Poslodavci pozvani na podršku sigurnim i zdravim radnim mjestima a Vlada na preventivni pristup

U sklopu globalne akcije Međunarodne organizacije radnika građevinarstva i drvne industrije (BWI) koja se provodi povodom Međunarodnog dana sjećanja na poginule radnike, Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) zatražio je od poslodavaca uključivanje i davanje podrške politici sigurnih i zdravih radnih mjesta.

"Rad ne treba radnike koštati njihova zdravlja, ekstremiteta ili života. Rezultati se postižu kada sindikat i menadžment surađuju na zajedničkim ciljevima u području zaštite na radu usmjerenim prema nultoj stopi smrtnosti na radnim mjestima, kao i rješavanju rizika od profesionalnih bolesti i ostalih nezgoda na radu", stoji u pozivu SGH.

Ljudsko pravo na "sigurne i zdrave uvjete rada" je priznato Međunarodnim paktom UN o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, a kolektivna i zajednička posvećenost sigurnosti i zdravlju na radu je snažno istaknuta i u ciljevima Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 2030. godine.

Pravo na informiranje o opasnostima i rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu, pravo na sudjelovanje u utvrđivanju mjera sigurnosti, pravo da se odbije obavljanje posla koji nije siguran te pravo na zaštitu s odgovarajućom opremom samo su neki od smjernica za sigurna i zdrava radna mjesta.

Poruka Međunarodne organizacije rada "Predvidite, pripremite se i odgovorite na krize - uložite odmah u otporne sustave zaštite na radu", u povodu ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu , u  Hrvatskoj je protekla bez bilo kakve prigodne poruke Vlade, Hrvatskog sabora i Odbora za rad,mirovinski sustav i socijalno partnerstvo. A upravo na taj važan dan  u Zagrebu se dogodila nesreća  na radu, u kojoj je život izgubio još  jedan radnik.

Ukupno stanje u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u našoj zemlji nije zadovoljavajuće, a nezainteresiranost relevantnih javnih  tijela za nužne promjene se nastavlja, iako je dobro poznato koliko učinkovite mjere zaštite na radu doprinose rastu BDP-a , produktivnosti, konkurentnosti, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava, očuvanju radne sposobnosti i produžetku radnog vijeka radnika.

U Hrvatskoj je u posljednje tri godine povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu, posebice u građevinarstvu, gdje se od 2018. broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao za čak 75 posto,  pokazuju podaci Državnog inspektorata.Inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno je 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavca od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72. Prema  podacima Državnog inspektorata najčešći uzrok ozljeda je izvođenje radne operacije protivno pravilima, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu te neispravnost sredstva rada.Inspektori rada su u nadzorima provedenima povodom ozljeda na prostorima poslodavaca utvrdili niz nepravilnosti zbog čega su samo u prošloj godini donijeli 728 upravnih mjera, izrekli 204 novčane kazne, 46 prekršajnih naloga, tri optužna prijedloga i 87 kaznenih prijava protiv 160 osoba.Od 72 osobe kojima je u 2020. utvrđena smrt na prostorima poslodavaca pokazalo se za 10 osoba da nisu bili radnici niti osobe na radu; 32 osobe umrle su na prostorima poslodavaca od bolesti dok su među preostalih 30 poginulih bili jedan vlasnik obrta i 29 radnika. Od 53 osobe za koje je utvrđena smrt u 2019. sedam nisu bile radnici niti osobe na radu, a 16 osoba je umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti. Među preostalih 30 smrtno stradalih bili su i tri radnika koji su radili neprijavljeno, te jedan učenik na stručnoj praksi.Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca, te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018.godinu  upozorio je Inspektorat rada,te zatražio od Ministarstva nadležnih za radi zdravlje da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava.Međutim, sve je ostalo na izvješću i upozorenju.

Pomoćnik resornog ministra Dražen Opalić, optimizam nalazi u  neznatnom smanjenju  broja prijavljenih ozljeda na radu, zanemarujući sve druge ugroze i probleme ; prije svega profesionalne i druge bolesti povezane s radom, dinamične promjene u svijetu rada, višegodišnje kašnjenje Hrvatske u donošenju i provedbi strateških dokumenata,kao i izostanak jasne vizije u ustroju institucionalnog okvira, a time i sinergijskog djelovanja na jačanju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, smatra da smo kao nacija prilično uznapredovali zadnjih godina po pitanju zaštite na radu, a to ilustrira riječima: " Ako ste prolazili nekad pored hrvatskih gradilišta mogli ste vidjet da su ljudi hodali bez zaštitnih kaciga, danas toga više nema, danas se te mjere striktno poštuju".

Krešimir Sever,predsjednik najveće sindikalne   središnjice NHS-a,međutim ukazuje na šire probleme uvjeta rada i nezadovoljavajućeg  odnosa prema sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu.

Dakle, nadležni predstavnici državnih tijela i poslodavaca moraju razumijevati da  su sigurni i zdravi radni uvjeti kompleksno područje,  pa se stanje i mjere moraju promatrati cjelovito.Primjena programa cjeloživotnog učenje, što uključuje i  sve ključne dionike svakako može pripomoći boljem razumijevanju područja od posebnog društvenog interesa, a time i dugoročnom napretku.

