O aktualnim temama sigurnosti i zdravlja na radu
U organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto, 16. ožujka 2023. godine, u Zagrebu je održan stručni skup “Zaštita zdravlja na radu – Novosti, projekti, profesionalne bolesti, promet”.
Skup kojim je obilježena i 15-godišnjica rada Udruge za zdravo radno mjesto prigodnim riječima u ime organizatora, predsjedništva Udruge, otvorila je Gorana Lipnjak.
U nastavku donosimo sažetak izlaganja o pojedinim temama stručnog skupa.
O Profesionalnim bolestima u Republici Hrvatskoj, izlaganje je održala Katarina Zahariev Vukšinić, dr. med., univ. mag. dr. med., spec. med. rada i sporta iz Službe za medicinu rada i sporta HZJZ u Zagrebu.
Profesionalne bolesti su bolesti u potpunosti uzrokovane štetnim utjecajem radnog mjesta, a obilježava ih neposredna povezanost sa zanimanjem, odnosno djelovanjem štetnosti i/ili napora na radnom mjestu. Profesionalne bolesti uzrokovane su čimbenikom za kojeg je poznato i dokazano da uzrokuje upravo takvu bolest. Težina bolesti odgovara razini i trajanju izloženosti, zbog čega se profesionalne bolesti uglavnom pojavljuju nakon višegodišnje ekspozicije.
Sve prijave o profesionalnoj bolesti prosljeđuju se u Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) gdje se potvrđuje ili otklanja profesionalni uzrok bolesti. Na temelju stručnog mišljenja specijalista medicine rada HZJZ-a, HZZO daje ili odbija pravo iz zdravstvenog osiguranja na temelju profesionalne bolesti.
U Republici Hrvatskoj je mali broj profesionalnih bolesti, izuzevši situaciju s COVID-19 pandemijom. Uzroci tome su neinformiranost radnika o štetnom djelovanju rada na zdravlje i neupućenost u procjenu rizika, strah radnika od konflikta s poslodavcem i otkaza, nedostatak informacija i znanja stručnjaka u području zaštite zdravlja radnika o profesionalnim bolestima te štetnom utjecaju rada na zdravlje radnika.
Radnik koji je na radnom mjestu obolio od profesionalne bolesti, nakon što je ista priznata, više ne bi smio raditi na istom radnom mjestu, izložen istim štetnostima i naporima koji su doveli do razvoja profesionalnog oboljenja.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ima radnik kod kojega je invalidnost nastala zbog profesionalne bolesti, bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju može se steći ako je kod radnika smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo prije navršene 55. godine života.
Snježana Štefok, prof., viša savjetnica – specijalistica u Sektoru za zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, upoznala je nazočne s Projektom MindBot – promicanje mentalnog zdravlja radnika koji rade sa suradničkim robotima.
U ovom projektu, koji iznosi 4 milijuna eura, na temelju istraživanja koja obuhvaćaju procjenu mentalnog zdravlja radnika i brojne analize radnog okruženja i organizacije rada u malim i srednjim poduzećima ali i kod velikih poslodavaca, devet europskih partnera izrađuje prototip suradničkog robota-prijatelja radniku: kobot MindBot, kao i smjernice za organizaciju rada u industriji 4.0. Projektno partnerstvo iz Italije, Njemačke, Belgije i Hrvatske uključuje znanstveno-istraživačku i akademsku zajednicu: četiri tehnička i medicinska istraživačka centra i tri sveučilišta, zatim jednog od najvećih svjetskih proizvođača robotike te Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Hrvatske kao predlagatelja nacionalnih i donositelja provedbenih propisa u području sigurnosti i zdravlja na radu.
Glavni cilj projekta MindBot jest utvrditi metode i rješenja kojima se pozitivno utječe na mentalno zdravlje radnika u industriji 4.0, osobito u malim i srednjim poduzećima koja u proizvodnju uvode suradničke robote, odnosno kobote. Ovaj znanstveno-istraživački rad rezultirat će izradom novog prototipa suradničkog robota – kobotom MindBot, koji komunicira s radnikom i omogućuje da se u proizvodnom procesu naglasak stavlja na dobrobit radnika.
Važno je naglasiti kako istraživanja koja se provode u sklopu projekta uključuju i rad autističnih osoba sa suradničkim robotima.
O Sigurnosti zdravlja i života radnika i sudionika u prometu na križanjima cestovnih prometnica i industrijskih kolosijeka govorio je dr. sc. Dražen Kaužljar iz Safety Guru Instituta u Zagrebu.
