Promicanje dobrog mentalnog zdravlja

Europska komisija objavila je novo istraživanje Eurobarometra kako bi dobila detaljan uvid u stavove građana EU-a o mentalnom zdravlju. Istraživanje, provedeno u svih 27 država članica među građanima starijim od 15 godina (Terenski rad od 14.6. do 21.6.2023.; Intervjui s građanima EU-a: EU27 – 26.501 građana, u Hrvatskoj  (HR) – 1.003 građana) nudi pojedinosti o trenutnom stanju mentalnog zdravlja, čimbenicima koji pridonose dobrom mentalnom zdravlju, percepcijama o osobama s mentalnim problemima te kvaliteti i dostupnosti povezanih zdravstvenih usluga.

Rad se u cijeloj anketi spominje kao čimbenik koji pridonosi i sposobnosti poboljšanja i pogoršanja mentalnog zdravlja, a 18 % ispitanika kaže da je to važan čimbenik za postizanje dobrog mentalnog zdravlja.

Gotovo 89 % ispitanika smatra da je promicanje mentalnog zdravlja jednako važno kao i promicanje tjelesnog zdravlja. Istodobno, manje od polovice ispitanika slaže se da osobe s mentalnim problemima dobivaju istu razinu skrbi kao one s fizičkim problemima. U EU 46 % ispitanika iskusilo je emocionalni ili psihosocijalni problem, poput osjećaja depresije ili tjeskobe u proteklih dvanaest mjeseci. Njih 54 % s problemom mentalnog zdravlja nije dobilo pomoć stručnjaka.

U EU 62 % građana smatra da su nedavni događaji u svijetu (pandemija COVID-19, ruska agresija na Ukrajinu, klimatska kriza, nezaposlenost te troškovi hrane i energije "donekle" (44 %)  ili "u velikoj mjeri" (18 %) utjecali na njihovo mentalno zdravlje.

Najvažniji čimbenici za postizanje dobrog mentalnog zdravlja su životni uvjeti (60 %), zatim financijska sigurnost (53 %), tjelesna aktivnost i društveni kontakt (oboje po 41 %).

U nastavku usporedni odgovori ispitanika na pojedina pitanja na razini Europske unije (EU) i Hrvatske (HR).

Na pitanje „Koji su od sljedećih čimbenika, prema vašem mišljenju, najvažniji za postizanje dobroga mentalnog zdravlja?“, ispitanici su odgovorili sljedeće: Životni uvjeti (EU 60 %, HR 52 %), Financijska sigurnost (EU 53 %, HR 56 %), Tjelesna aktivnost (EU 41 %, HR 46 %), Društveni kontakti (EU 41 %, HR 38 %).

Ispitanici koji su u proteklih 12 mjeseci imali emocionalni ili psihosocijalni problem, na pitanje „Je li vam stručnu pomoć za probleme u vezi s mentalnim zdravljem pružio bilo koji od sljedećih stručnjaka?“, odgovorili su: Liječnik opće prakse (EU 19 %, HR 14 %), Psihijatar (EU 14 %, HR 14 %), Psiholog (EU 14 %, HR 6 %), Nisu primili ili potražili profesionalnu pomoć (EU 54 %, HR 69 %).

Sljedeće pitanje bilo je „Gdje mislite da se problemi u vezi s mentalnim zdravljem najbolje mogu uočiti u ranoj fazi?“, a odgovori ispitanika su: U ustanovama za primarnu skrb i skrb u zajednici (npr. u ordinaciji liječnika opće prakse (EU 50 %, HR 36 %), U obrazovnim okruženjima - vrtiću, školi itd. (EU 43 %, HR 59 %), U radnom okruženju (EU 29 %, HR 40 %), U bolnicama (EU 16 %, HR 11 %), U okviru socijalnih službi (EU 15 %, HR 10 %), U okviru sporta, kreativnih aktivnosti ili aktivnosti u slobodno vrijeme (EU 10 %, HR 13 %).

Razmišljajući o kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi o mentalnom zdravlju, koje biste od sljedećih svojstava odabrali kao prioritete? (Ispitanici su mogli odabrati do tri odgovora s popisa od deset), a rezultati su sljedeći: Dobra zdravstvena skrb o mentalnom zdravlju svima je dostupna u jednakoj mjeri (EU 39 %, HR 33 %), Dobra zdravstvena skrb o mentalnom zdravlju koju pružaju obučeni profesionalci koji imaju dobre resurse (EU 37 %, HR 25 %), Dobra zdravstvena skrb o mentalnom zdravlju pravovremena je i dostupna kada je potrebna (EU 34 %, HR 33 %), Dobra zdravstvena skrb o mentalnom zdravlju usmjerena je na pojedinca i bavi se posebnim potrebama svakog pojedinca i mogućnostima za njega (EU 33 %, HR 35 %).

