Rad, zdravlje i ozljede na radu
Rad ima ključnu ulogu u zdravlju zbog specifičnih čimbenika na radnom mjestu koji mogu dovesti do ozljeda ili profesionalnih bolesti, bolesti povezanih s radom ili dugoročnih posljedica za zdravlje. Zaštita zdravlja radnika znači predanost sprječavanju mogućih rizika od ozljeda ili oštećenja zdravlja; uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda i raspoređivanje radnika na poslove koji odgovaraju njihovu zdravstvenom stanju; mjerenja i izvješćivanja o zdravstvenom stanju radnika koji uključuje ciljeve i program poboljšanja; trening i podizanje svijesti svih zaposlenika o važnosti zaštite zdravlja kako na radu tako i zdravim stilom života.
Sigurnost i zdravlje na radu više nisu ugroženi samo zbog vrlo opasnih situacija, već i zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika niske amplitude. EU upućuje da se više pozornosti usmjeri i na bolesti povezane s radom, kao što su bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji posebno povezani sa stresom i psihosocijalnim rizicima te rak koje su najsmrtonosnije bolesti i najčešći su uzrok izostanaka s rada i skraćivanja radnog vijeka. Posebno treba ukazati na pokazatelje da upravljanje psihosocijalnim rizicima ostaje nepokriveno pitanje u procjenama rizika i upravljanju sigurnošću i zdravljem na radu u tvrtkama. Provedenim istraživanjima utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja te dovode do dugoročnih zdravstvenih posljedica.
Privremena spriječenost za rad
Prema službenim pokazeteljima u 2022. godini dnevno je zbog privremene nesposobnosti za rad s radnog mjesta prosječno izostajalo 69.197 zaposlenika. Na teret poslodavca, dnevno je s posla zbog bolesti izostajalo 36.390 osoba, a 32.807 osoba dnevno s posla izostajalo je na teret HZZO-a.
U sklopu stope izostanka s posla na teret HZZO-a, najveći udio od 71,28 % činili su izostanci zbog bolesti, komplikacija u vezi trudnoće i poroda (18,46 %), izolacije (2,57 %) i njege člana obitelji (7,69 %).
Prosječna stopa privremene nesposobnosti za rad do 42 dana na teret poslodavca u 2022. bila je 2,17, i povećala se u odnosu na prethodnu godinu za 10,15 %, kada je iznosila 1,97.
Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u 2022. godini (na teret poslodavca i na teret HZZO-a) iznosila je 4,12 što znači da je bila veća 3,00 % u odnosu na 2021. godinu kada je iznosila 4,00. Po područnim službama evidentiran je raspon stope od 3,12 (PS Dubrovnik) do 4,58 (PS Rijeka i PS Zagreb).
U 2022. godini evidentirano je 1.676.302 aktivnih osiguranika, a za naknade plaća zbog privremene nesposobnosti za rad isplaćeno je 216.745.789 € (1.633.071.148 kn). Troškovi za naknade plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti iznosili su 24.850.169 € (187.233.600 kn). Za mjere specifične zdravstvene zaštite na radu isplaćeno je 13.307.500 € (100.265.363 kn).
Ako usporedimo ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad i broj aktivnih osiguranika, proizlazi da je svaki zaposlenik na razini Hrvatske tijekom 2022. godine bolovao prosječno 12,92 dana (12,5 dana u 2021.).
Najveći broj dana privremene nesposobnosti za rad po aktivnom osiguraniku iskazan je u Područnoj službi HZZO Zagreb i iznosi prosječno 14,38 dana, zatim u PS Rijeka 14,30, PS Čakovec 13,76 i PS Krapina 13,55 dana.
Od djelatnosti koje imaju stopu izostanaka s posla na teret HZZO-a veću od prosjeka Republike Hrvatske (1,95), a uz to i velik udio u aktivnim osiguranicima i broj dnevno bolesnih, su prerađivačka industrija s 207.777 zaposlenih i 5.123 dnevno bolesnih te trgovina na veliko i malo sa 233.940 zaposlena i 4.929 dnevno bolesna zaposlenika.
