Intervju s povodom – Razvijati kulturu samozaštitnog ponašanja i sigurnosti

U izdanju Strukovne udruge kriminalista objavljen je priručnik autora Ivana Čule „Postupci i mjere samozaštitnog ponašanja i sigurnosti u državnoj upravi“.

Ivan Čulo radi u Ministarstvu financija Republike Hrvatske od 1995. godine kao voditelj Odsjeka za poslove obrane, sigurnosti i zaštite. Pored toga je i savjetnik za informacijsku sigurnost. Prije toga je radio kao referent zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, obrane, sigurnosti i tjelesnotehničke zaštite u Zagrebačkoj industriji svile te kao komercijalist u tvrtkama Trgokart i Papirtrade. Član je više strukovnih udruga, između ostalih Strukovne udruge kriminalista, Hrvatskog ceha zaštitara, Udruge za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini, Udruge IPA Zagreb Međunarodnog policijskog udruženja (International Police Association), Hrvatske udruge menadžera sigurnosti i Udruge darivatelja krvi. Objavljivao je brojne stručne članke i bio predavač na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima iz područja obrane, nacionalne sigurnosti, tjelesno-tehničke zaštite, zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša te suzbijanja krijumčarenja i borbe protiv terorizma. Nositelj je Spomenice domovinskog rata i odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski, a tijekom profesionalne karijere dobio je priznanja i zahvalnice od Udruge za promicanje zaštite, Carinskog sindikata Hrvatske, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, Hrvatskog crvenog križa i Ceha zaštitara. Dobitnik je Medalje Grada Zagreba i priznanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava za postignuća u zaštiti života i zdravlja radnika na radu te unapređenju sustava zaštite na radu. Dugogodišnji je darivatelj krvi , kao i pokretač i organizator akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Ministarstvu financija.

Sadržaj ovog praktičnog i korisnog priručnika bio je povod za razgovor s autorom Ivanom Čulom.

SIGURNOST: Koji je bio motiv da odlučite napisati ovaj priručnik ?

Cilj i svrha ovoga priručnika je otkriti kako na vrijeme prepoznati sve sumnjive situacije i ponašanja koji bi mogli ukazati na pokušaje počinjenja svih mogućih vrsta i ugroza po živote i zdravlje ljudi i svih vrijednosti i djelovanje na otklanjanju posljedica ukoliko se iste ipak dogode unatoč poduzetim preventivnim mjerama, kako institucija, tako i pojedinaca. Ovaj primjer je jedan od motiva kojim sam se vodio prilikom pisanja ovoga priručnika i smatram da ima svrhu i cilj i namijenjen je ponajprije osobama koje se u institucijama i pravnim osobama neposredno bave sigurnošću ali ne samo i njima nego i svim razinama rukovodstva, počevši od  “top managementa”, svih zaposlenika pa i “običnih građana”, jer je, kao što smo rekli u uvodu, edukacija i svijest o sigurnosti bitan preduvjet podizanje ukupne sigurnosti društva u cjelini.

SIGURNOST: Što je potrebno poduzimati na podizanju svijesti i samozaštitnog ponašanja  u društvu ?

Potrebno je, prije svega, poduzeti mjere za postizanje više razine sigurnosti i samozaštitnog ponašanja u institucijama, objektima i javnim površinama, odnosno educirati građane i zaposlenike, kako na vrijeme prepoznati moguće počinitelje i njihova ponašanja, kako komunicirati i surađivati sa službama koje rade na prevenciji i sprječavanju terorizma i kriminaliteta te kako se ponašati u slučajevima kada je ipak došlo do terorističkih napada, kako bi se posljedice po život i zdravlje te materijalna dobra svele na najmanju moguću mjeru i ukoliko je moguće kako bi se locirali i uhitili počinitelji.

SIGURNOST: Kakva su iskustva  u otkrivanju i prevneciji pokušaja sigurnosnih ugroza ?

