Gospodarenje otpadom

U organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjestu, u Zagrebu je održan 13. stručni skup  Gospodarenje otpadom. U nastavku ovoga članka prenosimo sažetke pojedinih  izlaganja.

Prof. dr. sc. Nina Štirmer, dipl. ing. građ. s Građevinskog fakulteta u Zagrebu – Zavod za materijale, održala je predavanje o aktualnoj temi; Građevni otpad – izazovi i mogućnosti u kontekstu kružnog gospodarstva.

U Republici Hrvatskoj godišnje nastane približno 1,6 milijuna tona građevnog otpada. Građevni otpad nastaje pri svim vrstama radova u građevinarstvu, od izvedbe novih građevina, do rekonstrukcija, održavanja ili uklanjanja postojećih građevina. Građevni otpad označava se ključnim brojev 17 te obuhvaća beton, cigle, crijep/pločice i keramiku, drvo, staklo i plastiku, mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvode koji sadrže katran, metale, zemlju, kamenje i otpad od jaružanja, izolacijske materijale i građevinske materijale koji sadrži azbest, građevinske materijale na bazi gipsa i ostali građevinski otpad te otpad od rušenja objekata. Osobito se promiče ciljana zazgradnja (rastavljanje) građevina radi izdvajanja opasnih tvari i olakšavanja ponivne uporabe i visokokvalitetnog recikliranja izdvojenih materijala kako bi se osigralo postojanje sustava sortiranja građevnog otpada, barem za drvo, mineralne frakcije (beton, cigla, keramičke pločice i druga keramika, kamen), metal, staklo i gips. Najveće prepreke povećanju postotka oporabe građevnog otpada u RH još uvijek predstavljaju relativno velik udio miješanog građevnog otada, dostupnost lokacija za prikupljanje građevnog otpada te ekonomska isplativost. U linearnom gospodarstvu, fazu kraja životnog vijeka građevine predstavlja proces rušenja u kojem ugrađeni materijali postaju otpad. Kako bi se s građevnim otpadom postupalo u kontekstu kružnog gospodarstva, potrebno je poboljšati prikupljanje otpada, poticati ponovnu uporabu kad god je to moguće, investirati u infrastrukturu za recikliranje te poticati razvoj tržišta za reciklirane materijale.

Dijana Varlec, dipl. oec., iz Hrvatskog poslovnog svijeta za održivi razvoj u Zagrebu upoznala je nazočne s Direktivama o korporativnom izvješćivanju o održivosti.

Održivo financiranje odnosi se na proces uzimanja u obzir pitanja okoliša, društva i upravljanja (ESG) pri donošenju investicijskih odluka u financijskom sektoru, što dovodi do dugoročnijih ulaganja u održive gospodarske aktivnosti i projekte. Prilikom razmatranja utjecaja projekta ili aktivnosti na okoliš, potrebno je ocijeniti utjecaj na sve sastavnice okoliša: zrak i klimu, vodu i more, tlo, bioraznolikost i krajobraz, zemljinu kamenu koru. Strateško opredjeljenje EU je da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Europski zeleni plan predstavlja okvir koji objedinjuje sve sektore gospodarstva i usmjerava ih prema strateškom cilju. Gospodarstvo je prepoznato kao ključan sudionik ostvarivanja postavljenih ciljeva, a Europska komisija usvajanjem složenog zakonodavnog okvira značajno utječe na ubrzavanje ukupnog procesa transformacije gospodarstva. Direktiva u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti samo je jedan od zahtjeva koji obvezuje gospodarstvo na promjenu uobičajenog načina rada i njegovog preusmjeravanja na održive prakse. Zahtjev za napuštanjem prakse uzmi-proizvedi/potroši-odbaci nisu jednostavni procesi i traže punu predanost kako bi se saćuvali neobnovljivi resursi i osigurao put prema održivosti. Transparentno izvještavanje o utjecajima poduzeća na svaki od ESG segmenata jasno će pridonijeti razumijevanju zainteresiranih sudionika, a posebno potencijalnih investitora, o smjeru razvoja poduzeća i područja ulaganja u kojem investitori sudjeluju vlastitim sredstvima. Dodatno, potaknut će poduzeća na pozitivne promjene i utjecaj prema partnerima u lancu vrijednosti. Izrada korporativnih izvještaja neće biti jednostavna te je potrebno započeti procese informiranja i edukacije o zahtjevima koje Direktiva stavlja pred poduzeća. Podizanje i unaprjeđenje kompetencija zaposlenika te promjene poslvnih modela očekivane su aktivnosti koje će poduzeća provoditi kako bi što lakše uskladili poslovanje i započeli tranziciju kao klimatsku neutralnost.

