Ostvariti sinergiju upravljanja ljudskim resursima i zaštitom na radu

Dinamične promjene u svijetu rada u EU i Hrvatskoj dovele su do novih vrsta fleksibilnih poslova (privremeni rad) i novih vrsta poslovnih veza, kao što su rad na daljinu (rad od kuće), privremeni poslovi ili rad nezavisnih profesionalaca (iPro), masovna podrška, rad u ekonomiji dijeljenja te na digitalnim platformama. U porastu su nestandardne, osobito honorarne vrste poslova nezavisnih profesionalaca.

Uvjeti i način rada brzo se mijenjaju i otvaraju nove rizike, izazove i prilike.     Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu među najvećim su i najvažnijim izazovima sigurnosti i zdravlja na radu, a povezano s tim i mišićno-koštani poremećaji. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu, kao i neodgovarajući radni uvjeti.

Rad od kuće često je povezan s neodgovarajućim ergonomskim uređenjem radnog mjesta u kućnom okruženju, a time i većim rizikom od razvoja mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom. Radna mjesta trebaju biti dizajnirana tako da budu što ergonomičnija, odnosno radno okruženje (radno mjesto i oprema) treba biti prilagođeno vještinama i karakteristikama radnika.

Disciplina koja proučava suodnos radnika i radnog mjesta naziva se ergonomija te primjenjuje znanstvene spoznaje iz područja antropologije, biomehanike, anatomije, fiziologije, psihologije i dizajna za oblikovanje sredstava za rad, radne okoline i organizaciju radnog procesa. U fokusu ergonomije su uvjeti u radnoj okolini (temperatura, buka, vibracije, osvjetljenje, prozračenost radnog prostora), oblikovanje radnih i zaštitnih sredstava, položaj tijela pri radu (dugotrajno sjedenje, stajanje, neudoban položaj tijela pri radu i slično) te organizacija rada i radni pokreti koji se izvode (kontinuirano ponavljanje istih pokreta, prostorna i vremenska organizacija rada).

Cilj je preventivnim djelovanjem ostvariti smanjivanje rizika od ozljeda i profesionalnih bolesti te pridonijeti sigurnosti i radnoj učinkovitosti. Ergonomsko radno mjesto i primjerena organizacija rada trebaju optimalno podržavati profesionalne aktivnosti i  smanjiti stres povezan s radom. Organizacija radnih procesa također igra važnu ulogu. Zato ergonomija ima ključnu ulogu u stvaranju sigurnih i zdravih radnih uvjeta u području rada.

Rad od kuće  može donijeti mnoge prednosti, kao što su veća ušteda vremena ili manje stresa zbog prijevoza na posao, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, povećana produktivnost i bolja koncentracija.

Međutim, dugotrajno sjedenje u kombinaciji s lošom ergonomijom kućnog ureda i nedostatkom društvenog kontakta sa suradnicima može utjecati na zdravlje radnika i pridonijeti razvoju ili pogoršanju mišićno-koštanih poremećaja.

Rad s računalom, u usporedbi s nekim drugim poslovima, možda se čini sigurnim, s obzirom da je mala vjerojatnost izravnog ozljeđivanja, no pokazalo se da može izazvati različite probleme i zdravstvene poteškoće. Najčešći problemi koji se javljaju kod osoba koje puno vremena provode za računalom su: bolovi u leđima uzrokovani dugotrajnim sjedenjem i nepravilnim držanjem tijela, ukočenost vrata uzrokovana neprilagođenim položajem zaslona (kad je zaslon postavljen previsoko ili prenisko, ili ako je smješten tako da glavu moramo okrenuti lijevo ili desno prilikom gledanja zaslona), problemi s vidom uzrokovani prekomjernim naprezanjem očiju i neprilagođenim zaslonom, glavobolja uzrokovana dugotrajnim gledanjem u zaslon i nepravilnim položajem vrata, bol u dlanovima i zapešću zbog ponavljanja istih pokreta pri predugom radu s mišem i tipkovnicom prilikom čega se koriste isti mišići, živci i tetive (npr. sindrom karpalnog tunela).