Iskustva su pokazala da je u slučajevima kada su potencijalni počinitelji bili na vrijeme otkriveni, spriječeni i uhvaćeni, to bilo iz razloga što su sami građani na vrijeme uočili sumnjive osobe i to na vrijeme dojavili policiji i drugim nadležnim službama koje rade na prevenciji i sprječavanju terorističkih i drugih nasilničkih i kaznenih djela. Sve je ovo bilo u slučajevima društava u kojima je i inače visoko razvijena uvriježena svakodnevna sigurnosna kultura i svijest o samozaštitnom ponašanju kao sastavnom dijelu života. Građani i zaposlenici su ti koji svakodnevno borave i rade na svojim radnim mjestima, u svojim domovima i na javnim površinama i prostorima i oni mogu na vrijeme uočiti i prepoznati da se netko sprema izvršiti neki oblik nasilja. Bitna je uska povezanost, dobra suradnja i povjerenje između službi koje brinu o sigurnosti, samih građana i zaposlenika.

SIGURNOST: Na koji je način moguće  podići razinu sigurnosti ?

Kako bi se sigurnost i samozaštitno ponašanje u institucijama i objektima podiglo na višu razinu, nije dovoljno poznavati način postupanja u posebnim okolnostima, nego je prije svega potrebno stvoriti osnovne temeljne pretpostavke, pomoću kojih bi se mogućnost ugrožavanja sigurnosti ljudi, objekata i institucija, svela na najmanju moguću mjeru. Ukoliko ovakve pretpostavke postoje, one će odgovornoj osobi uvelike olakšati procjenu stanja i donošenje odluka u posebnim okolnostima. Prva i osnovna pretpostavka je izrada Prosudbe ugroženosti i Plana zaštite objekta. Prosudba ugroženosti je dokument koji su u obvezi donijeti sve institucije od posebnog značaja za obranu zemlje za objekte u kojima obavljaju svoju djelatnost, kao i institucije i objekti kritične infrastrukture na temelju pozitivnih propisa Republike Hrvatske iz svoga djelokruga, kao i međunarodno preuzetih obveza u području obrane, sigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i članstva u međunarodnim sigurnosnim asocijacijama kao što su NATO i EU. Pravne osobe vlasnici/korisnici objekata koje su dobile Izvod iz Odluke Vlade Republike Hrvatske u kojem je određen status objekta imaju obvezu izrade Prosudbe ugroženosti i Plana zaštite objekta. U takvoj su obvezi i druge institucije i pravne osobe koje po drugim propisima podliježu obvezi izrade Prosudbi ugroženosti i Planova zaštite.

SIGURNOST: Koliko je važna edukacija i osposobljavanje ?

U cilju podizanja sigurnosti i samozaštitnog ponašanja djelatnika na višu razinu, potrebito je provoditi edukaciju i motiviranje za prepoznavanje i djelovanje u slučaju ugroza i otklanjanje posljedica. Vlasnici odnosno korisnici objekata dužni su izraditi Plan evakuacije i spašavanja. Planom evakuacije i spašavanja utvrđuju se organizacija, postupci i mjere za osiguravanje brzog, efikasnog, i u odnosu na nastali događaj, odgovarajućeg načina evakuacije i spašavanja ljudi i imovine iz ugroženog objekta. Obavezu osposobljavanja za provođenje evakuacije provodi odgovorna osoba, rukovoditelj evakuacije i njegovi zamjenici. Izvješćivanje odgovorne osobe o provedenim vježbama evakuacije i eventualnoj stvarnoj evakuaciji i spašavanju dužni su izvršiti provoditelji evakuacije. Jedna od najvažnijih zadaća za djelatnike, bila bi da svaki od njih dolaskom na radno mjesto obavi detaljan pregled svog radnog prostora, s ciljem uočavanja bilo kakvih sumnjivih predmeta ili promjena u odnosu na stanje kakvo je ostalo prilikom napuštanja tog prostora prethodnog dana. O rezultatima pregleda potrebno je izvijestiti odgovornu osobu. Na ovaj način postigla bi se potpuna slika stanja sigurnosti već u prvih pola sata radnog vremena, a što u slučaju anonimne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi može umanjiti ili potpuno isključiti potrebu za evakuacijom. eksplozije eksplozivnog sredstva. Ovim je Planom potrebno odrediti: • odgovornu osobu ili osobe u objektu, koje će biti ovlaštene izdavati zapovijedi, u slučaju posebnih okolnosti, kao i njenog zamjenika. Ove osobe moraju biti u potpunosti upoznate s opsegom ovlasti i odgovornostima konkretnih dotičnih zadaća; • sigurno i pouzdano prikladno mjesto odakle će odgovorna osoba donositi odluke, kao i djelotvoran način komunikacije sa suradnicima i djelatnicima. Nadzor i komunikacija na prostorima čitavog objekta mora biti osigurana; • plan, mjesto i način evakuacije osoba iz objekta.Kada se ovakav Plan jednom izradi, treba se periodično pregledavati i ažurirati, a osoblje odgovorno za njegovu provedbu mora biti detaljno upoznato s njegovim odredbama. Vježbe osoblja u provedbi plana vrlo su važne, jer se s njima izbjegava zbrka i panika u vrijeme stvarne opasnosti.

