Očuvati zdravlje i radnu sposobnost radnika
Ususret 24. tradicionalnoj godišnjoj nacionalnoj konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu„ čija je poruka “Bez kompromisa za inovativno, sigurno i zdravo radno okruženje 7/24!“, u Zagrebu je u organizaciji ZIRS Učilišta – ustanove za obrazovanje odraslih i znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, održana 2. radionica „Ocjena radne sposobnosti radnika – kako postupati i moguća rješenja?“.
U praksi često puta susrećemo praktične probleme po pitanju zdravstvene (ne)sposobnosti radnika, mišljenja medicine rada, rasporeda na odgovarajuće poslove i dr., što uzrokuje nesnalaženje, dugotrajan tijek i pogrešno postupanje.
Kroz interaktivni dijalog i prezentaciju konkretnih primjera na radionici su detaljno prezentirana sva ključna pitanja povezana sa zdravljem i radnom (ne)sposobnošću koja često puta izazivaju nedoumicu kako kod poslodavaca tako i kod radnika.
Voditeljice radionice bile su: Tamara Radošević Kutičić, Katarina Zahariev Vukšinić i Dijana Krišto, liječnice - specijalistice medicine rada i sporta.
U nastavku ovog članka slijede osnovni naglasci s radionice.
Zdravstvena sposobnost radnika
Radna sposobnost radnika ovisi o nizu čimbenika među kojima su osposobljenosti za posao koji obavlja, životna dob, uvjeti na radu, uvjeti života kao i obiteljski uvjeti.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu prema Zakonu o radu mogu biti propisani zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ako su posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu propisani, u tom slučaju ugovor o radu može se sklopiti samo s osobom koja udovoljava tim uvjetima. Kada govorimo o zdravstvenoj sposobnosti, treba razlikovati opću i posebnu zdravstvenu sposobnost koja je uvjet koji radnik mora ispunjavati za zasnivanje radnog odnosa.
Ocjena radne sposobnosti podrazumijeva procjenu zdravstvene sposobnosti određene osobe za rad kojom se procjenjuje njezino zdravstveno stanje i psihičke sposobnosti sa zahtjevima poslova radnog mjesta, uvjetima rada i radnim okolišem.
Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
U sklopu medicine rada obavljaju se sukladno propisima liječnički pregledi za zaposlenje (prethodni pregled – opća radna sposobnost) te prethodni, periodični, kontrolni i izvanredni liječnički pregledi za radna mjesta s posebnim uvjetima rada (PUR).
Ocjenu zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova i ispunjavanje posebnih uvjete koji se odnose na zdravstveno stanje radnika utvrđuje specijalist medicine rada, uzimajući u obzir podatke o poslovima i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova iz procjene rizika, koji se odnosi na poslove koje obavlja radnik čija sposobnost se ocjenjuje. Specijalist medicine rada ocjenu zdravstvene sposobnosti obavlja na temelju uputnice poslodavca.
Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na radu kojima je izložen radnik, poslodavac je obvezan radniku, jednom u pet godina, na njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled.
Ocjena radne sposobnosti
Ocjenu radne sposobnosti odnosno ocjenu postoji li kod radnika ili ne smanjena radna sposobnost obavlja ovlašteno tijelo prema posebnom propisu.
Postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite kada ocijeni da je zdravstveno stanje osiguranika takvo, da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te da daljnje liječenje i medicinska rehabilitacija neće ponovno uspostaviti radnu sposobnost. Zahtjev se podnosi nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Radna sposobnost u navedenim slučajevima utvrđuje se medicinskim vještačenjem koje obavlja Zavod za profesionalnu rehabilitaciju, vještaćenje i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, kojim se zdravstvena sposobnost za rad određenog radnika procjenjuje u odnosu na zahtjeve poslova i zadataka kao i uvjete rada i radnog okoliša.
Smanjena radna sposobnost
Prema čl. 41. Zakona o radu, ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Radi osiguranja primjerenih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove. U situaciji kad je poslodavac poduzeo sve navedene mjere a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.