Dr. sc. Nenad Mustapić, prof. struč. stud. u trajnom izboru sa Veleučilišta u Karlovcu govorio je o Održivom gospodarenju otpadom. 

U RH u tijeku je uspostava cijelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Nakon odvojenog prikupljanja pojedinih frakcija komunalnog otpada, ostatni otpad se odvozi u postrojenja za mehaničko-biološku obradu. Glavni proizvod ovakvih postrojenja je kruto oporabljeno gorivo (SRF-solid recovered fuel), koje se ne smije odlaagti na odlagališta. Ovakvo gorivo mora se energetski oporabiti na tri načina: u procesu suspaljivanja s ugljenom (termoelektrane na ugljen), u posebnim termoelektranama projektiranim za rad isključivo s ovakvom vrstom gorivs (spalionice) ili u procesu proizvodnje cementa. Ekološki najpogodnije rješenje je upotreba SRF-a u procesu proizvodnje cementa. Kapaciteti tvornica cementa u RH nisu dostatni za energetsku oporabu (i djelomično recikliranje) ukupne planirane proizvodnje SRF-a. Nameće se potreba izgradnje posebne termoelektrane projektirane za rad isključivo sa SRF-om te je potrebno odabrati stratešku najpogodniju lokaciju za ovakvo postrojenje. U skoroj budućnosti nužno je problem uspostave sustava energetske oporabe SRF-a riješiti na adekvatan način provođenjem sveobuhvatne analize. Implementacija anaerobne digestije u recikliranju biootpada predstavlja nužnost koja predstavlja ekonomski, ekološki i energetski najbolje rješenje.

Gospodarenje otpadom – primjeri dobre prakse, bila je tema izlaganja dr. ing. Viktora Simončiča i Gregora Radišića, bacc. oec. iz tvrtke Grevicon Consulting d.o.o., Sisak.

Politika EU-a sve snažnije podupire principe kružnog gospodarenja otpadom kako bi se u nedostatku sirovina, ali i u cilju povećanja energijske učinkovitosti što više otpada iskoristilo kao koristan materijal. U praksi postoje zatvoreni tokovi materijala kao što su klasični primjeri iskorištavanja papira, stakla, pojedinih vrsta plastike, otpadnih metala...Ključ racionalizacije postupanja s otpadom krije se u paradigmi kružnog gospodarstva, pri čemu se otpad smatra sirovinom na krivom mjestu. Razina do koje se može sve otpadne materijale ponovno iskoristiti ovisi o nizu faktora, a prije svega uz ekonomsku isplativost i o razvijenosti te posebno različitosti vrsta gospodarskih grana koje mogu preuzeti sekundarne sirovine. U pravilu se smatra da otpad jedne industrije postaje sirovina ili energent druge industrije. Prerade i ponovna upotreba otpada kao sirovine postaje sve aktualnije i gotovo normalan način postupanja s otpadom u većini europskih zemalja. S obzirom na različitost u tehnologijama i vrstama otpada otvara se prostor za inovativnim rješenjima oporabe i u postrojenjima kojima to nije primarna djelatnost.

Dr. sc. Ivana Hrga i dr. sc. Mirela Jukić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu upoznale su sudionike skupa sa zanimljivom web GIS aplikacijom „Ekološka karta Grada Zagreba“.