SIGURNOST: Kakva  je uloga  svakog pojedinca u provedbi mjera  ?

Odluku o potrebi djelomične ili potpune evakuacije osoba iz ugroženog objekta donosi odgovorna osoba ustanove ili institucije, na temelju mišljenja, prijedloga ili zapovijedi djelatnika policije i drugih službi. Ukoliko je odgovorna osoba na temelju vlastite prosudbe zaključila da je evakuaciju potrebno provesti žurno iz jednog dijela ili čitavog objekta, ona može donijeti ovakvu odluku i prije dolaska djelatnika policije i drugih službi. Dobro organizirano osoblje, ponekad može u vrlo kratkom vremenu čak i prije dolaska policije izvršiti pregled prostora nekog objekta. Ovo je moguće provesti ukoliko svaki djelatnik unaprijed zna prostore, za čiji je pregled zadužen. To su prostori u kojima svakodnevno radi, brine se o njima, posjeduje njihove ključeve pa mu je i svaki predmet u njima poznat. Primjerice, osoblje zaduženo za održavanje objekta može pregledavati javne prostore (vanjski prostor, ulaz u zgradu, hodnike, sanitarne čvorove) i prostore koji su samo njima dostupni (tavan, potkrovlje, podrum, kotlovnica, skladište i sl.). O rezultatima svojeg pregleda, zaposlenici će obavijestiti nadređenu službu, koja će o tome obavijestiti odgovornu osobu, policiju i druge službe već prema procjeni. Ovakav će postupak stručnoj policijskoj ekipi, odgovornoj osobi i drugim službama uvelike olakšati rad, te će oni moći svu svoju pozornost posvetiti uočenim sumnjivim predmetima i pregledu onih prostora koje djelatnici ne mogu jednostavno pregledati. Osobe koje vrše pregled moraju biti svjesne opasnosti kojom se izlažu u slučaju doticanja ili pomicanja nepoznatih predmeta koje mogu uočiti u objektu. Zato pregled treba vršiti pažljivo. U slučaju bilo kakve sumnje, treba odmah pozvati stručnu policijsku ekipu ili druge službe.

SIGURNOST:Kako postupiti u slučaju pronalaska sumnjivog predmeta ?

