Samozaposleni radnici i zaštita na radu
Mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu trebale bi obuhvatiti što veći broj ljudi na poslu, bez obzira na sektore i radne odnose u kojima se nalaze kao i veličinu poduzeća u kojem rade.
Samozaposlene osobe čine 16,4 posto ukupnog broja zaposlenih unutar EU-a.Uzimajući u obzir da mnoge samozaposlene osobe rade u visokorizičnim sektorima Preporukom Vijeća EU o samozaposlenima ,države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva.Upozorava se da „samozaposleni radnici, bez obzira na to rade li sami ili uz zaposlenike, mogu biti izloženi rizicima za zdravlje i sigurnost sličnima onima koje doživljavaju zaposlenici”.
U svojem izvješću iz 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.–2020. Europski parlament skrenuo je pozornost Komisije na važnost provedbe, poštovanja i izvršenja zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu kao i na niz povećanih ili novih rizika. U izvješću je posebno naglašena potreba zaštite svih radnika bez obzira na veličinu poslodavca, vrstu posla ili ugovora.
Kako je to pitanje regulirano u nama susjednoj državi ?
U Republici Sloveniji prema odredbi Zakona ,samozaposlena osoba je osoba koja obavlja obrtničku ili drugu profesionalnu djelatnost kao jedinu ili glavnu profesiju, ne zapošljava druge radnike i ne uključuje druge osobe u radni proces. Samozaposlena osoba je i osoba koja je u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju osigurana kao poljoprivrednik, ne zapošljava druge radnike i u radni proces uključuje samo članove svoje obitelji na poljoprivrednim gospodarstvima.
Samozaposlena osoba odgovorna je za vlastitu sigurnost i zdravlje te za sigurnost i zdravlje drugih osoba na koje utječu njegovi postupci ili propusti.
Samozaposlena osoba mora procijeniti rizik. Ako utvrdi da postoje rizici od nezgoda, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom, mora sastaviti pisanu izjavu o sigurnosti s procjenom rizika i odrediti mjere za osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu.
Samozaposlena osoba mora koristiti radnu opremu i osobnu zaštitnu opremu koja štiti od rizika na radu kao i propisane sigurnosne i zdravstvene uvjete te, u skladu s vrstom i prirodom djelatnosti kojom se bavi, poduzeti mjere za osiguranje zaštite od požara.
Samozaposlena osoba mora prijaviti nezgodu na radu inspekciji rada, zbog čega je nesposobna za rad više od tri radna dana,kao i utvrđene profesionalne bolesti i opasne pojave.
Za razliku od prethodnog rješenja u Hrvatskoj Zakonom o zaštiti na radu ,određeno je da se odredbe Zakona ne odnose na obrtnike koji obrt obavljaju sami ,kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba ,koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca (samozaposlena osoba),osim kada za njih obavljaju određene poslove osobe na radu (fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca).Dakle, samozaposlena osoba u tom slučaju ne mora biti osposobljena za rad na siguran način, posjedovati procjenu rizika, ne mora ispunjavati uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada, ispitivati radni okoliš, električne instalacije i radnu opremu, niti prijaviti "težu" ili smrtnu ozljedu na radu,odnosno događaj ozljede na radu koji su poslodavci u obvezi prijaviti inspekcijskom tijelu.
Obrtnici i samozaposlene osobe obvezni su primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu , u slučaju kada zajedno s drugim osobama ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada.Inspektor rada nadzor nad samozaposlenim osobama može provoditi samo u slučajevima kada oni rade na zajedničkim privremenim ili pokretnim gradilištima i na zajedničkim mjestima rada.
Međutim,kao što je poznato rizici i opasnosti mogu postojati na svakom mjestu rada i u svakom obliku rada ,neovisno da li se radi o radniku kod poslodavca,obrtniku ili samozaposlenoj osobi, pa je potpuno razumljiva i Preporuka Vijeća EU o samozaposlenim osobama, kao i rješenje tog pitanja u susjednoj Sloveniji i mnogim drugim članicama EU.
Na tržištu rada koje se brzo mijenja s pojavom novih oblika rada i povećanjem neizvjesnosti u pogledu statusa radnika i samozaposlenih, pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na radu na sve postaje još važnije kako bi se jačale mjere prevencije s ciljem spriječavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.
Pored već ranijeg upozorenja na nedostake u odgovarajućem reguliranju rada i zaštite na radu na izdvojenom mjestu rada (rad kod kuće ili u prostoru koji nije pod nadzorom poslodavca) , i ovaj primjer upućuje na potrebu da i Republika Hrvataka žurno i u potpunosti primjeni Preporuku Vijeća EU vezano za sigurnost i zdravlje na radu samozaposlenih osoba,jer značajan broj njih obavlja rad i u visokorizičnim djelatnostima,odnosno obavlja takav rad..Takav pristup se nikako ne može smatrati administrativnim opterećenjem i dodatnim troškom, već minimumom ulaganja u zdravlje i sigurnost,kao temeljnim ljudskim pravima.
Nakon ustroja nove Vlade ,i unutrašnje učinkovite reorganizacije ministarstava ,pred nositeljima prijedloga strateških ,zakonodavnih i drugih propisa nalazi se i žurni zadatak konačne pripreme Nacionalnog plana zaštite na radu 2021.-2027.,Nacionalnog programa zaštite mentalnog zdravlja,dugoočekivanih i nedavno najavljenih podzakonskih propisa iz djelokruga ministra nadležnog za zdravstvo, kao i niz drugih mjera i aktivnosti, kako bi zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika postali stvarni prioriteti u razvoju hrvatskog društva.
Vitomir Begović