Web GIS aplikacija „Ekološka karta Grada Zagreba uspostavljena je krajem 2017. godine zahvaljujući suradnji nadležnih gradskih ureda Grada Zagreba, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada te Državnog hidrometeorološkog zavoda. Ovo Smart City rješenje primjenjue IoT i cloud tehnologije za prikupljanje i kartografski prikaz ekoloških čimbenika u stvarnom vremenu, zadovoljavajući kriterije za inovativnim pristupom stvaranja interaktivnoga alata kao podloge za učinkovito upravljanje, planiranje i unapređenje životne i radne okoline u našem gradu. Microsoftova Azure Cloud platforma omogućila je isporuku ovog rješenja. Ovaj informatički sustav jednostavan je za korištenje s brzom obukom korisnika, ima jednostavno administraivno upravljanje i 24-satnu podršku. Građanima je dostupna pregledna i jasna informacija o stanju okoliša kroz slojeve: zrak, meteo, voda, pelud i tlo. Web GIS aplikacija „Ekološka karta Grada Zagreba“ prepoznata je kao primjer dobre prakse primjene novih tehnologija u upravljanju rizicima, transparentnog izvještavanja građana o čimbenicima okoliša i utjecaju na zdravlje u skladu sa zakonodavnim zahtjevima i EU direktivama. Jedinstven je primjer objedinjenog prikaza svih sastavnica okoliša i upravljanja okolišem u RH ali i šire. https://ekokartazagreb.stampar.hr

Iz tvrtke Consultare d.o.o. u Vrbovcu ukazali su na Biootpad kao resurs u vrijeme energetske krize.

U Hrvatskoj je evidentiran pozitivan pomak u odvojenom sakupljanju biootpada te unatoč pozitivnim pomacima još uvijek 60 % jedinica lokalne samouprave ne sakuplja odvojeno biootpad pa je potrebno  intenzivirati aktivnosti u tom smjeru. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svake godine objavljuje natječaje za sufinanciranje komunalne opreme i naglašava važnost odvojeno sakupljenog biootpada. Problematika koja je povezana za odvojeno sakupljanje biootpada sastoji se od: nedovoljnog znanja i nedostatka informacija o značaju biootpada u JLS/komunalnim poduzećima, nekontinuirane i nesustavne edukacije građana/korisnika o biootpadu, neadekvatnog načina prikupljanja biootpada u pojedinim općinama i gradovima, kao i nedostatka financijskih sredstava u pojedinim JLS-ima i komunalnim poduzećima za trošak oporabe biootpada. Statistika nam također ne ide u prilog jer se u RH po glavi stanovnika u kompostanama i bioplinskim postrojenjima oporabi samo 23 kg biootpada, dok ta količina na razini EU-a iznosi 90 kg. Bez obzira na jasan gospodarski potencijal, on je nažalost još uvijek nedovoljno prepoznat, ali treba istaknuti da se polako počinje buditi svijest o potencijalu, posebno u privatnim tvrtkama.

Predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, podijelili su materijale te su informirali o Projektu LIFE „Jačanje kapaciteta za Nacionalnu kontakt točku“.  

EU program LIFE 2021. – 2027. instrument je za financiranje projekata iz područja okoliša, prirode  i klime. LIFE je jedan od ključnih alata za ostvarenja ciljeva iz Europskog zelenog plana koji ima za cilj: transformirati EU u pravedno i prosperitetno društvo, s modernim i resursno učinkovitim te konkurentnim gospodarstvom u kojem nema neto emisija stakleničkih plinova 2050. i gdje je gospodarski rast odvojen od korištenja resursa i zaštititi, očuvati i poboljšati pridorni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem i klimom. Program LIFE podijeljen je na dva područja i četiri potprograma, Okoliš i Klimatske aktivnosti, koji se dalje dijele na prioritetna područja: Potprogram okoliš – priroda i biološka raznolikost; kružno gospodarstvo i kvaliteta života. Potprogram klimatske aktivnosti – ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba na klimatske promjene; prijelaz na čistu energiju. Stopa EU sufinanciranja projekata je 60 % prihvatljivih troškova, osim za prioritetno područje „Priroda i bioraznolikost“ gdje je moguće i do 75 % za projekte koji se bave prioritetnim staništima ili vrstama u svrhu provedbe Direktiva o pticama i staništima. Prednost će se dati projektima kojima se utjecaj na okoliš svodi na najmanju moguću mjeru ili eliminira, a da se pritom negativni utjecaju jednostavno ne prebacuju drugdje ili u druge faze životnog ciklusa proizvoda.