Ovaj postupak obuhvaća niz radnji koje je potrebno poduzeti prilikom pronalaska predmeta za koji se opravdano sumnja da je opasan. U svakom pojedinom slučaju okolnosti pod kojima je predmet pronađen navode na zaključak može li pronađeni predmet biti opasno sredstvo. Razlog za donošenje ovakvog zaključka može biti: 1. Mjesto pronalaska predmeta (predmet se ne uklapa u okoliš); 2. Izgled; 3. Šumovi ili mirisi iz predmeta i slično. Osnovno pravilo prilikom pronalaska sumnjivog predmeta je predmet ne dirati (pomicati s mjesta, podizati, otvarati, odvrtati, rezati, polijevati vodom, stavljati nešto na njega i sl.). Potrebno je izvršiti sljedeće radnje: 1.O pronalasku predmeta hitno izvijestiti odgovornu osobu i na telefon 112  obavijestiti žurne službe. 2. Do dolaska istih, vidno označiti prostor u kojem je pronađen sumnjivi predmet i iz njegove blizine udaljiti zatečene osobe, a ostalima ne dozvoliti pristup do dolaska odgovorne osobe, odnosno policije i drugih službi. 3. Brzim pregledom okolnog prostora provjeriti postoji li u blizini još koji sumnjivi predmet ili izvor opasnosti. 4. Ukoliko je to moguće iz blizine predmeta ukloniti sve stvari i predmete čije bi uništavanje zbog njihova značaja predstavljalo veliku štetu za pravnu osobu (važni dokumenti, dragocjenosti), ili pospješilo razoran učinak eksplozije i nastanak i širenje požara. 5. Iz neposredne okoline sumnjivog predmeta ukoliko je to moguće ukloniti sve lako zapaljive tvari, odnosno isključiti dovod plina i struje i drugih energenata, kako bi prilikom eventualne eksplozije došlo do što manjih posljedica. 6. Otvoriti sve dostupne prozore i vrata kako bi se umanjio učinak eventualne eksplozije. 7. Pripremiti sredstva za gašenje požara i sredstva za prvu medicinsku pomoć. 8. Omogućiti nesmetan pristup objektu interventnim službama MUP-a, odnosno vatrogasnih postrojbi i prve medicinske pomoći, zbog čega je potrebno izvijestiti vlasnike osobnih motornih vozila na parkiralištu u objektu i okolo njega, te ako je moguće bližoj okolici u parkiralištu u dvorištu zgrade da ista hitno odvezu ili ih prisilno ukloniti. 9. Spriječiti metež i nekontrolirano ponašanje neovlaštenih osoba (onemogućiti pristup ili neovlašteno kretanje ugroženim sektorima osobama koje ne sudjeluju u postupku otklanjanja opasnosti (intervencije), kako ne bi došlo do oštećivanja ili potpunog uklanjanja materijalnih i drugih tragova, potrebnih za izvršenje očevida od strane ovlaštenih službenih osoba. 10. Pokazati interventnim postrojbama MUP-a i drugih službi ugroženo mjesto u objektu te pružiti sve informacije koje se od njih zatraže. 11. Djelovati prema nalozima ovlaštenih osoba. O svemu u svezi s pronalaskom i daljnjim postupkom oko sumnjivog predmeta djelatnik zaštitarsko-čuvarske službe dužan je odgovornoj osobi podnijeti pisano izvješće. U cilju uočavanja sumnjivih predmeta djelatnici zaštitarsko-čuvarske službe dužni su prilikom ophodnje prostora (posebice izvan radnog vremena), pomno pregledati prostore koje nadziru, jer će tako moći točno uočiti sve izvanredne pojedinosti (stvari i pojave) i na iste pravovremeno reagirati. Ako se sumnjivi predmet nalazi u zatvorenoj prostoriji, ukoliko je to moguće, potrebno je: • Otvoriti sva vrata i prozore; • Isključiti električne, plinske i druge instalacije; • Iz ugrožene zone udaljiti zapaljive i druge opasne tvari. Ovim se postupcima do određene mjere, smanjuju posljedice moguće eksplozije i naknadne štete izazvane oštećenjem instalacija i požarom.

SIGURNOST: Pisarnice su mjesta s mogućom većom izloženošću ugrozi.Kako postupiti u provedbi mjera prevencije ?

