Kampanja za radna mjesta bez smrtnih slučajeva do 2030. godine

Europska konfederacija sindikata (ETUC) pokrenula je kampanju za radna mjesta bez smrtnih slučajeva, odnosno "nula smrtnih slučajeva" na radnom mjestu. Svojim proglasom/manifestom za radna mjesta bez smrtnih slučajeva ETUC poziva europske čelnike i zemlje članice EU-a na konkretne aktivnosti i ispunjenje obećanja u vezi sa spašavanjem života radnika.

Procjenjuje se da bi oko 30.000 radnika u EU moglo izgubiti živote na radnom mjestu u ovom desetljeću ako radna mjesta ne postanu sigurnijima.

ETUC također poziva na dodatne aktivnosti povezane sa sprječavanjem obolijevanja od raka koji je povezan s radnim mjestom budući da svake godine više od 100.000 radnika izgubi bitku s tom bolešću. 

Prema podatcima Međunarodne organizacije rada u svijetu je zabilježeno pola milijuna manje inspekcijskih nadzora iz područja zaštite na radu u odnosu na početak zadnjeg desetljeća. Za Hrvatsku se navodi da su izvršena 17.734 inspekcijska nadzora u 2019. godini, što je za 9.722 nadzora manje (35 %) u odnosu na 2011. godinu kada je ukupno odrađeno 27.456 inspekcijskih nadzora.

Godine 2010. u Hrvatskoj je bilo 113 inspektora zaštite na radu, a 2021. godine njihov broj smanjio se na 91, što je 77 % izvršitelja od planiranog, odnosno sistematiziranog broja.

Prema podacima HZZO-a o mreži ugovornih subjekata medicine rada, u Hrvatskoj nedostaje više od 42 timova.

U 2020. godini u Hrvatskoj je zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti izgubljeno ukupno 736.828 dana, a zbog svih razloga bolovanja izgubljeno je  više nego dvostruko radnih dana. Za naknade za bolovanja zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti  i mjere specifične zdravstvene zaštite isplaćeno je ukupno 266.335,307 kuna. Sve je više radnika koji osjećaju različite zdravstvene teškoće, koje možda i nisu dijagnosticirane na vrijeme, što upućuje na zaključak o potrebi osvješćivanja i šire primjene sistematskih i preventivnih zdravstvenih pregleda.

Kad je u pitanju Hrvatska, zabrinjavaju podaci o trendovima smrtnih slučajeva na radu u posljednje četiri godine. Takvi negativni pokazatelji zahtijevaju žurne odgovarajuće odgovore i djelovanje nadležnih čimbenika u području rada i zdravstva.

Nažalost, ovakvi pokazatelji nisu bili dovoljan motiv i poticaj da se prihvati razuman i opravdan prijedlog i u sklopu nacionalnog i akcijskog plana u Hrvatskoj te između ostalog pokrene nacionalna kampanja kojoj bi cilj bio zaustaviti smrt na radu zbog ozljeda ali i bolesti radnika, unapređujući uvjete rada i života radne populacije.

Zašto je kampanja važna? Jaka poruka i jasni ciljevi temelj su svake kampanje. Kampanja se može koristiti za informiranje, motiviranje, edukaciju i inspiraciju. U primjerima dobre prakse, na temelju praćenja i analize identificiraju se najčešće vrste ozljeda i bolesti objedinjeno i po djelatnostima, i na toj osnovi planiraju se nacionalne kampanje, u kojoj svatko preuzima obvezu imati svoju ulogu kako bismo zajedno  osigurali da radnici ostanu sigurni i zdravi. Svaka kampanja zahtijeva predanost i vodstvo, ali njome se ostvaruju pozitivan učinak i višestruke koristi za radnike, poslodavce i društvenu zajednicu.

U povodu prisjećanja na preminule radnike i pokretanja kampanje „Bez smrtnih slučajeva do 2030.“, Europska konfederacija sindikata u svojem proglasu između ostalog upozorava, poziva i ističe:

„Ljudi idu na posao kako bi zaradili za život - za sebe, svoje obitelji i svoje voljene.

Svaki dan diljem Europske unije 12 radnika/ica ne vrati se kući s posla jer su umrli na poslu. Umjesto da od njega žive, posao ih ubija, a njihove obitelji pate emotivno, financijski i na mnoge druge načine.

Potičemo Europsku uniju, vlade država članica i poslodavce da stanu na kraj smrtnim slučajevima na poslu. Tražimo radna mjesta bez smrtnih slučajeva.