Najviša stopa privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iskazana je u djelatnosti Zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u visini od 3,13. U ovoj djelatnosti zaposleno je prosječno 106.358 osoba, prosječno dnevno s posla izostajalo je 3.325 zaposlenika uz 1.040.786 dana privremene nesposobnosti za rad. U djelatnosti Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom iskazana je stopa privremene nesposobnosti za rad od 3,08 (2,71 u 2021.), zaposleno je 28.380 osiguranika, a prosječno dnevno s posla zbog bolesti bila su odsutna 873 zaposlenika.
Na temelju priznatih ozljeda na radu i profesionalnih bolesti od strane HZZO-a, evidentirano je 730.289 dana privremene nesposobnosti za rad. Prosječno dnevno po navedenoj osnovi s posla bilo je odsutno 2.333 zaposlenika, a stopa privremene nesposobnosti za rad iznosila je 0,14. Iznadprosječne stope izostanka s posla zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti evidentirane su u Zagrebu (0,18), Rijeci (0,17) Osijeku (0,15) i Čakovcu (0,15).
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu 16.295 u 2022. godini, na mjestu rada dogodilo se 13.678 (83,94 %) ozljeda, a na putu 2.467 (16,06%) ozljeda. Najveći broj ozljeda 3.849 dogodio se u Gradu Zagrebu, ali najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) bilježi se u Osječko- baranjskoj županiji i iznosi 12,48. Stopa ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu 16.295 na 1.000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 10,32 dok stopa prijavljenih ozljeda na mjestu rada 13.678 na 1000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 9,06. Znači na 1.000 radnika ozlijedilo se 10 odnosno 9 radnika. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda, kao i ozljeda na radnom mjestu najveći broj dogodio se u prerađivačkoj industriji (kojoj pripada i grafička industrija), a najviša stopa ukupnih ozljeda na 1.000 zaposlenih, kao i onih na mjestu rada je u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.
Karakteristične ozljede na radu
Poskliznuća, posrtanja, pogrešni koraci, gubitak ravnoteže čine gotovo 1/3 svih prijavljenih ozljeda na radu. Padovi na istoj razini su nesreće na poslu koje se još uvijek prečesto percipiraju kao neizbježne i benigne prirode. Međutim, suprotno uvriježenom mišljenju, oni su jedan od glavnih uzroka nezgoda u profesionalnom okruženju. Oni mogu imati ozbiljne posljedice, ponekad čak i kobne, za zaposlenike žrtve. Za učinkovitu borbu protiv padova na istoj razini potrebno je transformirati njihovu zastupljenost unutar poduzeća te predložiti odgovarajući preventivni pristup. To pretpostavlja uzimanje u obzir specifičnosti padova na istoj razini. Dok je opasna priroda mnogih rizika očigledna (strojevi za rezanje, štetne kemikalije, rad na visini, itd.), čimbenici koji bi mogli uzrokovati pad na istoj razini često su mnogo manje uočljivi (prljavo ili pretrpano tlo, brzo kretanje, transport predmeta, nedovoljna rasvjeta, pozornost usmjerena na zadatak koji nije pokret, itd.). Zaposlenik stoga nije "prirodno" upozoren na opasnost od pada. Tim više što se element koji će uzrokovati pad može činiti benignim, a nastanak nesreće najčešće je rezultat kombinacije mnogih čimbenika različitog podrijetla. Preventivni pristup ima za cilj identificirati sve čimbenike rizika, kako bi se iznašle preventivne mjere za njihovo smanjenje ili čak otklanjanje. Preventivne mjere moraju kombinirati radnje na radnom prostoru, podovima, fizičkom okruženju, organizaciji rada i svijesti zaposlenika.
Jačati unutarnji i inspekcijski nadzor
U posljednjih pet godina, uz ukupno 84.451 prijavljenih ozljeda na radu i 4.666 profesionalnih bolesti, registrirano je i 278 smrtnih slučajeva u radnim prostorima, od čega 166 zbog nesreća a čak njih 112 zbog bolesti radnika. Smrt na radu, neovisno je li uzrokovana ozljedom ili bolešću, mora potaknuti nadležne institucije i sve druge sudionike na odlučno djelovanje.
Poseban problem je podkapacitiranost inspekcije zaštite na radu. Trenutno je popunjenost inspektora zaštite na radu u odnosu na sistematizacijom utvrđeni broj svega 66 %, odnosno nedostaje 41 izvršitelj, a u odnosu na standarde ILO-a, nedostaje njih oko 81. I taj broj se svake godine smanjuje, dok istovremeno broj poslovnih subjekata, obveznika provedbe mjera zaštite na radu i broj zaposlenih raste!