Kada je u pitanju sigurnost željezničkog i cestovnog prometa, još uvijek ne postoji integracija te cestovni i željeznički promet, svatko na svoj način, reguliraju područje sigurnosti – čak i na dodirnim točkama kao što su željezničko-cestovni prijelazi, iako se na njima susreću cestovni i željeznički prometni tokovi. Zbog svojih posebnosti, dodatno se ističu željezničko-cestovni prijelazi na križanjima cestovnih prometnica i industrijskih kolosijeka, odnosno industrijskih matičnjaka. Industrijski matičnjaci postoje, iako nisu regulirani niti jednim zakonskim ili podzakonskim aktom.
Učinkovitost tehničkih i tehnoloških rješenja prometnih znakova i signalizacije neće biti dovoljna bez prepoznavanje bespotrebnog zaustavljanja cestovnih vozila na prijelazima cesta preko industrijskih kolosijeka kad nema manevarskih sastava, ali i ako ne dođe do određenih promjena u samim prometnim pravilima:
- prepoznavanje prometnih znakova koje daju željeznički radnici
- prepoznavanje nove vrste prometne signalizacije.
U konačnici, nadležnost za način označavanja te ispravnost i upotrebljivost prometnih znakova i signalizacije na prijelazima cesta preko industrijskih kolosijeka potrebno je podići na razinu ministarstva nadležnog za promet.
sig. Vitomir Begović, urednik znanstveno-stručnog časopisa Sigurnost, prezentirao je Aktualno stanje sigurnosti i zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj.
U izlaganju se osvrnuo na pokazatelje o ozljedama na radu, izgubljenim radnim danima i troškovima, promjenama u svijetu rada i rastu zdravstvenih rizika, nedostatnom prikupljanju i korištenju podataka o sigurnosti i zdravlju na radu, kadrovskim resursima u području inspekcije zaštite na radu i pružanju usluge medicine rada te je predlažio odgovarajuće mjere u cilju unapređivanja kulture sigurnosti i zdravlja na radu.
Ukazao je na potrebu jačanja mjera prevencije i potrebu primjene više razine mjera zaštite na radu od minimalno propisanih.
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu za 2021. godiinu na mjestu rada dogodilo se 13.122 (84,17 %), a na putu 2.467 (15,83 %) ozljeda. Iz podataka za 2021. g. može se uočiti daljnji nastavak dosadašnjih trendova, odnosno da se najveći broj ozljeda na mjestu rada događa za vrijeme kretanja, zbog padova, najviše u zgradama, građevinama, površinama u razini zemlje, a nešto manje iznad nivoa zemlje, odnosno s visine te da je najčešći način ozljeđivanja horizontalni ili vertikalni udar u nepokretan predmet, odnosno površinu.
Stopa ukupnog broja prijavljenih ozljeda na 1.000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 9,29 dok stopa prijavljenih ozljeda na mjestu rada na 1.000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 7,82.
Iz podataka o prijavljenim ozljedama na mjestu rada proizlazi da je većina stradalih radnika bila osposobljena za rad na siguran način (94,86 %), te da je njih 82,59 % koristilo osobnu zaštitnu opremu (OZO) u vrijeme nastanka ozljede. Međutim, nije evidentirano je li korištena OZO povezana s ozlijeđenim dijelom tijela, što je iznimno bitan podatak radi cjelovite analize i poduzimanja daljnjih aktivnosti.
Prema veličini poslodavca najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavaca s više od 500 zaposlenih (43,13 %).
Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada su ozljede gornjih ekstremiteta (39,03 %) u čijem udjelu prsti čine 20,87 %.
Krajnje je zabrinjavajuće da se pored visokog broja poginulih radnika, u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi više desetaka umrlih radnika na radnom mjestu! U posljednje četiri godine, uz ukupno 68.040 prijavljenih ozljeda na radu registrirano je i 218 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 118 zbog nesreća a čak njih 90 zbog bolesti radnika. Smrt na radu, neovisno je li uzrokovana ozljedom ili bolešću, mora potaknuti nadležne institucije i sve druge sudionike na odlučno djelovanje.
Novi i postojeći rizici, kao i opće zdravstveno stanje radne populacije zahtjevaju nove pristupe. Pokazatelj upućuju da se ne smiju zanemariti uvjeti rada i zdravlje na radu, i ta tema mora biti u fokusu djelovanja, zdravstvenog sustava i područja rada; od normativne regulative do prakse.
