EU TJEDAN SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU

Europskim tjednom za sigurnost i zdravlje na radu 2020. službeno će započeti kampanja za smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta, u čijem će središtu biti poremećaji mišićno-koštanog sustava.

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu koji se održava od 19.-23. listopada 2020.  vrhunac je svake kampanje za zdrava mjesta rada.U tom razdoblju održavaju se stotine događaja za podizanje svijesti diljem EU-a i šire , te se  potiče  njihova medijska pokrivenost, a ujedno to je  savršena prilika za uključivanje u kampanju.

Posebne projekcije filmova, događaji na društvenim mrežama, konferencije, izložbe, natječaji i tečajevi osposobljavanja samo su neke od aktivnosti za obilježavanje Europskog tjedna.Europski tjedan savršena je prilika da se  privuče pozornost na aktalni problem.

Kampanje za zdrava mjesta rada ključan su dio napora za povećanje osviještenosti o sigurnosti i zdravlju na radu diljem Europe. Njihova je poruka jasna: „Zaštita na radu važna je svima. Dobra je za vas. Dobra je za posao.”

Riječ je o najvećim kampanjama takve vrste u svijetu od kojih svaka ima jasno definiranu temu. Prethodne kampanje bile su posvećene brojnim temama, od promicanja procjene i sprječavanja rizika do podizanja svijesti o održivim radnim uvjetima i zaštiti radnika od opasnih tvari. Poseban se naglasak u kampanjama stavlja na mala i srednja poduzeća te ranjive skupine radnika kako bi se pružila podrška onima kojima je to najpotrebnije.

U središtu ovogodišnje kampanje je tema „Zdrava mjesta rada smanjuju opterećenja” 2020-2022., a njome se pokušava podignuti svijest o važnosti aktivnog upravljanja sigurnošću i zdravljem na mjestu rada u kojem svi sudjeluju.

U čemu je problem ?

Milijuni radnika u cijeloj Europi boluju od poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom. Rezultati šestog Europskog istraživanja o radnim uvjetima pokazuju da se u Europskoj uniji na poremećaje mišićno-koštanog sustava u prosjeku žali tri od pet radnika.

Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom jesu oštećenja tjelesnih struktura kao što su mišići, zglobovi i tetive, koje uzrokuju ili pogoršavaju prvenstveno rad, kao i učinci neposrednog okruženja u kojem se rad obavlja. Takvi poremećaji mogu uvelike smanjiti kvalitetu života i radnu sposobnost pojedinaca te su jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, odlaska na bolovanje i prijevremenog umirovljenja.

U najčešće poremećaje mišićno-koštanog sustava povezane s radom spadaju bolovi u leđima i gornjim udovima. Njihovoj pojavi mogu pridonijeti fizički, organizacijski, psihosocijalni i osobni čimbenici.

Prema podatcima Europskog istraživanja poduzeća o novim riziciam i onima u nastajanju 2019., ponavljanje istih pokreta šake ili ruke najčešći je čimbenik rizika u 27 država članica EU-a (kako je navelo 65% poduzeća). Na razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava također utječu dugotrajno sjedenje (61%) – koje se često smatra rizikom u nastajanju ili novim rizikom za razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava, podizanje ili nošenje ljudi ili teškog tereta (52%), vremenski pritisak (45%) te zamorni ili bolni položaji (31%).

Premda se poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu spriječiti, i dalje su najčešći zdravstveni problem povezan s radom u Europi. Oni su razlog za zabrinutost, ne samo zbog učinaka na zdravlje radnika kao pojedinaca, već i zbog njihova štetnog utjecaja na poduzeća i nacionalna gospodarstva.

Zašto je to važno ?

Usprkos nastojanjima da se spriječe, poremećaji mišićno-koštanog sustava i dalje su najveći zdravstveni problem povezan s radom u Europi te se često javljaju u kombinaciji s drugim zdravstvenim problemima. Takvo što neizbježno utječe na smanjenje kvalitete života i radne sposobnosti pojedinaca te šteti poduzećima i gospodarstvu u cjelini.

Na izostanke s posla zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava otpada velik udio izgubljenih radnih dana u EU-u. Usto, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava u prosjeku izostaju s posla tijekom duljeg razdoblja nego radnici koji nemaju zdravstvenih problema.

Poremećaji mišićno-koštanog sustava povezani s radom jedan su od najčešćih uzroka invaliditeta i odlaska na bolovanje te su najučestalije priznate profesionalne bolesti u zemljama kao što su Francuska, Italija, Latvija i Španjolska.

Trećina radnika koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava smatra da neće moći obavljati svoj posao sve do 60.godine.

Osim toga, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava manje su učinkoviti na poslu te češće dolaze na posao usprkos bolesti (tzv. „prezentizam”) nego radnici koji nemaju zdravstvenih problema.

To uvelike utječe na gospodarstvo. Izravni troškovi poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom uključuju troškove zdravstvene zaštite (troškovi dijagnostike, liječenja i rehabilitacije), troškove lijekova i naknada za radnike. Neizravni troškovi obuhvaćaju troškove reorganizacije timova, troškove koji proizlaze iz smanjene produktivnosti, kašnjenja u proizvodnji i osiguravanja zamjene za bolesne radnike (uključujući osposobljavanje novih zaposlenika) te troškove povezane s apsentizmom (izostajanje s posla) ili prezentizmom. Procjenjuje se da su neizravni troškovi nekoliko puta veći od izravnih troškova za poduzeća.

