O časopisu
"Sigurnost" je znanstveno-stručni časopis koji kontinuirano izlazi već 66. godinu. U časopisu se obrađuju teme iz zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, sigurnosti u prometu i medicine rada.
Svojim kontinuiranim izlaženjem pridonio je promicanju humane namjere da se što manji broj radnika ozlijedi te da se osigurava održavanje potrebne razine zaštite na radu, pridonoseći time i sprečavanju nepotrebnih šteta i odšteta koje uvijek ugrožavaju i poslodavca.
Časopis “Sigurnost” ima stalne rubrike sa:
- Znanstveno-stručnim radovima,
- Stručnim radovima,
- Iskustvima iz inspekcije rada, službi zaštite na radu, zaštite od požara u praksi, zaštite okoliša u praksi, sudskih dosjea iz tematike ozljeda na radu, medicine rada i HZZO-a te
- Razne aktualne stručne obavijesti, npr. redoviti prikaz novih propisa iz područja zaštite zdravlja na radu i zaštite od požara.
U znanstveno–stručnom dijelu časopisa objavljuju se znanstveni i stručni članci koji se obvezno recenziraju (jedan domaći i jedan inozemni recenzent), a koji sadrže teme interesantne svim stručnjacima zaštite na radu, povjerenicima, ovlaštenicima te drugim osobama povezanim s problematikom zaštite na radu i zaštite od požara.
U stručnom dijelu časopisa, osim stalnih rubrika "Iskustva", objavljuju se i razne aktualne stručne obavijesti, prikazi inozemnih dostignuća s polja zaštite, prijevodi iz stručne inozemne literature, komentari zakona, pravilnika i propisa, informacije s kongresa, simpozija, savjetovanja, prikazi knjiga, statistički prilozi, intervjui s ključnim i poznatim osobama iz zaštite na radu i sl.
Časopis je zastupljen u relevantnim bazama podataka koje su navedene u impresumu časopisa na temelju potvrde Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Povijest
Izdavanje časopisa pokrenulo je Društvo kemičara - tehnologa NRH godine 1959. pod nazivom "Sigurnost u pogonu". Razlozi za pokretanje časopisa navedeni su u prvom broju časopisa, citiramo:
| "Nesreće u tvornicama i na radu, ozljede na radu, zatim profesionalne i ostale bolesti, nastale zbog loših uvjeta ili načina rada, vrlo su ozbiljan problem u svakoj tehnički razvijenoj zemlji.
I u našoj se zemlji ozljeđuje godišnje u raznim nesrećama u industriji oko milijun ljudi, a više od 400.000 tih ozlijeđenih boluje zbog ozljeda duže ili kraće vrijeme. Materijalna se šteta, uzrokovana samo tim ozljedama, procjenjuje godišnje na više milijardi dinara. Ako se tom iznosu pribroje iznosi šteta zbog raznih drugih nesreća u industriji, npr. iznosi materijalnih šteta, nastalih uslijed zapaljenja, požara, eksplozija, te nepotrebnih, subjektivnim faktorima prouzročenih kvarova strojeva, aparata i materijala, onda ukupna šteta dosiže i višestruki iznos gubitaka zbog ozljeda na radu. Našem društvu, čiji su članovi inženjeri i tehničari, pretežno zaposleni u našim industrijskim poduzećima, nisu mogli ti gubici ostati nepoznati. Osim toga ono zna, na osnovu proučavanja metoda i iskustava u suzbijanju nesreća u drugim industrijaliziranim zemljama, da se broj industrijskih nesreća kod nas može znatno sniziti, čak i za 70%. Očito je, da dosadašnji napori i metode za suzbijanje nesreća na radu nisu dovoljni i da ih je potrebno i pojačati i mijenjati. Uspjeha će biti samo onda, ako se težište nastojanja za sprečavanje nesreća prebaci u sama poduzeća, na sve ljude u poduzećima, a među njima u prvom redu na tehničko osoblje: pogonske inženjere, majstore, poslovođe i predradnike. Rad na suzbijanju nesreća mora postati sastavni dio proizvodnje, odnosno osnova organizacije svakog posla. Taj zadatak nije lak i bit će potrebne godine upornog rada, da se u širokim masama radnika, a posebno u tehničkom osoblju, probudi misao za nastojanjem za potpunu sigurnost na radu, a naročito, da im se dade potrebno znanje za izgradnju te sigurnosti. Na tom poslu treba da se skupe sve sile u zainteresiranim društvenim organizacijama, organima vlasti, te u znanstvenim i stručnim ustanovama. Naše društvo smatra da su organizacije inženjera među prvima pozvane da u tom radu sudjeluju i da ga svestrano pomažu. Izdavanje ovog lista prvi je korak našeg Društva na tom putu. Očekujemo, da će taj list ispuniti svoju svrhu u suzbijanju nesreća na radu, a isto tako očekujemo, da će biti dobro primljen od naše javnosti, a u prvom redu od onih, kojim je namijenjen: od radnika, predradnika, poslovođa, majstora, tehničara i pogonskih inženjera u našim poduzećima.
Društvo kemičara i tehnologa Hrvatske" |
Godine 1962. izdavanje časopisa preuzima Zavod za zaštitu pri radu radu NRH, jer:
| "Već pri pokretanju časopisa, Savez kemičara i tehnologa Hrvatske imao je namjeru da časopisu dade što širu osnovu za okupljanje svih onih koji su zainteresirani za pitanja sigurnosti pri radu. U interesu daljnjeg razvoja "Sigurnosti u pogonu", Savez kemičara i tehnologa Hrvatske prihvatio je stoga rado prijedlog Zavoda za zaštitu pri radu da časopis postane glasilo Zavoda i sastavni dio njegove izdavačke djelatnosti na području sigurnosti pri radu. Časopis je u protekle tri godine svog izlaženja ispunjavao svoj zadatak i stekao brojne prijatelje i čitaoce. Sigurno je da će se daljnjom brigom i nastojanje Zavoda za zaštitu pri radu i dalje razvijati i napredovati, i u pojačanoj mjeri pridonijeti postizavanju svog cilja – sigurnosti pri radu.
Savez kemičara i tehnologa Hrvatske" |
Godine 1972. "Sigurnost u pogonu" mijenja naziv u "Sigurnost" i postaje stručno-znanstveni časopis.
Od 1977. "Sigurnost" je znanstveno-stručni časopis.
Tijekom godina, zbog raznih spajanja, mijenjanja naziva ili ukidanja pravnih osoba mijenjali su se i izdavači časopisa. Tako je od listopada 1970. do 1980. izdavač časopisa bio Institut za sigurnost, od 1981. do 1983. Zavod za nakladničku djelatnost iz sigurnosti na radu (ZANS), a od 1983. Viša tehnička škola za sigurnost na radu koja 1998. mijenja naziv u Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti.