Konferencija i paneli

INDUSTRIJA 4.0 I ZAŠTITA NA RADU

U okviru  završetka projekta "Dijalog i znanje napredak grade" , koji se  financira s iznosom od 1,221.224,78 kuna  iz Europskog socijalnog fonda, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske, organizirao je u Tuheljskim toplicama Konferenciju "Utjecaj 4.industrijske revolucije na radne odnose i socijalni dijalog – Budućnost  rada u grafičkoj,nakladničkoj djelatnosti i sektoru komunikacija" .

Na konferenciji  su sudjelovali  predstavnici sindikata  i visoki  gosti iz inozemstva, a  nazočne je pozdravila Nada Trgovčević, načelnica Sektora  za pripremu i provedbu projekata operativnih programa u Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Marina Kasunić Peris,voditeljica plaća i kolektivnog ugovaranja  prezentirala je provedbu projekta a Darije Hanzalek,predsjednik Sindikata, naglasio je ostvarene rezultate edukacije koji će osnažiti buduće djelovanje sindikalnih i povjerenika radnika za zaštitu na radu  te članova radničkih vijeća.

Na panelima je Deroo Gwenola, iz međunarodne konzultantske kuće  Syndex ,predstavila stanje i pogled na grafički sektor te rezultate istraživanja o stanju kolektivnog pregovaranja u grafičkom sektoru.

Tijekom cjelodnevne konferencije uz uvodna izlaganja održana su dva panela, kojih je moderator bio Vitomir Begović.  

Na prvom panelu pod nazivom "Izazovi 4.industrijske revolucije s osvrtom na grafičko-nakladničku djelatnost i medije" sudjelovali su Nicola Konstantinou, iz globalne sindikalne središnjice UNI, Marko Gjeldum, HGK, Jelena Ostojić,Filozofski fakultet u Zagrebu, Sanja Smoljak Katić, HUP, Nikola Mrvac,Grafički fakultet Zagreb,Krešimir Sever , Nezavisni hrvatski sindikati i Josipa Klišanin , predstavnica MRMS.

Tijekom  rasprave iznijet  je pregled stanja sektora u svijetu ,Europi i Hrvatskoj,trendovi u razvoju zanimanja, načinu rada i obrazovanju te je ukazano na nove oblike rada i prekarni rad . Naravno sve navedeno  ima odraza i na područje zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenih u ovom sektoru.

Grafička i nakladnička djelatnost  u svijetu , pa tako i u Hrvatskoj izložena je digitalizaciji i brzim tehnološkim promjenama koje transformiraju sektor  i zahtijevaju brze prilagodbe poslodavaca, radnika ali i države u cjelini tim promjenama.

Nova industrijska revolucija otvara i pitanje humanizacije poslovanja ,budući je dosadašnji model doveo do golemih nejednakosti i uništenja okoliša koje ugrožava čovječanstvo i cijeli planet.

Uz tehnološke promjene, investiranje  u ljudski kapital,primjerene radne uvjete, pravedne plaće i beneficije  te odgovoran odnos prema prirodi moraju biti u središtu dijaloga poslodavaca, sindikata i predstavnika vlasti, te svakodnevnog djelovanja.

Uvođenje  informacijske i komunikacijske tehnologije uzrokovalo je velike promjene u grafičkoj,nakladničkoj djelatnosti i sektoru komunikacija , kako u odnosu na strukturu sektora, tako i u odnosu na uvjete rada zaposlenih. Učinci se mogu primijetiti u području konkurentnosti, organizacije rada, korporativne društvene odgovornosti,kretanjima u obrazovanju i  na tržištu rada, oblicima  zapošljavanja ,potrebnim vještinama i stručnim kvalifikacijama koje radnici moraju posjedovati.

IV industrijska revolucija zahtjeva odgovorne i sustavne mjere ekonomske, socijalne i obrazovne politike u svrhu primjerene  prilagodbe suvremenim zahtjevima tržišta rada.

Pored državnih poticaja za uvođenje i razvoj robotizacije , potrebno je razmotriti i uvođenje poreza ,odnosno mjera kojima će se obvezati investitore na ulaganje u ljudske resurse  i održavanje  odgovarajuće zaposlenosti.

Digitalizaciju ne treba  promatrati  samo kao nešto što uništava radna mjesta, već i kao mogućnosti za razvoj i nadogradnju pojedinačnih vještina, što uključuje potrebu poboljšanja digitalnih i drugih  vještina radne snage.