U cilju podizanja sigurnosti i samozaštitnog ponašanja koje je uvjetovano sve češćim dojavama o podmetnutim eksplozivnim napravama na javnim mjestima, djelatnicima pisarnice nalaže se prilikom manipulacije poštanskih pošiljaka pridržavanje slijedećih uputa: 1. Preuzimanje poštanskih i drugih pošiljki izvršiti ukoliko je to moguće u izdvojenoj prostoriji. 2. Prilikom preuzimanja poštanskih i drugih pošiljki obratiti pozornost identifikaciji pošiljatelja i utvrđenom i propisanom načinu primopredaje. 3. Za svaku, a posebice voluminozniju, veću pošiljku (deblja kuverta, paket i sl.), već prije registrirati odudara li po svome sadržaju i izgledu od uobičajene pošiljke (npr. u kuverti se može napipati metalni ili mekani sadržaj). 4. Pomno provjeriti čuju li se iz pošiljke šumovi, osjete i šire mirisi i slično. 5. Ukoliko se utvrdi nevjerodostojnost sumnjivog predmeta, isti je potrebno ostaviti i ne dirati , te spriječiti da ne prilaze druge osobe, a o svemu izvijestiti odgovornu osobu institucije i putem telefona 112  žurne službe. 6. Ako postoji osnovana sumnja da je riječ o eksplozivnoj pošiljci potrebno je osim naprijed navedenog otvoriti sva vrata i prozore, udaljiti sve djelatnike te ako je moguće iz ugrožene zone udaljiti zapaljive predmete te vrijednu dokumentaciju, kako bi u slučaju eksplozije bila pričinjena što manja šteta. 7. Po dolasku odgovorne osobe istoj što je moguće prije pružiti sve informacije i slijediti njene upute. 8. O svemu nakon provedenog postupka odgovornoj osobi podastrijeti pisano izvješće. U slučaju pisane dojave o podmetanju eksplozivne naprave treba, voditi računa da se otisci papilarnih linija i tekst potreban za grafološko vještačenje ne unište. Odmah po primitku pisane dojave o istoj je potrebno  odmah izvijestiti odgovornu osobu institucije.

SIGURNOST: Rizični su i prostori kotlovnica,što je potrebno s ciljem povećanja sigurnosti  činiti u tim prostorima ?

Navedeni prostori mogu biti meta počiniteljima.Kako bi mogućnost postavljanja opasnih predmeta u prostorije kotlovnice, bila svedena na najmanju moguću mjeru, prilikom obavljanja radnih zadataka rukovatelj kotlovskog postrojenja dužan je pridržavati se slijedećih uputa: 1. U prostorije kotlovnice dozvoljen je ulazak jedino rukovateljima kotlovskog postrojenja, odnosno njegovom zamjeniku, koji ga mijenja prilikom odsutnosti. 2. Osim rukovatelja kotlovskog postrojenja u prostorije kotlovnice dozvoljen je ulazak jedino ovlaštenim osobama (ovlašteni rukovoditelj, djelatnik zadužen za zaštitu i sigurnost, službe održavanja, servisiranja i ispitivanja kotlovskog postrojenja i sl.) i to uz pratnju i nadzor rukovatelja postrojenja ili njegovih zamjenika i pomoćnika. 3. U prostorijama je dozvoljeno držati samo one predmete i opremu koji su neophodni za normalno funkcioniranje postrojenja, a iz istih je potrebno ukloniti sve nepotrebne, a posebice lakozapaljive materijale. 4. Nipošto ne preuzimati na privremeno čuvanje u prostorijama neidentificirane omote, pakete ili druge predmete nepoznatih i drugih osoba. 5. Obratiti pozornost na dovoljan broj, pravilan razmještaj i ispravnost protupožarne opreme. 6. O svakoj promjeni stanja opreme, postrojenja i protupožarnih sredstava koja bi mogla nepovoljno utjecati na sigurnost postrojenja, hitno i redovno izvještavati odgovornu osobu institucije i s istom djelovati na otklanjanju uočenih negativnosti i nedostataka. O pronalasku sumnjivog predmeta kao i svim naknadno poduzetim mjerama i radnjama u svezi s time potreno je pisano izvijestiti odgovornu osobu institucije.

SIGURNOST: Radnici na poslovima  čišćenja i održavanja prostora  svakodnevno se mogu naći u situaciji uočavanja sumnjivih situacija i sukladno tome potrebe pravilnog reagiranja.Što trebaju činiti ?