Oko 100.000 radnika/ica umre svake godine zbog raka uzrokovanog na poslu  izloženošću opasnim tvarima. Dugi radni sati i psihološki pritisak na poslu uzrokuju srčane bolesti, moždani udar, depresiju i samoubojstvo. Opterećujući poslovi, ponavljajući pokreti i podizanje teških predmeta uzrokuju bolove u leđima i druge poremećaje mišićno-koštanog sustava te posljedično uzrokuju depresiju i nesposobnost obavljanja posla.

Novi izazovi za zdravlje i sigurnost pojavljuju se zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i temperatura te klimatskih promjena; novih oblika rada izvan tradicionalnih radnih mjesta kao što je ubrzano rastući rad od kuće i platformski rad. COVID je pokazao kako je radno mjesto glavni izvor zaraze i doveo je do smrti puno tisuća radnika/ica te dokazao da na poslu i drugdje moramo biti bolje pripremljeni za buduće pandemije.

Trenutno važeća strategija EU-a za zdravlje i sigurnost na radu navodi: „Potrebno je uložiti sve napore kako bi se što više smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s radom, u skladu s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u“. Ovo je dobro, ali obećane aktivnosti u Strategiji neće postići radna mjesta bez smrtnih slučajeva.

Pozivamo Europsku uniju, države članice i poslodavce da se iskreno posvete i poduzmu potrebne aktivnosti kako na radnim mjestima ne bi bilo smrtnih slučajeva. Europa treba više akcije, a manje priče.To znači usklađeni zajednički napor za:

• Prevenciju nesreća na radu i profesionalnih bolesti, zaustavljanje izloženosti opasnim tvarima uključujući one koje uzrokuju rak te spremnost za pandemiju,
• Uzimanje fizičkog i mentalnog zdravlja kao početne točke kod organiziranja rada i oblikovanja radnog mjesta.

Navedeno će zahtijevati aktivnosti na EU, nacionalnoj i sektorskoj razini te razini poslodavaca, uz zakonodavne i druge inicijative koje uključuju sindikate i poslodavce; uključujući povećanu edukaciju, osposobljavanje, nadzor prevencije, zaštitu, izvještavanje, inspekciju, provedbu i kazne.

Očekujemo i zahtijevamo ispunjenje navedenih aktivnosti do 2024. godine, kao nadogradnju na zakonodavne aktivnosti koje će poduzeti Europska komisija u trenutnom mandatu.

Aktivno upravljanje sigurnošću počinje na vrhu. Uvijek postoji prostor za poboljšanje kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu. Slijedom toga, vrijeme je da hrvatska vlada djelatno podrži  kampanju ETUC-a i osnaži zaštitu na radu, kao područje od posebnog društvenog interesa; primjerenog i funkcionalnog po uzoru na druge zemlje institucionalnog okvira sigurnosti i zdravlja na radu; uvede edukativne sadržaje u kurikulume od osnovnog do visokog obrazovanja, primijeni za poslodavce poticajne mjere s ciljem stimuliranja i nagrađivanja preventivnih mjera te osigura jačanje kadrovskih i materijalnih kapaciteta inspekcije zaštite na radu.

Poslodavci trebaju prihvatiti da je ulaganje u zaštitu na radu investicija u ono najvrijednije: ljudski  kapital, prihvaćajući u kolektivnim ugovorima reguliranje određenih pitanja zaštite na radu na višoj razini od zakonom određenog minimuma, kao i pružanje uvjeta za kontinuirano stručno usavršavanje, a time i učinkovito djelovanje stručnjaka za zaštitu na radu.

Radnici izborom povjerenika za zaštitu na radu i podrškom njihovom radu trebaju iskoristiti mogućnost legitimnog predstavljanja i zastupanja svojih prava i interesa u zauzimanju za sigurno i zdravo radno mjesto.

Sindikati uz borbu za pravednu cijenu rada u fokus svojeg i djelovanja putem radničkih vijeća, imaju priliku naglašenije staviti i pitanja uvjeta rada, odnosno zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.

Sinergijskim djelovanjem i naporima svih ključnih aktera moguće je ostvariti cilj ove značajne kampanje „nula smrtnih slučajeva“  na radnom mjestu te pridonijeti očuvanju fizičkog, mentalnog zdravlja i radne sposobnosti radnika, što su vitalni interesi sadašnjosti i budućnosti ove zemlje.

                                                                                                              Vitomir Begović