Nacionalna konferencija – Zajedništvo i dijalog za nova znanja, bolje vještine i sigurnost na radu
Nacionalnom konferencijom "U zajedništvu i dijalogu" održanom 13/14.lipnja u Crikvenici uspješno je završen projekt pod nazivom „Zajedništvo i dijalog za nova znanja i bolje vještine“, kojeg je nositelj bio Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništva (HSMP), u suradnji sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR),Udrugom poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu (UPOZMP) ,Savezom udruga za zaštitu potrošača Hrvatske (SUZPH) i stručnjacima iz područja zašte zdravlja i sigurnosti na radu.
Projekt je trajao ukupno 18 mjeseci a u potpunosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 874.159,27 HRK .
Cilj ovog projekta je stjecanje relevantnih znanja i poboljšanje vještina dionika u Sektoru osobnih usluga Podsektor frizeri i kozmetičari radi prilagodbe na promjene koje proizlaze iz zakonodavstva o kozmetici Europske unije, upravljanja promjenama radi ostvarivanja kvalitetnijeg tržišta rada, kao i unapređivanja sektorskih radnih standarda u svrhu povećanja konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzeća koja prevladavaju u ovom Sektoru.
Prema podacima provedenog istraživanja o zdravlju kože ruku, dobiveni su alarmantni rezultati o zdravlju hrvatskih učenika frizera kao buduće radne snage. Podaci ukazuju na najveću stopu profesionalnog obolijevanja u Europi (19 posto učenika zadobije profesionalni dermatitis šaka radi kojeg se ne mogu baviti poslom za koji su se školovali, dok njih 17 posto dobije alergiju na profesionalne alergene sa tendencijom razvoja dermatitisa zbog učestalosti izlaganja kože ruku alergenima na koje su reagirali).
U okviru projekta održano je pet jednodnevnih radionica o ulozi Europske unije u zakonodavstvu o kozmetici i obvezama zemalja članica (Zagreb, Osijek, Rovinj, Opatija i Zadar),međunarodna konferencija u Dubrovniku koja je okupila sudionike i socijalne partnere iz Hrvatske i Europske unije iz Sektora za osobne usluge, organizirana je kampanja pod nazivom „Zdrave ruke za zdrava djela. Zdrava djela za zdrav okoliš“, koje je cilj podizanje svijesti o položaju frizera kao profesionalnih potrošača i njihovih klijenata kao potrošača kao i društvene odgovornosti kozmetičke industrije i frizerstva.Organizirano je i studijsko putovanje u Beč (Austrija) s ciljem razmjene iskustava i dobre prakse iz Sektora za osobne usluge.
Sudionicima konferencije obratili su se Blagice Kramar, predsjednica Hrvatskog sindikata male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništva, Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu, i Ana Knežević ,predsjednica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.
Prim.dr.sc. Jelena Macan, dr. med., spec. med. rada i sporta i Zrinka Franić, dr. med.,predstavile su rezultate znanstvenog istraživanja (TEWL) - Medicinski referentni dokument o zdravlju kože ruku frizerskih učenika za istočnu Hrvatsku - Smjernice za zaštitu zdravlja buduće radne snage u Sektoru.Navedeno zajedno sa istraživanjem iz ranijih projekata predstavlja proširenje znanstvene baze dokaza o stanju zdravlja kože ruku frizerskih učenika,kako bi se učinkovito upravljalo kvalitetom obuke radne snage u sektoru i adekvatnom zaštitom njihova zdravlja.
Istraživanje je pokazalo značajne promjene kože kod učenika između faze probira i faze praćenja,a zamjetno je da polovina učenika ne njeguje kožu i ne koristi zaštitna sredstva. Nošenje rukavica kod bojenja kose prakticira 89 posto učenika a njih 43 posto kod ispiranja kose,dok kod dezinficiranja alata,čišćenja radnog prostora i pranja kose rukavice koristi izuzetno mali postotak učenika. Na završetku 2 godine školovanja kožni simptomi bolesti evidentirani su kod oko 50 posto učenika, a uočene su i manjkavosti u primjeni mjera zaštite na radu i edukaciji učenika.
Značajan je udio frizerskih učenika sa simptomima na početku,tijekom i na kraju školovanja.Kod učenika za frizere veći je postotak ekcema 83 posto,a kod kozmetičara 38 posto.Zato se ocjenjuje potrebitim poslove frizera utvrditi kao poslove s posebnim uvjetima rada, i s velikim rizikom.U tijeku je i proces standardizacije rukavica na razini EU.Potrebno je zaštitu na radu uključiti u obrazovne kurikulume u strukovne škole i trajno usavršavanje frizera i kozmetičara. Pored toga, školska medicina trebala bi provoditi zdravstveni pregled učenika prije upisa u škole, te zdravstveni nadzor frizerskih učenika tijekom školovanja kao radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada. Nužno je podizati svijest o značaju pravilne procjene rizika i upotrebe osobne zaštine opreme.