Stoga je iznimno važno upoznati poslodavce s tim problemom te im pomoći u sprečavanju poremećaja mišićno-koštanog sustava i upravljanju tim problemom.

Tko se sve treba uključiti ?

Važno je da se svi zajedno uključe u sprečavanje razvoja poremećaja mišićno-koštanog sustava na radnom mjestu. Suradnjom poslodavaca, rukovoditelja, stručnjaka za zaštptu na radu, specijalista medicine rada ,sindikata i radnika stvara se zajednički stav o problemu i postižu trajna poboljšanja.

Poslodavci su zakonski odgovorni pobrinuti se za pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu te moraju prepoznati potrebu da preuzmu vodeću ulogu u sprečavanju poremećaja mišićno-koštanog sustava. Djelotvorna procjena i prevencija rizika zahtijeva da poslodavci vode računa o tome da su dobro informirani i osposobljeni, kao i njihovi radnici.

Važno je poticati radnike da otvoreno i što ranije počnu razgovarati o poremećajima mišićno-koštanog sustava. Ako radnicima nije neugodno govoriti o svojem fizičkom zdravlju, veća je vjerojatnost da će se brinuti o sebi te na vrijeme potražiti odgovarajuću podršku i liječenje.

Osim što se njome nastoji povećati svijest o poremećajima mišićno-koštanog sustava povezanima s radom i njihovu nepovoljnom učinku na pojedince, poduzeća i društvo u cjelini, ova kampanja potiče i na zajednički rad na poduzimanju djelotvornih mjera za sprečavanje poremećaja mišićno-koštanog sustava.

Kako pristupati ovom problemu ?

 Poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i njima se može upravljati. Integrirani pristup, temeljen na načelima Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, te promicanje kulture prevencije koja uključuje i radnike i zaposlenike ključni su za rješavanje problema.

• Procjena rizika na mjestu rada: ovaj korak ključan je za uspješnu prevenciju, a trebao bi uključivati pripremu, procjenu i provedbu preventivnih i zaštitnih mjera. Postupak procjene rizika trebalo bi redovito revidirati i ažurirati.
• Kombinirana uporaba preventivnih mjera u svrhu otklanjanja/kontrole rizika: to bi trebao biti glavni prioritet na svakom mjestu rada. Budući da poremećaje mišićno-koštanog sustava uzrokuju različiti čimbenici, najbolje je primijeniti kombinaciju mjera koje su, primjerice, usmjerene na mjesto rada (npr. u pogledu ergonomije), organizaciju rada (npr. dopuštanje stanki), psihosocijalne čimbenike (npr. prepuštanje radnicima kontrole nad brzinom rada) i same radnike (npr. osiguravanje osposobljavanja o pravilnom držanju).
• Poticanje sudjelovanja radnika: radnici bi trebali pridonijeti utvrđivanju rizika za razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava i pronalazak preventivnih rješenja te tako pomoći poduzećima da oblikuju sveobuhvatnu politiku upravljanja poremećajima mišićno-koštanog sustava. EU-OSHA-ine teme za razgovor o poremećajima mišićno-koštanog sustava na radnom mjestu mogu se iskoristiti za poticanje grupnih rasprava na radnom mjestu ili tijekom osposobljavanja.

Za potrebe kampanje „Zdrava mjesta rada smanjuju opterećenja” Europska afgencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) izradila je bazu podataka s praktičnim alatima,smjernicama i primjerima dobre prakse kako bi potaknuli radnike na sudjelovanje i olakšali upravljanje poremećajima mišićno-koštanog sustava na mjestu rada.

Koje su poslovne koristi  ?

 Poremećaji mišićno-koštanog sustava utječu na radnu sposobnost pojedinaca te predstavljaju opterećenje velikim troškovima za poduzeća i gospodarstvo u cjelini:

• Apsentizam (izostajanje s posla): na izostanke s posla zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava otpada velik udio izgubljenih radnih dana u državama članicama EU-a. Usto, veća je vjerojatnost da će, u prosjeku, radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava biti odsutni s posla tijekom duljeg razdoblja.
• Prezentizam: osjećaj boli na radnom mjestu zbog poremećaja mišićno-koštanog sustava vjerojatno će utjecati na obavljanje posla i produktivnost.
• Prijevremeno ili prisilno umirovljenje: radnici koji pate od poremećaja mišićno-koštanog sustava u nekim slučajevima moraju trajno prestati raditi i, u usporedbi s onima koji nemaju taj problem, češće smatraju da neće moći raditi isti posao u dobi od 60 godina.

S obzirom na veliku učestalost poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom, dobra je poslovna odluka ulagati u sprečavanje njihova nastanka ili razvoja. Poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu se spriječiti i njima se može upravljati i tako smanjiti s njima povezane troškove. Ako se kod radnika razvije poremećaj mišićno-koštanog sustava, poduzimanje jednostavnih mjera kao što je pružanje stručne podrške i prilagođavanje radnog okruženja čim se simptomi pojave znatno smanjuje mogućnost dugotrajnog izostajanja s posla.Preventivne mjere i rana intervencija mogu smanjiti izostajanje s posla, povećati produktivnost i donijeti velike uštede i za poduzeća i nacionalni sustav zdravstvene zaštite i sustave socijalne skrbi. Kampanja „Smanjenje opterećenja za zdrava radna mjesta” nudi dokaze i primjere koji govore u prilog tome te poveznice na materijale koji mogu pomoći poduzećima da u svakodnevno upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu uključe problem poremećaja mišićno-koštanog sustava.

                                                                                                                           Vitomir Begović