Istraživanje o radu od kuće

Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Slovenije provelo je zanimljivo i korisno istraživanje „Rad od kuće u 2021. godini -  Aspekt zdravlja i sigurnosti na radu“.

U Europskoj uniji 37 % radne snage zaposleno je u zanimanjima koja se tehnički mogu obavljati kod kuće. Globalno, takav rad osigurava 20 % radnih mjesta, u zemljama s niskim dohotkom od 4 %.

Kao što je to bilo slučaj i u drugim zemljama pandemija je utjecala i na povećanje rada od kuće u Sloveniji. Tako je 2020. ponekad radilo 19 % muškaraca i 22 % žena, a 2011. godine gotovo upola manje.

Budući da kultura sigurnosti i zdravlja na radu počinje od nas samih, važno je ponašati se odgovorno i kada se rad obavlja izvan prostorija poslodavca.

Što je bitno kako bi otklonili moguće nedostatke i riješili se loših navika prilikom rada od kuće?

Je li radno mjesto ergonomski uređeno? Ergonomija kućnog ureda jednako je važna kao i ergonomija u prostorijama poslodavca. Dugotrajno sjedenje, nepravilno držanje te rad u istom položaju povećavaju rizik od zdravstvenih problema, npr. bolesti mišićno-koštanog sustava, naprezanja očiju, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti. Ključni principi ergonomske regulacije radnog mjesta su:

-  stolica treba biti podesiva po visini i stabilna, treba imati naslone za ruke i oslonac za lumbalni dio (koji je podesiv po nagibu i visini);

- ako stopala ne dopiru do poda, potreban je oslonac za noge;

- stol treba biti dovoljno velik da na njega stane ekran, tipkovnica, miš i ostala oprema;

- stol mora biti dovoljno visok, ispod njega mora biti dovoljno prostora za noge;

- ekran mora biti udaljen najmanje 50 cm od očiju;

- gornji rub ekrana mora biti u razini očiju ili malo niže;

- zaslon mora biti podesiv po visini i nagibu;

- svjetlo mora padati s lijeve ili desne strane (treba sjediti okomito na prozor);

- miš mora biti odvojen od tipkovnice - ako je moguće, koristiti ergonomski miš;

- tipkovnica mora biti odvojena od ekrana (čak i ako se koristi laptop).

Kako biti digitalni poslodavac 365/24/7?

Kod rada od kuće, brzo se može upasti u zamku ne znajući gdje posao prestaje, a počinje privatno. I kada je u pitanju organizacija radnog vremena ljudi su vrlo različiti:

- neki su disciplinirani te počinju i završavaju posao od kuće u isto vrijeme kad i na poslu,

- neki svoje radno vrijeme dijele na dva dijela, a između npr. brinu za djecu,

- neki razvuku radni dan na cijeli dan, ali između njih uzimaju nekoliko pauza za privatne obveze.

Sve dok svi znaju da radni dan završava u određeno vrijeme, svaka metoda može biti dobra. Problem nastaje kada se zaboravi na pravo na isključenje pri radu kod kuće te se time šteti zdravlju. Pravo na isključenje s rada i suzdržavanje od odgovaranja na službenu e-poštu i pozive u neradno vrijeme Zakon o radu definira kao pravo na neprekidni odmor od 12 sati u razdoblju od 24 sata.

Iako značajan broj radnika svoj posao obavlja s entuzijazmom i misli da  odmor nije potreban, stalna dostupnost može dugoročno uzrokovati umor, izgaranje, stres, nemogućnost regeneracije, nedovoljno odmora, poremećaje spavanja, tjeskobu, ali i glavobolje, probleme s vidom i mišićno-koštane smetnje.

Važan je aktivan odmor

Vjerojatno smo čuli izreku da je sjedenje novo pušenje. Dugotrajno sjedenje može uzrokovati poremećaje mišićno-koštanog sustava. Podaci pokazuju da su ovo  najčešća oštećenja zdravlja u stanovništvu Slovenije, a vjerojatno je tako i drugdje.

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča odraslima da ograniče vrijeme sjedenja jer zamjena sjedenja tjelesnom aktivnošću koristi zdravlju. Zato je važno odvojiti vrijeme za aktivne pauze tijekom rada. Potrebno je pronaći prikladnu vježbu dostupnu na internetu i raditi je redovito, npr. svaka dva sata istegnuti mišiće i potaknuti cirkulaciju krvi. Također će biti korisno umjesto lifta koristiti stepenice, umjesto telefoniranja otići pješice do drugog odjela i sl.

Kakvi su pokazatelji provedenog istraživanja u Sloveniji na uzorku od 3.368 radnika u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu pri radu od kuće ?

• trenutno radno iskustvo od kuće dobilo je ocjenu 4 (na ljestvici od 1 do 5);
• svaki treći ima bolje uvjete rada kod kuće u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, svaki četvrti lošije;
• svaki drugi provodi više vremena kod kuće koristeći elektroničke uređaje, svaki drugi provodi više vremena nego što bi proveo u prostorijama poslodavca, svaki četvrti je pod većim vremenskim pritiskom za obavljanje zadataka, svaki treći je izložen bržem tempu rada;
• svaki treći više sjedi kod kuće, svaki četvrti se manje kreće;
• svaki drugi jede zdravije kod kuće;
• svaki treći je pod manjim stresom kod kuće;
• troje od deset percipira zdravstvene posljedice kao posljedicu rada kod kuće kojih prije nije bilo: najčešće probleme s očima, bolove u vratu, zapešćima, ramenima, rukama ili donjem dijelu leđa;
• jedan od dva ne sjedi na stolici s lumbalnom potporom koja je podesiva po visini i nagibu;
• jedan od tri ne sjedi na stolcu podesivom po visini;
• svaki deseti ne radi za dovoljno visokim stolom;
• svaki drugi nema tipkovnicu odvojenu od ekrana;
• četiri od deset ne uzima aktivan odmor;
• svi ostali ne gledaju u daljinu radi odmora očiju.