Praktičan Vodič za rad na siguran način u Sektoru osobnih usluga – Podsektoru frizeri i kozmetičari predstavio je Vitomir Begović.
Vodič će omogućiti poslodavcima i radnicima, kao i učenicima u uvjetima brojnih specifičnosti i rizika u navedenim zanimanjima, neposredno upoznavanje s njihovim pravima i obvezama te dosljednu primjenu i poštivanje mjera prevencije i zaštite.
Pored pokazatelja prethodnog istraživanja, poznato je da su najčešći propusti poslodavaca u području zaštite na radu :obveza izrade procjene rizika, osposobljavanje radnika za rad na siguran način,obveze poslodavca na ispitivanje radnog okoliša,sredstava rada, obveze koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima,pisanim obavjestima i uputama planiranje,priprema i provedba radnih postupaka i tehnologije rada na način da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika,neispravnost sredstava rada ili osobne zaštitne opreme , obveze poslodavca u vezi organizacije pružanja prve pomoći i dr.Nove izazove i rizike predstavljaju promjene u svjetu rada u EU i RH:digitalizacija, autiomatizacija ,robotizacija; fizički rizici (tjelesna neaktivnost,sinergijski učinci kemijskih,fizikalnih rizika);nove tehnologije i materijali (nanomaterijali,zelene tehologije,biološki rizici,,umjetna mineralna vlakna); psihosocijalni rizici (nesigurni i fleksibilni oblici rada,visoki radni zahtjevi,rad pod pritiskom rokova,duži rad,neravnoteža poslovnog i privatnog života,nadogradnja znanja i vještina), i dr. Dodatni izazov je i COVID 19, što zahtjeva akjtivnosti na zaustavljanju širenja bolesti ,
osiguranju sigurnog i zdravog radnog okruženja za rad , te znanje i osvještenost uz poduzimanje preventivnih mjera.Potrebno je mijenjati odnos i percepciju prema zaštiti zdravlja i zaštiti na radu prihvaćajući da je to potvrda društvene odgovornosti svakog poslodaca, doprinos produktivnosti i konkurentnosti,način ostvarivanja zadovoljstva radnika uvjetima rada i poslom, doprinos motivaciji radnika i smanjenju izostanaka s rada, doprinos očuvanju radne sposobnosti radnika i dužem radnom vijeku te zdravijem i kvalitetnijem životu u "trećoj" životnoj dobi.
U zaključnom dijelu naglašena je potreba žurnog donošenja Nacionalnog program zaštite na radu 2021.-2027. i pravilnika iz nadležnosti ministra zdravstva;promicanje zdravlja i prevencije bolesti povezanih s radom (psihosocijalni i ergonomski rizici), kao dio obvezne procjene rizika i edukacije na svakom mjestu rada; suradnja poslodavaca i zdravstvenih stručnjaka s ciljem smanjenja broja bolesti i nesreća povezanih s radom,pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti psihosocijalnim i mišićno-koštanim poremećajima.
Istaknuta je i nužnost primjene financijskih poticaja ; poreznih olakšica za uvođenje suvremene tehnologije, radne opreme,alata,strojeva i uređaja s višom razinom zaštite te implementaciju norme ISO 45001 : 2018, zatim ,uvođenje transparentnog i stimulativnog modela obračuna doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (bonus/malus), te usmjeravanje sredstava u prevenciju,edukaciju, kampanje.
U odgojno - obrazovne kurikulume na svim razinama predlaže se uvesti odgovarajuće sadržaje iz zaštite na radu ,te osigurati kontinuirano stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu,poslodavaca, ovlaštenika, povjerenika radnika za ZNR, inspektora ZNR i sudaca u okviru programa Akademije sigurnosti.Osobito je značajano jačati socijalni dijalog i suradnju poslodavca ,sindikata i radnika.
Predstavljanje sadržaja priručnika uz širi obuhvat probletike , bila je i prilika za prezentaciju stanja te nacionalnih i globalnih trendova u području zaštite zdravlja i zaštite na radu, te motivaciju poslodavaca ,sindikata i radnika na suradnju i učinkovito djelovanje.