Zabrinjavajuće je da se navedeni problemi pojavljuju sve češće i u ranoj životnoj dobi, što upućuje na potrebu osvješćivanja i poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i edukacije već od predškolske dobi nadalje. Roditelji i odrasle osobe mogu svojim primjerom poticati primjenu mjera ergonomije,  sigurnosti i zaštite zdravlja prilikom rada sa računalima, tabletima i mobilnim uređajima. U suprotnome, za očekivati je dugotrajne zdravstvene teškoće i moguće skraćivanje radnog vijeka budućih generacija radne populacije, što će se nepovoljno odraziti na stanje tržišta rada te održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. 

Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom na računalu obično utječu na lumbalnu kralježnicu, vrat, ramena, ruke, dlanove i zapešća. Na njihovo formiranje utječe više čimbenika istovremeno, a to su ergonomski, organizacijski, okolišni i psihosocijalni čimbenici.

Poslodavci su obvezni u sklopu Zakona o zaštiti na radu utvrđenih općih načela prevencije, između ostalog omogućiti prilagođavanje rada radnicima u vezi s tehničkim napretkom, oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima.

Provodeći procjenu rizika na konkretnim mjestima rada, poslodavci imaju obvezu ali i neposredni interes omogućiti radnicima ergonomska i praktična rješenja, spriječiti i smanjiti rizik ozljeda na radu te profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom. Potrebno je koristiti vrlo širok izbor ergonomske opreme čime se uz sigurnost postiže i veća produktivnost u radu.

U aktualno vrijeme postavlja se pitanje kako se upravlja ljudskim resursima u našim tvrtkama, i kako taj proces unaprijediti imajući  u vidu  ključni cilj; dobrobit na radu.

Odgovorno upravljanje ljudskim resursima; pribavljanje i selekcija osoblja, obuka, praćenje radne uspješnosti, mogućnosti napredovanja, sustav nagrađivanja, kvalitetni međuljudski odnosi, primjereni uvjeti rada, skrb o sigurnosti i zdravlju na radu radnika,  lojalnost te stvaranje odgovarajuće organizacijske klime i kulture, obilježja su uspješnih organizacija.

Upravljanje ljudskim resursima pretpostavlja niz međusobno povezanih aktivnosti i zadataka upravljanja usmjerenih na osiguranje odgovarajućeg broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, vještina, interesa, motivacije te oblika ponašanja potrebnih za ostvarivanje razvojnih i strateških ciljeva organizacije.

Tvrtke čine ljudi, a da bi one bile uspješne potrebno je privući i osigurati kvalitetne ljude, motivirati ih, omogućiti im cjeloživotno učenje i razvoj, uvjetima rada i odnosom prema ljudima potvrditi svoju društvenu odgovornost, težiti statusu poželjnog poslodavca te na takav način ostvariti organizacijske ciljeve tvrtke.

Važno je osigurati uključenost radnika u sve bitne procese poslovanja tvrtke, kako ne bi bili objekti već subjekti ostvarivanja poslovnih planova i zadovoljavanja svojih interesa na radu. Uspjeh poduzeća ponajprije je uspjeh zaposlenika: njihovih vještina, talenata, predanosti i napornog rada. Ulaganje u njihovo osposobljavanje, razvijanje njihovih karijera i skrb o njihovom zdravlju i sigurnosti na radu dio su istog ulaganja.

Poštovanje dostojanstva i dobrobiti radnika povećavaju zadovoljstvo radnika poslom, njihovu predanost te se time učinkovito doprinosi produktivnosti i konkurentnosti. Radna okruženja u kojima se odgovorno skrbi o očuvanju radne sposobnosti radnika imaju nižu razinu rizika na radu te niže stope nesreća, ozljeda na radu i izostanaka s rada zbog bolovanja te uspješnije poslovne rezultate.

Zajednička svakodnevna suradnja nadležnih zaposlenika za upravljanje ljudskim resursima i zaduženih  osoba za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ključni su preduvjet uspješnosti.

Ugrađivanje sigurnosti i zdravlja na radu u sustave upravljanja tvrtkom te cjelovito sagledavanje radnih uvjeta u procjeni rizika, doveli su do suvremenog shvaćanja sigurnosti i zdravlja na radu. Zato je potrebno i dalje primjenjivati  praktične koncepte za tehničku sigurnost i preventivne mjere u radnom okruženju te osigurati uvjete za  moderno upravljanje ljudskim resursima i zaštitom na radu.

                                                                                                              Vitomir Begović