Rizici uzrokovani nepravilnim držanjem, izloženost repetitivnim pokretima, zamornim ili bolnim položajima tijela te nošenje ili pomicanje teških tereta predstavljaju vrlo česte čimbenike rizika na radnom mjestu koji mogu uzrokovati poremećaje mišićno-koštanog sustava.
Nisu zanemarive niti negativne posljedice u vidu troškova. U prosjeku svaki zaposleni u RH odsutan je s rada tijekom godine čak 12 dana. Prema podacima, svakog dana je za rad zbog bolovanja spriječeno više od 56.000 radnika, od čega njih više od 2.400 zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Broj zaposlenijh raste, a broj inspektora i liječnika medicine rada u stalnom je padu. U području zaštite na radu sistematizirano je ukupno na području RH (sjedište, područni uredi i ispostave) 120 radnih mjesta. Na dan 1.7.2022. g. bila su popunjena 82 radna mjesta ili 68 %. U odnosu na propisani nacionalni standard u RH: jedan tim medicine rada na 7.000 radnika, trenutno u odnosu na broj zaposlenih nedostaje više od 50 timova.
Vrijeme je za snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radu i prihvaćanje činjenice da je ulaganje u sigurnost i zaštitu zdravlja na radu profitabilna investicija a ne dodatni „namet“ i trošak medicine rada za skrb o zdravlju radnika.
O nagradama OSCAR – Occupational Safety CAtegory Reward, govorio je mr. sig. Vitomir Begović. Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“, obilježavajući 65 godina kontinuiranog izlaženja, dajući prepoznatljiv doprinos promicanju znanja u području sigurnosti u životnoj i radnoj okolini, kroz radove brojnih autora i recenzenata iz zemlje i inozemstva, odlučio je učiniti novi iskorak u poticanju društveno odgovornog poslovanja te unapređenju i razvoju kulture sigurnosti na radu; putem javnih poziva za nominacije pravnih osoba, istaknutih pojedinaca i stručnjaka zaštite na radu; za dodjelu nagrada OSCAR – Occupational Safety CAtegory Reward.
Nagrada Oscar za doprinos razvoju kulture sigurnosti i zdravlja na radu dodjeljuje se u kategorijama male, srednje i velike tvrtke; prijave su otvorene do 16.10.2023., a nominiraju pravne osobe.
Oscar nagrada istaknutim pojedincima dodjeljuje se za cjelokupan rad koji predstavlja izniman i trajan doprinos promicanju i unapređivanju sigurnosti i zdravlja na radu u RH; prijave su otvorene do 31.10.2023., a kandidate nominiraju pravne i fizičke osobe.
Nagrada Oscar „Srce sigurnosti“ najstručnjak zaštite na radu; prijave su otvorene do 1.10.2023., a kandidate nominiraju pravne I fizičke osobe te stručne udruge.
Predstavljući posebne nagrade i priznanja, istaknuo je godišnju nagradu za najbolji objavljeni novinarski rad u kategoriji tiskanog, radijskog, televizijskog i internetskog novinarstva, prema kriteriju aktualnosti teme, obrade problema ili primjera dobre prakse u promicanju kulture, unapređivanju sigurnosti i zdravlja na radu.
Posebna priznanja namijenjena su za najbolje preddiplomske i diplomske radove studenata studija sigurnosti i zaštite u RH te priznanje za inovativni projekt i aktivnost kojom se u javnom prostoru promiče i unapređuje sigurno i zdravo radno mjesto i radni okoliš.
Posebno se osvrnuo na novu nagradu koja će se po prvi put dodjeliti ove godine Oscar „Srce sigurnosti“, kao priznanje stručnjaku zaštite na radu koji je značajno pridonio implementaciji ili poboljšanju standarda sigurnosti, zdravlja ili dobrobiti unutar vlastite organizacije ili organizacije klijenta. Kandidati za nominaciju su stručnjaci za zaštitu na radu koji marljivim radom djeluju kako bi napravili pozitivnu razliku – u nekim slučajevima unutar vlastite organizacije, a u drugim slučajevima u zajednici.
Posebno je značajno aktivno i što šire sudjelovanje pojedinaca i pravnih osoba u isticanju nominacija za nagrade u svim kategorijama.
U izboru najstručnjaka zaštite na radu svojim glasovima moći će sudjelovati širok krug stručnjaka, što će imati posebnu i dodanu vrijednost, jer će struka izabrati najbolje među sobom.