Implementaciju zajedničkih kriterija Europske komisije za razlikovanje nepoštenih praksi kozmetičke industrije i oglašivača - smjernice za dijalog i suradnju sa oglašivačima i kozmetičkom industrijom na hrvatskom nacionalnom prostoru,predstavila je Jelena Pavičić.
Europska kozmetička ndustrija je dinamičan i konkurentan sektor,koji na tržištu nudi oko milijun proizvoda.Svake godine oko 25 posto kozmetičkih proizvoda (šamponi,regeneratori,trajne boje za kosu i dr.) na tržištu EU novi su proizvodi koji zbog svoje znanstvene složenosti nose i određene rizike za zdravlje ljudi (kožne alergije i dr.) i imaju negativan utjecaj na okoliš.Europa je globalni predvodnik u kozmetici ukupne vrijednosti 77 milijardi eura i izvozom 1/3 svih kozmetičkih proizvoda prodanih u svijetu.Bez obzira na proizodne procese ili kanale distribucije,kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a moraju biti sigurni.Proizvođač je odgovoran za sigurnost svojih proizvoda i mora osigurati da prođu stručnu znanstvenu ocjenu sigurnosti prije njihove prodaje.Zakonodavstvom o kozmetici na razini EU priopisano je da se svi kozmetički proizvodi koji se prodaju u EU moraju registrirati na Portalu za prijavu kozmetičkih proizvoda prije nego se plasiraju na tržište i dr. Potrebno je i uspostaviti minimalne i objektivne kriterije oglašavanja, radi sprječavanja zavaravajućeg oglašavanja,te primijeniti Zakon o nedopuštenom oglašavanju i Zakon o zaštiti potrošača. Predlaže se ustrojiti posebna nezavisna tijela i izraditi kodekse za različite vrste oglašavanja.
O kvaliteti obuke radne snage u Sektoru - Preporukama za povećanje kvalitete obuke buduće radne snage u Sektoru osobnih usluga podsektor frizerstvo i kozmetika,govorio je
Tomislav Pavelić.
Veća mobilnost radne snage ,mogućnost rada u zemljama EU, uzrokovali su manji interes za upise u strukovne škole, a time inedostak radne snage između ostalog i u uslužnim djelatnostima.Iz tog razloga potrebno je poticati i stimulirati opredjeljenje učenika za strukovna zanimanja, razvijati dualni sustav obrazovanja,programe osposobljanja, usavršavanja i prekvalifikacije radnika. Temeljni izazov za strukovno obrazovanje je stjecanje kompetencija potrebnih za tržište rada i pojedine sektore.
Prednost strukovnog obrazovanja je da učenike podučavaju najkompetentnije osobe ;majstori s praksom, učenici za vrijeme trajanja naukovanja ostvaruju i pravo na novčanu naknadu a nakon završetka obrazovanja zapošljivi su i konkuretni na tržištu rada. Uvedene su i brojne poticajne mjere gospodarskim subjektima za programe naukovanja i cjeložvotnog obrazovanja,među kojima i za frizere i kozmetičare,te stipendiranje i porezne olakšice za naukovanje.
U drugom dijelu Nacionalne konferencije u raspravi sudionika, posebno je istaknuto da edukacija o korištenju interaktivnog online OiRA alata za procjenu rizika u frizerskoj dejlatnosti mora biti besplatna i provedena od strane Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao što je to prethodno radio Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kako bi se otklonila komercijalizacija i plaćanje kotizacija.
Nadalje je zatraženo da se nakon punih šest godina konačno donesu nedostajuća četiri pravilnika iz nadležnosti ministra zdravstva koji se donose uz suglasnosrt ministra nadležnog za rad.
Konferencija je završena utvrđivanjem zaključaka, preporuka i smjernica za buduće djelovanje na poboljšanju i unapređivanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, jačanju socijalnog dijaloga, podizanju svijesti o položaju frizera kao profesionalnih potrošača i njihovih klijenata kao i društvene odgovornosti kozmetičke industrije,implementaciji EU zakonodavstva o kozmetici i upravljanju promjenama na tržištu rada.
O navedenim zaključcima inicirati će se radni sastanak s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirinskoga sustava i Ministarstva znanosti i obrazovanja., kako bi se osiguralo poduzimanje odgovarajućih mjera i daljnjih kontikuranih aktivnosti na poboljšanju i unapređivanju zaštite zdravlja i zaštite na radu u posektoru.
I ovaj EU projekt potvrdio je značaj neposrednog angažiranja sindikata, suradnju s poslodavcima i drugim partnerima s ciljem osvješćivanja ključnih dionika i šire javnosti da su sigurnost i zdravlje na radu okosnica dobrobiti i zaštite radnika, ali i gospodarskog rasta i konkurentnosti zemlje.