Zbog sve češćih dojava o podmetanju eksplozivnih naprava na javnim i drugim mjestima u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka potrebna je provedba određenih mjera kojima bi se na objektima postigla viša razina sigurnosti. Shodno tome djelatnicama na poslovima i radnim zadacima spremača/spremačice, potreno je naložiti slijedeće: 1. Radni prostor održavati u najvećoj mogućnoj mjeri uredan, kako bi se spriječilo sakrivanje eksplozivne naprave u gomili nepotrebnih predmeta. 2. Prilikom dolaska na radno mjesto prostorije objekta prije, kao i tijekom rada pomno osmotriti i pregledati jesu li od prethodnog obilaska nastupile bilo kakve značajne promjene ili oštećenja (otvoreni ili razbijeni prozori ili vrata, ostavljeni sumnjivi predmeti i slično). 3. Unutar zgrade posebnu pozornost obratiti na hodnike, stubišta, odnosno sanitarne čvorove (da nisu ostavljeni sumnjivi predmeti). 4. Izvan zgrade prilikom obilaska, pozornost obratiti na parkiralište u dvorištu, te okoliš uz vanjsku fasadu i ograde zgrade (vanjski i unutarnji perimetar). Razlog za donošenje ovakvog zaključka može biti: • Mjesto pronalaska predmeta (predmet se ne uklapa u okoliš); • Izgled; • Šumovi ili mirisi iz predmeta i sl. U slučaju pronalaska sumnjivog predmeta potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: 1. Pronađeni sumnjivi predmet ne smije se ni u kojem slučaju dirati (pomicati s mjesta, podizati, otvarati, odvrtati, rezati, polijevati vodom, stavljati nešto na njega i sl.). 2. O pronalasku predmeta odmah izvijestiti odgovornu osobu institucije i žurne službe na broj 112. 3. Iz blizine predmeta udaljiti sve zatečene osobe i ne dozvoliti pristup drugim osobama. 4. Brzim pregledom okolnog prostora procijeniti postoji li u blizini još koji sumnjivi predmet ili drugi izvor opasnosti. 32 Ivan Čulo Ako se sumnjivi predmet nalazi u zatvorenoj prostoriji potrebno je: • Otvoriti sva vrata i prozore kako bi se smanjio učinak eksplozije; • Isključiti električne plinske i druge instalacije; • Iz ugrožene zone udaljiti zapaljive i druge opasne tvari kao i druge vrijedne predmete, kako ne bi došlo do njihova oštećenja ili uništavanja u eksploziji ili pojačanja eksplozije i pospješivanja procesa gorenja odnosno požara. Po dolasku odgovorne osobe odnosno policije i drugih službi, istima pružiti sve potrebne podatke i dalje postupati po njihovim uputama, a o svemu odgovornoj osobi podnijeti pisano izvješće.

SIGURNOST: U slučaju pronalaska sumnjivog predmeta svaki od zaposlenika trebao bi znati kako postupati.Koje se upute odnose na njih ?

Zbog opasnosti od podmetanja i eksplozije eksplozivnih naprava na javnim i drugim mjestima potrebno je u izvršavanju svakodnevnih radnih zadataka pridržavati se mjera i postupaka kojima bi se sigurnost i samozaštitno ponašanje podiglo na višu razinu. U provođenju istih svi djelatnici dužni su pridržavati se slijedećih uputa: 1. Svakodnevno po dolasku na radno mjesto obaviti detaljan pregled svog radnog prostora, s ciljem uočavanja bilo kakvih sumnjivih predmeta ili promjena u odnosu na stanje kakvo je ostalo prilikom napuštanja tog prostora prethodnog dana. 2. Ukoliko je došlo do pronalaska predmeta za koji se opravdano sumnja da je opasan, potrebno je o tome odmah izvijestiti odgovornu osobu institucije (unutarnje ustrojstvene cjeline). 3. Razlog za donošenje zaključka o sumnjivom predmetu može biti: • Mjesto pronalaska predmeta (predmet se ne uklapa u okolinu); • Izgled; • Šumovi ili mirisi iz predmeta i slično. 4. Pronađeni sumnjivi predmet ne smije se dirati  (pomicati s mjesta, podizati, otvarati, odvrtati, rezati, polijevati vodom, stavljati nešto na njega i slično). 5. Iz njegove blizine potrebno je udaljiti sve zatečene osobe i zabraniti pristup ostalim osobama do dolaska odgovorne osobe, odnosno interventne službe MUP-a i drugih službi. 6. Brzim pregledom okolnog prostora, provjeriti postoji li u blizini još koji sumnjivi predmet ili drugi izvor opasnosti. 7. Ukoliko je to moguće, iz ugroženog prostora ukloniti sve lakozapaljive tvari i predmete, odnosno vrijedne dokumente ili dragocjenosti čije bi uništavanje ili oštećenje u eksploziji dovelo do teških posljedica. 8. Isključiti dovod električne energije i plina kako bi u slučaju eksplozije došlo do što manjih štetnih posljedica. 9. Otvoriti sve dostupne prozore i vrata kako bi se umanjio učinak eksplozije i eventualno nastalog požara. 10. Spriječiti metež, paniku i nekontrolirano ponašanje osoba i pomoći osobama koje nisu fizički i psihički sposobne podnijeti takvu situaciju, te ukazati na međusobnu potporu i pribranost. Po dolasku odgovorne osobe, te djelatnika policije i drugih službi, istima pokazati ugroženo mjesto u zgradi i pružiti sve ostale potrebne informacije, te je  dalje potrebno djelovati prema nalozima ovlaštenih osoba.

