Očuvati radnu spososobnost vježbanjem
U Europskoj uniji (EU) 45 % ljudi kaže da nikada ne vježba i ne bavi se sportom, a svaka treća osoba ima nedovoljnu razinu tjelesne aktivnosti, pokazuje najnovije specifično istraživanje Eurobarometra. To dovodi do milijuna slučajeva nezaraznih bolesti (NCD) koje uništavaju zdravlje ljudi i opterećuju gospodarstva. Novo izvješće WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) i OECD (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) – „Step up! Suočavanje s teretom nedovoljne tjelesne aktivnosti u Europi”, objašnjava kako povećanje tjelesne aktivnosti na preporučene razine može spriječiti tisuće preuranjenih smrti u EU-u i uštedjeti milijarde u potrošnji za zdravstvenu skrb.
Privremeni voditelj Europskog ureda WHO-a za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti dr. Kremlin Wickramasinghe, ističe da je “redovita tjelesna aktivnost jedna od najvažnijih stvari koje ljudi mogu učiniti za zdrav život. Ne samo da značajno smanjuje rizik od brojnih nezaraznih bolesti, već poboljšava mentalno zdravlje i povećava dobrobit”.
WHO preporučuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno i svaki pokret se računa za bolje zdravlje. Najnovije izvješće pokazuje da bi se moglo spriječiti više od 10.000 preuranjenih smrti godišnje ako bi svi u EU-u zadovoljili preporučene razine tjelesne aktivnosti SZO-a.
Novo izvješće izrađeno u suradnji s OECD-om i uz financiranje EU-a pokazuje potencijalni učinak povećanja razine tjelesne aktivnosti na zdravlje stanovništva i gospodarstva u EU-u. Prema publikaciji, povećanje tjelesne aktivnosti na minimalne preporučene razine u EU-u spriječilo bi 11,5 milijuna novih slučajeva nezaraznih bolesti do 2050. godine, uključujući 3,8 milijuna slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 3,5 milijuna slučajeva depresije, gotovo 1 milijun slučajeva dijabetesa tipa 2 i više od 400.000 slučajeva različitih vrsta raka. Ispunjavanje cilja od 300 minuta tjelesne aktivnosti tjedno spriječilo bi daljnjih 16 milijuna slučajeva nezaraznih bolesti.
Osim toga, izvješće predstavlja izračunate potencijalne ekonomske koristi od povećane tjelesne aktivnosti u paritetima kupovne moći (PPP), stopama pretvorbe valuta koje pokušavaju izjednačiti kupovnu moć različitih valuta, eliminirajući razlike u razinama cijena među zemljama.
Danas Njemačka, Italija i Francuska imaju najveći teret nedovoljne tjelesne aktivnosti na izdacima za zdravstvenu skrb u EU. Izvješće WHO/OECD-a procjenjuje da će ove tri zemlje potrošiti u prosjeku 2 milijarde EUR PPP, 1,3 milijarde EUR PPP odnosno 1 milijardu EUR PPP na liječenje bolesti povezanih s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću svake godine između 2022. i 2050. godine.
"Naša studija modeliranja jasno pokazuje da povećanje razine tjelesne aktivnosti nije dobro samo za zdravlje - ono će stvoriti pozitivan učinak za gospodarstvo bilo koje zemlje, vraćajući 1,7 € ekonomske koristi za svaki uloženi 1 €", rekao je Michele Cecchini, voditelj OECD program rada na javnom zdravstvu.
Ukoliko se zemlje EU-a „pozabave“ tjelesnom neaktivnošću u cijeloj populaciji, u prosjeku će uštedjeti 0,6 % svog proračuna za zdravstvenu skrb. To je gotovo 8 milijardi eura PPP godišnje, više od ukupnih godišnjih izdataka za zdravstvo Litve i Luksemburga zajedno.
Izvješće WHO/OECD-a naglašava potrebu za aktivnijom budućnošću jer se zemlje ponovno otvaraju nakon ograničenja vezanih uz COVID-19. Pandemija COVID-19, zbog koje su mnoge zemlje uvele nacionalna ograničenja kretanja, imala je negativan utjecaj na razine tjelesne aktivnosti u EU-u. Više od polovice ispitanika u najnovijem istraživanju Eurobarometra izjavilo je da su smanjili svoju razinu tjelesne aktivnosti; 34 % bilo je manje aktivno, a 18 % je potpuno prestalo s aktivnošću.
U tom kontekstu, izvješće WHO/OECD predlaže mjere koje mogu povećati razine tjelesne aktivnosti i učiniti ljude svjesnijima njezinih zdravstvenih dobrobiti. Kako učiniti pozitivne promjene? Mnoge su zemlje već poduzele obećavajuće korake u tom smjeru. Ali još uvijek postoji mnogo prilika za primjenu dobre prakse. Primjera radi, programi za promicanje aktivnog putovanja u školu ili na posao prisutni su samo u 14 odnosno 17 od 27 država članica EU-a.
Postoji širok raspon opcija za povećanje razine tjelesne aktivnosti, što poboljšava zdravlje stanovništva, kao i smanjenje izdataka za zdravstvenu skrb: programi specifični za okruženje u školama, na radnim mjestima i u sustavu zdravstvene zaštite; politike za povećanje pristupa sportskim objektima; urbani dizajn, okoliš i prometne politike te komunikacijske i informacijske politike.
Budući da je tjelesna aktivnost složeno ponašanje, potreban je sveobuhvatan paket politika za ciljanje na sve njezine pokretače u isto vrijeme, s dovoljnim i održivim financiranjem i solidnom evaluacijom. Mjere su u potpunosti u skladu s Europskim programom rada Svjetske zdravstvene organizacije 2020. – 2025., koji promiče ujedinjeno djelovanje za bolje zdravlje u sve 53 države članice europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.
Potreba je da se i na nacionalnoj razini, kao i u hrvatskim tvrtkama i ustanovama pristupi donošenju smjernica i provedbi aktivnosti kojima će se involvirati različiti oblici vježbanja te na takav način preventivno djelovati s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja radne populacije, očuvanja radne sposobnosti i produžetka radnog vijeka.
Navedeno je posebno značajno i u kontekstu zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu; mogućeg šireg uvođenja rada na izdvojenom mjestu rada (od kuće), rada na daljinu i dopunskog rada, što u slučaju izostanka redovite tjelesne aktivnosti može dugoročno negativno djelovati na zdravlje radnika.
Vježbanje treba biti sastavni dio redovitih preventivnih aktivnosti u sklopu mjera unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu.
Vitomir Begović