U sporu između poslodavca i radnika, samo je liječnik specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi za radnika odgovarajući. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost poslodavcu na otkaz ugovora o radu radniku, poslodavac može zatražiti da tu suglanost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka.
Najvažnija je prevencija, sigurno i zdravo radno okruženje
Potrebno je utjecati na očuvanje radne sposobnosti radnika u svrhu produžetka radnog vijeka, a pravodobnim i stručnim postupanjem moguće je spriječiti nastanak težih zdravstvenih posljedica i zadržati radnike u svijetu rada.
Radi očuvanja zdravlja i radne sposobnosti najvažnija je prevencija dosljednom primjenom općih načela prevencije: izbjegavanje rizika; procjenjivanje rizika; sprečavanje rizika na njihovom izvoru; prilagođavanje rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima s ciljem smanjenja štetnog učinka na zdravlje; prilagođavanje tehničkom napretku; zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim; razvoj dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša; davanja prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim; odgovarajuće i kontinuirano osposobljavanje i obavješćivanje radnika i dr.
Potrebno je više promicati dobre politike i prakse kako bi se omogućio daljnji rad radnika kod kojih su utvrđena određena zdravstvena ograničenja. Za takve radnike potrebno je osigurati prikladne postupke radne rehabilitacije, uključujući i prilagođavanje odgovarajućih poslova, rasporeda radnog vremena, mjesta i načina rada i dr. Kako to u praksi činiti odgovore će pružiti ova radionica.
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Svakodnevna skrb poslodavaca o održavanju i poboljšanju zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerojatno da će se razboliti te otići na bolovanje.
Promicanje zdravlja na radnom mjestu sustavne su ciljane aktivnosti i mjere koje poslodavac provodi na temelju zakona s ciljem održavanja i jačanja tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika. Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu.To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja, poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja, izborom zdravog načina života te promicanjem osobnog razvoja.
Ključni čimbenici i cjeloživotno učenje
Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu; poslodavci, njihovi ovlaštenici za zaštitu na radu i stručnjaci za zaštitu na radu moraju se stalno stručno usavršavati, pohađajući programe kojima će kontinuirano obnavljati i usvajati nova znanja, kako bi učinkovito organizirali i provodili propisane mjere zaštite na radu te poduzimali i učinkovito primjenjivali odgovarajuće preventivne mjere. Edukativne teme i sadržaji povezani s uvjetima i načinom rada, sigurno i zdravo radno okruženje zasigurno su interesantni i za rukovoditelje ljudskih resursa, sindikalne i povjerenike radnika za zaštitu na radu, kao i članove radničkih vijeća.
Zato kontinuirano cjeloživotno učenje o sigurnosti i zdravlju na radu, uz aktivno sudjelovanje svih navedenih sudionika, treba biti temelj jačanja i unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu.
I ova, kao i prethodna radionica, bila je prilika za dodjelu priznanja/plakete SAFETY EDUCATION za 2023. godinu, Ivani Dasović i Tihani Smoljanović koje su sudjelujući u programima organizatora ZIRS Učilišta i časopisa „Sigurnost“, prošle godine ostvarile prema kriterijima odgovarajući broj bodova.
I ove godine sudjelovanjem na radionicama, forumu i 24. konferenciji sudionici imaju mogućnost ostvariti odgovarajuće bodove za priznanje/plaketu SAFETY EDUCATION za 2024. godinu. Kriteriji su objavljeni na portalu Sigurnost.
Obrasci prijave za sudjelovanje na sljedećoj radionici i forumu, kao i konferenciji dostupne su putem poveznice https://skup-znr.zirs.hr/
Svi koji su propustili bilo koju uvodnu radionicu ili forum, neće biti zakinuti za sadržaje, budući će prijavom i sudjelovanjem na 24. konferenciji dobiti i Zbornik radova.
Vitomir Begović