Na tržištu rada koje se brzo mijenja s pojavom novih oblika rada i povećanjem neizvjesnosti u pogledu statusa radnika i samozaposlenih, pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na radu na sve postaje još važnije kako bi se jačale mjere prevencije s ciljem spriječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta,rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) te velik broj samozaposlenih osoba, kao i mentalno zdravlje predstavljaju izazov.

Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) rak je glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u: 52% smrti povezanih s radom na godišnjoj razini trenutačno se pripisuje raku povezanom s radom, dok se 24% pripisuje bolestima krvožilnog sustava, 22% drugim bolestima i 2% ozljedama.

Uz klasične ozljede na radu, dugoročni prpblem predstavljaju psihosocijalni rizici,mišićno-koštani poremećaji ,rast oboljelih od raka i drugih bolesti povezanih s radom,što upućuje na potrebu konkretnog djelovanja.Na gotovo 80 posto radnih mjesta u  državama  članicama  EU  utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije.

Nova studija Eurofounda tvrdi da oni koji rade u više radnih odnosa u prosjeku rade duže, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i dobrobit.Istraživanje pokazuje da oni koji rade više poslova u prosjeku rade duže ;48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Osim toga, njihovo je radno vrijeme netipično, jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice za njihovo zdravlje i dobrobit,na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, anksioznosti, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života.

I slijedeći primjer kojim se potiče Vladu kao poslodavca  na odgovoran pristup  to potvrđuje.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) uputio je otvorerno pismo predsjedniku Vlade u kojemu ga poziva "da Vlada, kao najveći poslodavac u državi, preuzme vodeću ulogu u razvijanju preventivnog pristupa zdravstvenim problemima povezanim s radom.

Ponajprije prepoznavanjem svih opasnosti koje mogu naštetiti radnicima, procjenjivanjem ozbiljnosti njihovih posljedica i pronalaženjem prikladnih mjera zaštite, a potom i razvijanjem kulture zaštite na radu, informiranjem i educiranjem, podizanjem svijesti o važnosti i benefitima zaštite na radu, te aktivnim, zajedničkim sudjelovanjem poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika u osiguranju zdravog i sigurnog radnog okruženja.

Nalazi, odnosno dostupna liječnička dokumentacija naših članova i njihova svjedočanstva alarm su za hitno djelovanje! Posljedično, smanjuje se kvaliteta života i radna sposobnost pojedinaca, povećava se učestalost odlazaka na bolovanje, te nastanka invaliditeta i prijevremenog umirovljenja.

Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti.Povećano ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sada su potrebniji nego ikada, a u ostvarivanju sigurnih i zdravih radnih mjesta, te unapređenju kvalitete rada, SDLSN je ozbiljan i konstruktivan partner", ističe se u pismu  najvećeg sindikata u državnoj upravi.

Dakle, dok državna tijela,odnosno dužnosnici, misle da je stanje bolje, radnički predstavnici, radnici ,  kao i struka s pravom pozivaju na mobilizaciju i upozoravaju na potrebu značajnih promjena u odnosu prema  sigurnosti i zaštiti  zdravlja na radu, u svim sektorima;od administrativnih poslova i rada od kuće, preko uslužnih do proizvodnih djelatnosti.

Nakon  nesretnih događaja proteklih dana u području socijalnog rada, reakcija javnosti i stručnih osoba,  resorni mninistar najavio je osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu, koji je  djelovao prije 18 godina ,da bi bio ukinut, pa se našao  kao sastavni dio u ustroju ministarstva  kao Zavod za socijalni rad , a razvidno je da se sada  uviđa greška  ponovnim osnivanjem samostalne javne ustanove za tako važno i specifično područje.

Nadajmo se da će nadležni  što prije shvatiti važnost i multidisciplinarnost područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ,potrebu holističkog pristupa  te ponovno omogućiti osnivanje i rad zavoda, budući se potvrdilo da se  takvi specifični poslovi sveobuhvatno i  učinkovito mogu obavljati samo izvan uobičajenih poslova državne uprave.   .

U Hrvatskoj stanovništvo stari a time i radna populacija dok demografska kretanja upućuju na alarm.Kontinuirano ukazujemo da  je za  produljenje radnih karijera i očuvanje radne sposobnosti  radnika ,te  kvalitetu života u trećoj životnoj dobi, potrebno osigurati primjerene radne uvjete.

Kako se prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije, a izmjene bi  trebale ići postupno u smjeru da se svake godine po, primjerice, tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u mirovinu do 67 ili 68 godina, ključni je preduvjet za ostvarivanje tog plana poboljšanje i unapređivanje prevencije u provedbi mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika u svim sektorima i na svim mjestima rada. U suprotnome samo promjenom  regulative u radnom,mirovinskom i zdravstvenom  zakonodavstvu,neće se  ostvariti željeni  učinak.

                                                                                                                  Vitomir Begović