SIGURNOST: Na kraju ovog razgovora koju poruku bi ste uputili struci i javnosti ?

Rizici svih vrsta, oblika i intenziteta su sastavni dio ljudskog života i djelovanja kroz čitavu povijest ljudskog roda i čovječanstva i tako će i ostati. Napretkom tehnologije mnoge smo rizike potpuno iskorijenili ili su sami nestali ali su se pojavili i pojavljivat će se novi rizici za koje sada ne možemo pretpostaviti da će nastati niti kakvi će biti i kada će se i u kojem obliku pojaviti, počevši od socioloških, psiholoških, ekonomskih, zdravstvenih, kulturoloških, religijskih do vojnih, ekoloških i mnogih drugih. Ono što svakako možemo i stalno trebamo činiti jest motivirati i educirati cijelo društvo, dakle ne samo one koji se profesionalno bave ovim pitanjima, već i sve građane, i od najmlađe dobi, kako izgrađivati sigurnosnu kulturu od malih nogu i naučiti prepoznavati sve potencijalne opasnosti u njihovim začecima i kako na njih preventivno djelovati prije nego se dogode te što učiniti da posljedice po društvo u cjelini i svakog pojedinca budu što manje i bezbolnije. Bitno je naučiti kako izvući korisne pouke za ubuduće prema konceptu kojeg se u vojskama diljem svijeta naziva proces “naučenih lekcija”. I, najvažnije, stalno izgrađivati međusobno povjerenje između svih institucija društva koje se time profesionalno bave i svakog pojedinca, jer sigurnost i sretan život je zajednički interes svih nas. Ovaj Priručnik obrađuje jedan segment sigurnosti, a nastao je na temelju dugogodišnjeg iskustva kojeg sam baštinio iz vlastitog profesionalnog rada, ali ponajviše uz svesrdnu pomoć starijih i iskusnijih kolegica i kolega od kojih sam crpio znanja, posebice u samim počecima na čemu se svima ovom prilikom zahvaljujem. Ponukan time poželio sam stečena znanja i iskustvo ovim štivom prenijeti na sve one kojima je na srcu opće dobro svih nas, te se stoga nadam da će im biti prije svega zanimljivo, poučno i korisno. Citirat ću na kraju riječi jednog od doajena zaštite, profesora Krešimira Fabijanića, od kojega sam među prvima puno naučio o temeljnim načelima zaštite. Rekao je: “Ako sam u svome radnom i profesionalnom životu nekome spasio samo mali prst, ja sam sretan čovjek, ispunio sam svoju misiju”. Hvala svim čitateljima koji će uzeti u ruke ovaj priručnik, pročitati ga i prenijeti drugima.

SIGURNOST: Hvala Vam na razgovoru i vašem doprinosu da ovim priručnikom potaknete sve čimbenike na razvoj i unapređenje sigurnosne kulture u najširem smislu.

                                                                                                    Vitomir Begović