Javni pozivi sa svim potrebnim informacijama u vezi s nominacijama za nagrade OSCAR – Occupational Safety CAtegory Reward dostupni su na www.sigurnost.eu.
Jedno od posebnih priznanja je OSCAR SAFETY EDUCATION namijenjeno poticanju polaznike na kontinuiranu i širu izobrazbu te stručno usavršavanje koje će pridonijeti realizaciji njihovih potencijala u području sigurnosti, zdravlja na radu i zaštite okoliša te pridonijeti dobrobiti tvrtke, organizacije i društvene zajednice. Programi u kojima se može sudjelovati i ostvariti bodove za ovo priznanje dostupni su na www.sigurnost.eu
Određenom polazniku koji tijekom godine ostvari najmanje 30 bodova dodjeljuje se OSCAR SAFETY EDUCATION (Oskar sigurnosno obrazovanje – staklena stilizirana plaketa) za određenu godinu; za sudjelovanje u programima izobrazbe i usavršavanja iz područja sigurnosti i zdravlja na radu u 2023. godini.
Priznanje se uručuje u sljedećoj godini na prigodnom skupu u sklopu obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalnog dana zaštite na radu, 28. travnja.
Pohađanjem programa edukacije stručnjak/kinja zaštite na radu ispunjava i obvezu stalnog stručnog usavršavanja iz Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (N.N., br. 142/21.), a što se dokazuje odgovarajućom potvrdom i evidencijom/zapisom koju će Akademija sigurnosti i partneri ZIRS Učilište i Udruga za promicanje zaštite kao organizatori programa dostavljati Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kako bi se isto unijelo u informacijski sustav i registar.
Osposobljavanje za rad na visini bila je tema izlaganja Marka Štajnera, mag. ing. mech. i Brune Štajnera, mr. sig. iz tvrtke ZITEL EURO CONTROL d.o.o. u Zagrebu.
Osposobljavanje radnika za siguran rad na visini treba biti osmišljeno na način kojim bi se radnicima pružilo prošireno znanje i vještine o ispravnom izvođenju rada na visini ili na bilo kojem mjestu gdje postoji opasnost od pada. Osposobljavanje je dopuna obveznog programa osposobljavanja za rad na siguran način i provodi se u skladu s procjenom rizika koju je potrebno izraditi prije početaka izvođenja radova ili za tipske radove izraditi jedinstvenu procjenu rizika. Na temelju procjene rizika izrađuje se program osposobljavanja.
Iz naše dugogodišnje prakse poznato je da se takva vrsta osposobljavanja ne provodi jer se to u propisima izričito ne navodi kao obveza (nije propisana metodologija osposobljavanja za rad s povišenog mjesta), odnosno radnici se zadužuju zaštitnim pojasevima s napomenom da ih „moraju koristiti“, ali kako, kada i na koji način – nije propisano.
Kao posljedica takve politike, statistički pokazatelji upućuju na velik broj ozljeda s katastrofalnim posljedicama koje su rezultirale ozbiljnim, trajnim ozljedama ili smrću. Iz navedenog je vidljivo da osposobljavanju prethodi izrada programa osposobljavanja koja proizlazi iz procjene rizika. Procjenu rizika potrebno je izraditi za svaku vrstu radova koji se izvode s povišenog mjesta kako bi se u skladu s time poduzele odgovarajuće mjere zaštite.
Kako bi se povećala sigurnost i zaštitili radnici koji rade na visini, nužno je donijeti propis koji bi trebao biti temelj za izradu nastavnog programa i osposobljavanja radnika za rad na siguran način s povišenog mjesta. Norma BS 8437:2005 mogla bi biti podloga za izradu jednog takvog propisa (pravilnika).
Hitna helikopterska medicinska služba tema je predavanja Mladena Turečeka, dipl. oec., predsjednika “HELP” Helikopterima liječnici pomažu u Zagrebu.
HEMS - Helicopter emergency medical service ili Hitna helikopterska medicinska služba godinama je poznat servis u velikom broju zemalja pa tako i u Europi. U Njemačkoj taj servis uspostavljen je 1970. g., u Austriji 1983. g. a u državama Istočne EU (bivše članice Varšavskog ugovora) uspostavljaju se tijekom 90-tih godina.
Danas u EU samo Slovenija i Hrvatska nemaju takav servis te bivše jugoslavenske zemlje: Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija. Dakle, može se zaključiti da se radi o istom ili sličnom mentalnom sklopu.
Hrvatska nema HEMS/HHM službu, već vojnim i policijskim helikopterima radi sanitetski prijevoz pacijenata.