Lidija Jakšić, mag. ing. chem. iz Veleučilišta u Karlovcu, izlaganje je usmjerila na Percepciju stanovništva o problemima gospodarenja otpadom.

Otpad predstavlja neizbježni produkt ljudskih aktivnosti, a može imati brojne negativne posljedice na okoliš koje mogu dovesti i do negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Kako bi se smanjili negativni utjecaji, važno je uspostaviti sustav djelotvornog gospodarenjan otpadom, a pri tome je potrebno i osvijestiti stanovnike o važnosti odvajanja i recikliranja otpada, no također je potrebno i informirati ih o pravilnim postupcima pri odvajanju i recikliranju otpada jer se pokazalo kako postoji nedostatak informacija o pravilnom postupanju s određenim vrstama otpada. Većina ispitanika nastoji reciklirati i odgovorno postupati s otpadom iz svojih kućanstava, no primjećuje se da se kod nekih javlja nedostatak odgovarajućih spremnika za odavajanje otpada, stoga je potrebno i dodatno unaprijediti infrastrukturu.

Ankica Luketina, dipl. ing. stroj., umirovljena voditeljica tehničkih i općih poslova iz Doma za starije osobe Ksaver u Zagrebu, osvrnula se na Gospodarenje otpadom u domovima za starije osobe.

U skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom, Dom je obvezan razvrstavati otpad na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati adekvatnu ambalažu, privremeno ispravno skladištiti i označavati mjesta skladištenja, predavati otpad ovlaštenoj tvrtki na oporabu ili zbrinjavanje uz Prateći list te davati obavijesti i podatke iz područja zbrinjavanja otpada. Za pribavljanje propisanih isprava, vođenje evidencija i podnošenje izvještaja iz područja zbrinjavanja otpada nadležnim tijelima nadzora, odgovorni su ravnatelj i druge imenovane osobe u sklopu svog djelokruga rada. U sjedištu Doma čuvaju se izvornici isprava, evidencija te izvještaji iz područja zbrinjavanja otpada.

Tin Bobić iz tvrtke Enormis d.o.o. u Zagrebu govorio je o Zaštitnoj opremi za rad na poslovima gospodarenja otpadom.

Tvrtka Enormis osnovana je 2009. godine u Zagrebu, s ciljem veleprodaje osobnih zaštitnih sredstava s naglaskom na 3M zaštitnu opremu. S godinama su proširili prodajni program te sada uspješno zastupaju preko 15 renomiranih proizvođača zaštitne opreme, potrošnog industrijskog materijala i alata. Za poslove gospodarenja otpadom potrebna je sljedeća zaštitna oprema: Zaštita tijela – zaštitna obuća, zaštitna odjeća, zaštita ruku te zaštita glave, očiju i lica. Zaštita dišnih puteva – možda je i najvažnija. Ako kod korištenja prethodno navedene opreme dođe do ozljede, istu možemo primjetiti. Kod neispravnog korištenja ili nekorištenja opreme za zaštitu dišnih puteva često ozljedu možemo primjetiti tek nakon određenog perioda, a to će nažalost biti prekasno. Utjecaj na zdravlje može biti akutni ili kronični. Prije svega, važno je znati raspodjelu zaštite dišnih puteva a ona se dijeli na aktivnu i pasivnu zaštitu. Kod poslova gospodarenja otpadom, najčešće se razviju neugodni mirisi, ispuštanja plinova i para, osim kod zbrinjavanja azbesta, gdje je isključiva preporuka nošenja FFP3 maske i jednokratnog odijela te zbrinjavanje zaštitne opreme odmah nakon korištenja iste.

Morena Tomić