sigurnost na radu. Konkretno, upotreba digitalnih alata za rad i mogućnost rada na daljinu mogu dovesti do očekivanja da će zaposlenici biti dostupni u svakom trenutku.
Odmor je neophodan, a stalna povezanost s poslom utječe na zdravlje. Predugo sjedenje ispred ekrana i previše posla smanjuju koncentraciju, uzrokuju kognitivno i emocionalno preopterećenje i mogu dovesti do glavobolje, umora, pomanjkanja sna, anksioznosti ili sindroma izgaranja na poslu. Osim toga, statički položaj i ponavljajući pokreti mogu uzrokovati mišićno-koštane poremećaje, posebno u radnim okruženjima koja ne zadovoljavaju ergonomske standarde. Zbog toga različiti dionici traže pravo na isključivanje i postavljanje granica između poslovnog i privatnog života.
Pravo na isključivanje još nije definirano zakonom EU-a. Europski parlament to želi promijeniti i zato je pozvao Europsku komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.
Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je pozvao na donošenje sljedećih mjera: poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega povezano s poslom; države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje; učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade.
Europska komisija pokrenula je prvu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima kako bi prikupila njihova stajališta o mogućem smjeru djelovanja EU-a kad je riječ o pravednoj organizaciji rada na daljinu i pravu na isključivanje.
U međuvremenu su europski međusektorski socijalni partneri uz potporu Europske komisije započeli pregovore o ažuriranju Okvirnog sporazuma o radu na daljinu iz 2002. godine. Budući da pregovori nisu rezultirati dogovorom, zatražili su da se angažira Komisija u vezi rješavanja ovog pitanja. Slijedom toga, Komisija je pokrenula službeno savjetovanje sa socijalnim partnerima EU-a, u skladu s pravilima i postupkom za zakonodavstvo o socijalnoj politici.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo naglasio je:
„Zahvaljujući digitalnim tehnologijama mnoga radna mjesta sada omogućuju rad na daljinu. Općenito gledano to je pozitivno, a 60 % radnika želi raditi od kuće barem dio radnog tjedna. Radnici cijene fleksibilnost i autonomiju rada na daljinu, a poduzeća imaju koristi od veće produktivnosti i zadržavanja osoblja. Sada se savjetujemo sa socijalnim partnerima o mogućnostima i rizicima rada na daljinu. Želimo osigurati da se pravilima EU-a promiče autonomija i da ne budu prepreka poduzećima i radnicima koji pristaju na rad na daljinu. Tražimo i mišljenje socijalnih partnera o tome je li za uklanjanje određenih rizika potrebno djelovanje EU-a. To obuhvaća rizike za zdravlje radnika koji proizlaze iz očekivanja kontinuirane dostupnosti i povezano je s prijedlogom Europskog parlamenta da se zajamči pravo na isključivanje.“
Ograničenja radnih sati, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, određena fleksibilnost u organizaciji radnog vremena kao i aktivna nastojanja za poboljšanjem dobrobiti na radnome mjestu pozitivno utječu na fizičko i mentalno zdravlje radnika, bolju sigurnost i očuvanje zdravlja na radnom mjestu, veću produktivnost zbog manjeg umora i stresa, veću razinu zadovoljstva radnika svojim poslom, veću motivaciju za obavljanje posla, a sve to pridonosi i nižoj stopi izostajanja s posla.
EU parlament ističe da države članice, poslodavci i radnici moraju aktivno podupirati i poticati pravo na isključivanje te promicati učinkovit, obrazložen i uravnotežen pristup digitalnim alatima na radnom mjestu, kao i mjere podizanja razine svijesti te kampanje za obrazovanje i osposobljavanje u vezi s radnim vremenom i pravom na isključivanje te naglašava važnost razumne upotrebe digitalnih alata kako bi se osiguralo da se pravo na isključivanje i sva druga prava koja su osmišljena za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika učinkovito provode i da se uspostave kao aktivna komponenta radne kulture.
Vitomir Begović