Istraživanje je pokazalo brojne prednosti rada od kuće, ali je istovremeno otkrilo i na čemu u praksi treba djelovati kako bi se otklonili oni aspekti, posebice u području sigurnosti i zdravlja koji nisu zadovoljavajući.

Na načelnoj razini, sedam od deset ispitanika izjavilo je da je njihova odgovornost brinuti se o sigurnosti i zdravlju na radu, važna vrijednost za organizaciju. S druge strane, za one koji razmišljaju o promjeni posla, kod više od svake desete osobe razlog je loš odnos poslodavca prema sigurnosti i zdravlju na radu, svaka četvrta osoba kaže da nema dostupne praktične smjernice za uređenje radnog mjesta kod rada od kuće, svaki treći izjasnio se da su u njihovoj organizaciji prepušteni sami sebi što se tiče kućnog rada, a svaki peti nije informiran od strane poslodavca o radu od kuće  sa stajališta sigurnosti i zdravlja na radu.

U svakom slučaju, procjena rizika za zdravlje i sigurnost na radu je mehanizam, uz pomoć kojeg je suradnjom prije svih, poslodavaca i radnika, moguće ukloniti jaz između teorije i prakse, stavljajući mjere prevencije na prvo mjesto.

Studija iz Latvije

Ovome svakako treba dodati i studiju iz Latvije, čiji rezultati upućuju na to da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri proveli svoje zakonske obveze vezane za procjenu rizika na radnom mjestu što može rezultirati povećanim brojem tjelesnih i psihičkih zdravstvenih problema radnika na daljinu u kratkom roku i u budućnosti.

Kako bi se dobili podaci o mjerama koje poslodavci poduzimaju na razini poduzeća za uređenje zdravih i sigurnih uvjeta rada na daljinu te za podršku radnicima u tom procesu, organizirano je ukupno 10 rasprava u fokus grupama.Takav otvoreni pristup predlagali smo i u radu našeg ministarstva nadležnog za rad prilikom  pripreme zakona i propisa, odnosno nacionalnih dokumenata iz područja rada i zaštite na radu.

Studija provedena u Latviji analizirala je između ostalog zdravstvene učinke koje su radnici na daljinu spomenuli u vezi s procjenom rizika na radnom mjestu – radnici koji prijavljuju nedostatak procjene rizika također prijavljuju više zdravstvenih pritužbi, npr. bol koja traje dulje od tri dana (26,9 % ispitanika s procjenom rizika na radnom mjestu u odnosu na 73,1 % ispitanika bez procjene rizika na radnom mjestu), bol u očima (24,4 % naspram 75,6 %) i anksioznost (21,8 % naspram 78,2 %).

Rad od kuće pokazao je koliko različiti mogu biti uvjeti rada za istu vrstu posla (uredski rad); stoga treba poticati promicanje personalizirane procjene rizika na radnom mjestu. Čak i ako virtualni posjeti radnom mjestu korištenjem fotografija i videa nisu tradicionalan način provođenja procjene rizika na radnom mjestu, učinkovit je; radnici koji navode da su njihovi poslodavci procijenili njihove radne uvjete navode manje zdravstvene probleme. Iskustvo radnika u sudjelovanju u procjeni rizika na radnom mjestu za rad na daljinu moglo bi promijeniti razinu i ulogu sudjelovanja radnika u upravljanju opasnostima po zdravlje i sigurnost na radu općenito.

Hrvatska na početku i pred izazovima

U Hrvatskoj iz rezultata ovog slovenskog istraživanja i latvijske studije, kao i niza prethodnih objavljenih stručnih članaka i prijedloga (ovaj portal, e-savjetovanje, časopis „Sigurnost“, i dr.) možemo izvući korisne pouke i primijeniti ih u našoj praksi.

Neprijeporno je da poslodavci imaju iste zdravstvene i sigurnosne odgovornosti za radnike koji  rade od kuće kao i za sve druge radnike koji rade u prostoru poslodavca. Od te temeljne činjenice moraju poći i kreatori propisa u Hrvatskoj, riješiti pravne praznine i konfuziju između pojedinih propisa te snažno promicati mjere prevencije i značaj sigurnosti i zdravlja radne populacije. U proteklom razdoblju nije bilo razumijevanja za potrebne promjene.

Nije dovoljno samo formalno aktualnim izmjenama Zakona o radu uvesti u praksu veću mogućnost rada od kuće, i s razine vlasti ovisno o epidemiološkoj i sličnoj situaciji upućivati preporuke o radu kod kuće.

Potrebna je predanost, strateška usmjerenost te osvještenost da sigurnost i zdravlje radnika nemaju alternative.

                                                                                                                                                                                                            Vitomir Begović