Na pitanje „Prema vašem mišljenju, u kojim područjima Europska unija najviše može pridonijeti poboljšanju mentalnog zdravlja europskih građana?, ispitanici su mogli odabrati do tri odgovora s popisa od osam, a odgovorili su: Poboljšanje cjelokupne kvalitete života Europljana (EU 45 %, HR 63 %), Poboljšanje pristupa i potpore u vezi s dijagnozom, liječenjem oboljelih od mentalne bolesti i brigom o oboljelima (EU 37 %, HR 27 %), Pružanje potpore u vezi s mentalnim zdravljem onih najugroženijih, uključujući djecu, mlade i starije osobe (EU 35 %, HR 37 %), Hvatanje ukoštac sa psihosocijalnim rizicima na poslu: stres, sigurnosni rizici itd. (EU 29 %, HR 29 %), Rano otkrivanje i probir problema u vezi s mentalnim zdravljem na razini populacije (EU 27 %, HR 28 %), Promicanje dobroga mentalnog zdravlja i sprječavanje problema u vezi s mentalnim zdravljem (EU 27 %, HR 26 %), Uklanjanje stigme u vezi s mentalnim zdravljem i hvatanje ukoštac s diskriminacijom (EU 21 %, HR 29 %), Promicanje programa za podizanje svijesti o problemima u vezi s mentalnim zdravljem (EU 20 %, HR 26 %).

Ovo istraživanje vodi do EU-OSHA-ine Kampanje za zdrava radna mjesta 2026.-2028. koja se fokusira na mentalno zdravlje i psihosocijalne rizike na poslu u 'novim i zanemarenim profesionalnim skupinama, sektorima i područjima'.

Rad također podupire djelovanje Europske komisije o Sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju. Ciljevi aktivnosti su: korištenje postojećih istraživanja i novih podataka za poboljšanje razumijevanja temeljnih uzroka psihosocijalnih rizika i učinkovite prakse prevencije u različitim sektorima, zanimanjima i skupinama; identificiranje uspješne inicijative za prevenciju i upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom i promicanje mentalnog zdravlja na poslu među širokom populacijom; unapređenje znanja i pokretanje rasprave o politici na nacionalnoj razini i preventivnim mjerama među kreatorima politika i stručnjacima za sigurnost i zdravlje na radu.

Kada govorimo o radnoj populaciji, psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna, organizacije i upravljanja radom, kao i lošeg socijalnog konteksta rada, a mogu rezultirati negativnim psihološkim, fizičkim i društvenim ishodima. Istraživanja u ovom području obuhvaćaju poboljšanje znanja o psihosocijalnim rizicima i zdravlju.

Mentalno zdravlje je sastavni dio zdravlja. To je prioritet za Europsku komisiju, koja je u proteklih 25 godina podržala akcije i projekte koji poboljšavaju mentalno zdravlje ljudi u EU-u i šire. U svom govoru o stanju Unije 2022., predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je namjeru Komisije da predstavi “novu inicijativu o mentalnom zdravlju” 2023. godine. U lipnju iste godine, Komisija je usvojila Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koji će pomoći državama članicama i sudionicima da poduzmu brze mjere za suočavanje s izazovima mentalnog zdravlja. Priopćenje je polazište za novi pristup. Nakon opsežnih konzultacija s državama članicama, sudionicima i građanima razvijen je sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju koji je usmjeren na prevenciju i uključuje više sudionika.

Novi pristup prepoznaje da je mentalno zdravlje nešto više od samog zdravlja i stoga snažno uključuje područja kao što su obrazovanje, digitalizacija, zapošljavanje, istraživanje, urbani razvoj, okoliš i klima. Inicijativa se nadovezuje na postojeće politike, pristupe i akcije.

Problemi mentalnog zdravlja pogađaju oko 84 milijuna ljudi diljem EU-a. Osim osobne patnje, problemi mentalnog zdravlja imaju i financijske posljedice za naše društvo. Ukupni troškovi problema mentalnog zdravlja procjenjuju se na više od 4 % BDP-a (više od 600 milijardi eura) u 27 zemalja EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju također podržava Zajedno zdraviji - Inicijativa EU za nezarazne bolesti, koju je EU komisija predstavila u lipnju 2022. godine. Ova inicijativa podupire države članice EU-a u identificiranju i provedbi učinkovitih politika i radnji za smanjenje tereta glavnih nezaraznih bolesti (NCD), poboljšanje zdravlja i dobrobiti građana te smanjenje nejednakosti u zdravlju.

Potrebno je podsjetiti da je krajem prošle godine u Hrvatskoj donesen  nacionalni Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, kojeg je sastavni dio i  „očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja na radu“. Kako bi se oživotvorio taj dokument, i pružila potpora svim drugim sudionicima na nižim razinama, potrebno je učiniti sinergiju u radu i djelovanju nadležnih državnih i javnih tijela zaduženih za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu, u cilju podizanja  svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i čimbenicima koji ga podupiru te jačanja mjera prevencije i povećanja otpornosti na stres.

Budući da je procjena psihosocijalnih rizika i stresa obvezni dio svake procjene rizika, predstojeća 23. tradicionalna nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Znanjem do sigurnosti i zdravlja na radu!“, bit će posvećena u jednom dijelu programa i ovoj temi, a u 2024. godini predviđeno je u organizaciji ZIRS Učilišta te Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“ i nekoliko praktičnih radionica povezanih s prevencijom psihosocijalnih rizika i stresa na radu.

                                                                                                               Vitomir Begović