Kako bismo pokrili (neoptimalno) Hrvatsku i mogli biti u 20 minuta do životno ugrožene osobe, Hrvatska treba minimalno 5 dobro raspoređenih helikopterskih baza, radi pokrivanja cijelokupnog teritorija Republike Hrvatske.
Za optimalno pokrivanje u 20 minuta trebalo bi nam 8 baza.
Slijedom toga, u odnosu na broj baza, toliko nam je potrebno i helikoptera. Ako bi se odlučili za uspostavu naše (RH) službe, trebao bi barem jedan dodatni helikopter za rezervu u slučaju kvara.
Osim baza (dobro raspoređenih) potrebno je odrediti bolnice i kod njih sagraditi helipade za prihvat helikoptera, a bolnice trebaju biti osposobljene za prihvat svih vrsta životnih ugroza.
Marijan Gorše, dipl. ing. iz tvrtke Draeger Safety d.o.o. govorio je o temi Detekcija alkoholiziranosti i prisutnosti droga.
Postoje uređaji za provjeru prisutnosti alkohola u dahu te uređaji za indikaciju droga u organizmu.
Razlike između Draeger alkotesta modela A6820 i modela A7000 su: veliki ekran u boji, alkalna i li verzija, “dimnjak” za beskontakne testove, grijana metalna bradavica, operativna temperatura od -10 do +55°C, integrirani buetooth, opcionalni GPS, spremanje do 30.000 testova, očitanje podataka te kalibracijski interval od 12 mjeseci.
Uređaj DraegerCheck 3000 odlikuje se: intuitivnim rukovanjem te jednostavnim uputama, kontrolom procesa i rukovanja zahvaljujući prstenu za indikaciju u boji, optimizacijom za detekciju THC s dvije mjerne opcije: brza i osjetljiva, pouzdanim uzimanjem uzroka zahvaljujući prstenu za indikaciju u boji, jasnim vrednovanjem zahvaljujući kontrolnim i ispitnim linijama u prozoru s rezultatima te jednostavnim, higijenskim uzorkovanjem zahvaljući odvojivom kolektoru.
Programi “alkoholnih blokada” mogu se pronaći diljem Europe: Švedska, Austrija, Belgija, Njemačka, Danska, Švicarska, Velika Britanija; pri čemu valja naglasiti Finsku, Francusku i Norvešku zbog njihovih legislativa koje se posebno odnose na prijevoz djece školskim autobusima.
Na kraju ovog stručnog skupa, Olga Štajdohar-Pađen, dipl. ing. el. teh., univ. spec. meh. , upitala je svojim izlaganjem Koristimo li metodu 5S u temi o Alatima i tehnikama za svaki dan.
Smatra se da 5S metodologija u ovom obliku dolazi iz Japana. Cilj je, kao i uvijek u poslovnom svijetu, povećanje učinkovitosti, glatko obavljanje poslovnih aktivnosti, smanjenje pogrešaka u radu, povećanje zadovoljstva radnika i u konačnici – uštede vremena, resursa i novaca.
Izvorno se radilo o 5S – na japanskom to su: Seiri, Seiton, Seiso, Seiketsu, Shitsuke, na engleskom Sort, Set in Order, Shine, Standardize, Sustain (Selfdiscipline). Kasnije je dodan i šesti S – Safety, odnosno sigurnost.
Proces 5S ide u koracima:
- Sort (Seiri) – odvoji ono što trebaš od onoga što ne trebaš. Makni sve ono što ne trebaš.
- Set in order (Seiton) - posloži preostale predmete na način kako će se koristiti.
- Shine (Seiso) – uredi i očisti radno mjesto i održavaj ga takvime.
- Standardize (Seiketsu) – osiguraj da se prethodna tri koraka dosljedno koriste kroz cijelu organizaciju, tj. da svatko uredi svoj radni prostor na takav način.
- Sustain (Shitsuke) – održavaj uvedene mjere dok ne postanu navika – uvriježeni način ponašanja.
Šesti S – sigurnost, prirodna je posljedica prethodnih pet jer smo u dobro organiziranom i urednom radnom okruženju manje izloženi opasnostima.
U pauzi stručnog skupa organizirana je tombola s vrijednim nagradama, među kojima su dodijeljene i nagrade ZIRS-a i znanstveno-stručnog časopisa “Sigurnost”: stručna osposobljavanja i jednogodišnje pretplate na časopis.
Morena Tomić