Promjene  u svijetu rada  u EU-u i Hrvatskoj dovele su do novih vrsta fleksibilnih poslova (privremeni rad) i novih vrsta poslovnih veza, kao što su rad na daljinu (rad od kuće), privremeni poslovi ili rad nezavisnih profesionalaca (iPro), masovna podrška, rad u ekonomiji dijeljenja i na digitalnim platformama. U porastu su nestandardne, osobito honorarne vrste poslova nezavisnih profesionalaca.

U drugom panelu u  raspravi na temu "Socijalni dijalog i obrazovanje kao put do zadovoljnih radnika i poslodavaca", sudjelovali su  Hrvoje Butković,Institut za međunarodne odnose, Dubravko Deželić,Škola za grafiklu,dizajn i medijsku produkciju, Sanja Smoljak Katić,HUP, Dubravka Matić,MRMS, Darije Hanzalek, Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti, Hans Joachim Schulze –  Sindikat VER.DI i Rafal Tomasiak , Središnji europski organizacijski centar.

Na ovom panelu ukazano je na utjecaj digitalizacije na industrijske odnose u Hrvatskoj,nužne promjene u strukovnom i dualnom obrazovanju,potrebna znanja i vještine u sektoru grafičke,nakladničke i djelatnosti medija , te izazove  u socijalnom dijalogu koje pred sindikate i poslodavce postavlja 4.industrijska  revolucija.

U današnje ali i posebno buduće vrijeme izazova i promjena,globalizacije, digitalizacije i automatizacije, odgovorno i učinkovito upravljanje ljudskim resursima  uz društveno odgovorno poslovanje  postaju konkurentska prednost na tržištu.

Upravo iz tog razloga rast i razvoj znanja i vještina zaposlenika moraju ići u korak s tehnološkim razvojem. Znanje je moć, zadovoljan radnik produktivan,a poslodavac uspješan ! Iskrenom i konstruktivnom suradnjom putem socijalnog dijaloga moguće je ostvariti posebne i zajedničke interese poslodavaca, sindikata, odnosno radnika ,rečeno je tijekom rasprave.

 Digitalizacija ima značajan učinak na tržište rada u zemljama Europske unije, a time i Hrvatskoj  mijenjajući dinamiku poslova, uvjete rada i potrebne vještine.Reforme na području obrazovanja i novih vrsta osposobljavanja radnika nameću se  kao jedan od ključnih odgovora na zahtjeve digitalne revolucije za našu zemlju  koja želi imati na raspolaganju radnike sutrašnjice, osposobljene za rad s novim tehnologijama.

Potrebno je  razvijati svijest svakog pojedinca da ni u jednom periodu svog života ne smije zapostaviti obnavljanje stečenog znanja, ali i usvajanje novih kompetencija i vještina, prilagođavajući se zahtjevima suvremenog tržišta rada a time i stvarajući uvjete za aktivnost na tržištu rada do stjecanja uvjeta za punu starosnu mirovinu, i prema osobnim mogućnostima što duži ostanak u svijetu rada.Primjena dualnog  sustava obrazovanja može  trajno doprinijeti smanjenju jaza između očekivanja te potreba tvrtki i vještina učenika koji završavaju strukovne škole budući je naglasak na „učenju kroz rad“.

U raspravi na panelima naglašen je i značaj cjeložvotnog  učenja iz područja zaštite na radu radnika , poslodavaca , ovlaštenika, povjerenika  radnika za zaštitu na radu i stručnjaka za zaštitu na radu , kako bi mogli pratiti i primjenjivati  na siguran način i bez ugrožavanja zdravlja nove tehnologije koje donosi digitalizacija, automatizacija i robotizacija.

I na kraju treba podsjetiti da je u okviru  ovog Projekta „Dijalog i znanje napredak grade“  u veljači ove godine u Mariji Bistrici  održan  seminar za  povjerenike radnika za zaštitu na radu ,sindikalne povjerenike i članove radničkih vijeća Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske o temi „Socijalnim dijalogom do sigurnih radnih mjesta i boljih uvjeta rada“. Posebna su i trajna  vrijednost dva izrađena priručnika ; Što  radnik treba znati o opasnostima i radu na siguran način, i Osnove pravilnih načina rada i rukovanja teretima u grafičkoj industriji.

Ovaj i nekoliko drugih projekata i aktivnosti sindikata  potvrđuju značaj djelatnog angažiranja sindikata na poboljšanju i unapređenju uvjeta i sigurnosti na  radu radnika , kako bi se zastupanjem njihovih interesa  i zaštitom prava , očuvala njihova radna sposobnost tijekom cijelog radnog vijeka, ostvarajući partnersku suradnju s poslodavcima.