Zato je nužno poduzeti mjere jačanja prevencije na razini svake tvrtke, a na nacionalnoj razini organizacijom i ekipiranošću inspekcijskih službi s ciljem jačanja nadzora sigurnosti i zdravlja na radu.
Djelovanje medicine rada
U području zaštite zdravlja na radu ključna je uloga prevencije kroz djelovanje specijalista medicine rada. Ugovoreno je ukupno 151,9 timova, a zadnjih godina nepopunjena su čak 42 tima medicine rada na području Hrvatske! Taj negativni pokazatelj mogao bi narednih godina biti još manji, a time i zaštita zdravlja radnika na radu ugroženija.
Medicina rada je grana medicine koja se bavi zdravstvenim pitanjima u odnosu na rad i radnu okolinu. Poslovi medicine rada, uključujući plan i program mjera zdravstvene zaštite, propisani su posebnim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Zadaci i funkcija službi medicine rada su aktivnosti koje se odnose na radno mjesto, aktivnosti koje su usmjerene na radnika i njegovo zdravlje i djelatnosti koje obuhvaćaju informiranje i izobrazbu. Svrha obilaska radnog mjesta je utvrditi, ukloniti ili nadzirati štetne utjecaje na radnom mjestu. Obilazak radnog mjesta potrebno je obavljati preventivno u redovitim razmacima ili u slučaju štetnog događaja, npr. ozljede na radu, profesionalne bolesti ili povećane odsutnosti s posla (bolovanje). U obilasku radnog mjesta sudjeluje specijalist medicine rada i stručnjak zaštite na radu, ali može sudjelovati i drugo osoblje ovisno o problemu i situaciji u tvrtki. Jedna od važnih aktivnosti je i provedba propisanih mjera specifične zdravstvene zaštite radnika kao ključna mjera prevencije zdravlja na radu.
Medicina rada u praksi podrazumijeva visoku stručnost, usmjerenost na potrebe poslodavca i radnika, prepoznavanje i procjenu rizika s posljedicama izloženosti te proaktivno djelovanje prema uspostavljanju zdravijih uvjeta rada. Nužno je uspostaviti redovitu suradnju obiteljskih liječnika, timova specijalista medicine rada i psihologa, stručnjaka za zaštitu na radu, voditelja ljudskih resursa i poslodavaca, kako bi se ostvarilo sinergijsko djelovanje u zaštiti zdravlja radnika.
Predanost sigurnosti i zdravlju na radu
Zaštita zdravlja i sigurnost na radu podrazumijeva: predanost sprječavanju mogućih rizika od ozljeda ili oštećenja zdravlja radnika; predanost definiranju mjera sigurnosti na radu kojima se uklanjaju izvori rizika, smanjuju rizici, uvode tehničke i organizacijske mjere te koristi osobna zaštitna oprema; predanost dosljednom uvođenju mjera sigurnosti na radu kako bi se osiguralo neprestano smanjenje rizika od ozljeđivanja i oštećenja zdravlja; predanost osiguranju sigurnog i radniku prijateljskog radnog okruženja u skladu s prirodom radnog procesa, a primjenom odgovarajuće radne opreme; uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda i raspoređivanje radnika na poslove koji odgovaraju njihovu zdravstvenom stanju; sustav povremenog nadzora, mjerenja i izvješćivanja o zdravstvenom stanju i sigurnosti na radu koji uključuje ciljeve i program poboljšanja; obavljanje opasnih poslova samo u skladu s uputama i pod nadzorom odgovornih osoba; usklađivanje procjene rizika sa zakonskim promjenama i promjenama radnih procesa; kontinuirani trening i podizanje svijesti svih radnika i vanjskih partnera o važnosti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu; praćenje zakona, tehničkih smjernica i drugih propisa na svim područjima koja su povezana sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu te njihovo uvođenje u praksu na vrijeme i na odgovarajući način; osmišljene kampanje, suradnja i upoznavanje radnika, dobavljača, kupaca, i svih zainteresiranih o značaju i aktivnostima na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Vitomir Begović