Sigurnost info – Znanjem do sigurnosti

Created with Sketch.

Sigurnost info – Znanjem do sigurnosti

   Uncategorized    20 veljače, 2019  |  0

Uredništvo časopisa Sigurnost za svoje sadašnje i buduće pretplatnike ,vjerne čitatelje i druge zainteresirane donosi putem portala sažeti izvještaj s održanog stručnog skupa 31.siječnja 2019.godine o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja u organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto. Ovakvu praksu objave  informacija sa različitih stručnih skupova nastaviti ćemo i u narednom razdoblju, kako bi Vas nepostedno informirali o najvažnijim pitanjima iz područja zaštite na radu i sigurnosti u najširem smislu.

U nazočnosti velikog broja stručnjaka za zaštitu na radu ,skup je prigodnim uvodnim riječima otvorila Gordana Lipnjak, predsjednica Udruge, a zatim su uslijedla zanimljiva i sadržajna izlaganja, koja u nastavku predstavljamo.

Jere Gašperov, voditelj Službe za zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, istaknuo je da je osnovni povod za posljednje izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu bio Akcijski plan Vlade Republike Hrvatske za rasterećenje gospodarstva iz siječnja 2017. godine.

Navedenim izmjenama i dopunama Zakona obuhvaćena su slijedeća pitanja:

- Smanjena je učestalost održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu, s najmanje „jednom u tri mjeseca“ na najmanje „jednom u šest mjeseci“, koja obveza se odnosi na poslodavce s više od  50 radnika (čl. 34. ZZR-a).

Propisano je da odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zaštitu na radu ili njihov koordinator i o svojem radu odbor vodi zapisnik. Odbor se prema prethodno važećoj odredbi sastajao (u redovnom smislu) najmanje jedanput u tri mjeseca. Propisane su i izvanredne sjednice odbora (u slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen nedostatak u provedbi zaštite na radu) u koje se izmjenama i dopuna Zakona nije zadiralo.

Izmjenama i dopunama Zakona prolongiran je rok održavanja redovnih sjednica odbora sa tri mjeseca na šest mjeseci, čime je skraćeno vrijeme i angažman dionika koji sudjeluju u radu odbora, a njihov angažman može se usmjeriti za konkretan nadzor primjene pravila zašite na radu na samim mjestima rada ili za druge aktivnosti u sustavu zaštite na radu.

Pri tome treba imati u vidu da su prioritetna pitanja zaključci rada odbora te mjere za ukupno unapređivanje stanja zaštite na radu i njihovo izvršenje na mjestima rada koje proizlaze iz zaključaka odbora, a ne nužno sama učestalost rada odbora za zaštitu na radu.

Kod svih ostalih poremećaja u provedbi sustava zaštite na radu (a cilj je da do njih uopće ne dođe) preostaju na raspolaganju izvanredne sjednice odbora, koje u krajnjem slučaju može sazvati povjerenik radnika za zaštitu na radu ili koordinator povjerenika, odnosno radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća (čl. 34. st. 10 ZZR-a).

- Smanjena je obveza osiguranja najmanjeg broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći u odnosu na ukupan broj radnika (prethodno „1 osposobljen na 20 radnika te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika“, a prema izmjenama Zakona “1 osposobljen na 50 radnika te još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika“ – čl. 56. ZZR-a).

Pored navedenog, izmjenama i dopunama Zakona propisano je da broj osposobljenih i imenovanih radnika za pružanje prve pomoći mora odgovarati  broju lokacija poslodavca, smjenskom radu te drugim organizacijskim okolnostima kod poslodavca, iz čega se zaključuje da je propisani kriterij potrebno primijeniti na svaku zasebnu lokaciju poslodavca i da u svakom trenutku bude prisutan netko od radnika tko je raspoređen i osposobljen za pružanje prve pomoći, o čemu mora voditi računa poslodavac.

Iz predloženih izmjena i dopuna Zakona razvidno je da će doći do smanjenja potrebnog broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći samo na onim mjestima rada (lokacijama poslodavca) gdje je na jednoj lokaciji prisutan relativno veliki broj radnika. Također, poslodavac ima obvezu donijeti odluku o radnicima koji su određeni i osposobljeni za pružanje prve pomoći te o tome obavijestiti sve ostale radnike.

- Redefinirane su obveze poslodavca u odnosu na obvezu prijavljivanja tijelu inspekcije rada događaja ozljeda na mjestu rada kao i trenutka prijavljivanja, na način da je za te potrebe napušten pojam „teška ozljeda“ te se događaj ozljede na mjestu rada, za koji postoji obveza prijavljivanja inspekcijskom tijelu, utvrđuje kao „zadržavanje ozlijeđene osobe na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici“, a trenutak obveze prijavljivanja se utvrđuje „odmah po zbrinjavanju osobe na liječenju u zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici“ – čl. 65. ZZR-a.

 Izmjenama i dopunama Zakona osigurane su jasnije obveze poslodavca u odnosu na prijavljivanje opisanog događaja ozljede te trenutka prijavljivanja takvog događaja, što dovodi do odgovarajućeg administrativnog rasterećenja poslodavca i otklanjanja određenih nedoumica koje su prethodno postojale.      Time su otklonjene i strepnje poslodavca od mogućih sankcija jer je ne postupanje prema propisanoj obvezi sankcionirano. Konkretni primjeri o tome mogu se pogledati na stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

- Reducirana je obveza posjedovanja dokumentacije iz zaštite na radu na privremenim gradilištima u odnosu na trajanje radova na gradilištu, prethodno izuzeće od obveze odnosilo se na rok izvođenja radova „kraće od 30 dana“, a izmjenama Zakona se prolongira izuzeće od obveze na rok izvođenja radova „kraće od 60 dana“ – čl. 62. ZZR-a.

Budući da je na privremenim gradilištima najveći broj malih poslodavaca čiji radovi traju kraće od 60 dana, istima se izmjenama Zakona osigurava da ne moraju nužno  na privremenom gradilištu imati dokumentacije iz zaštite na radu kao što je procjena rizika, dokazi i zapisnici vezano uz radnike i određena ispitivanja, čime se stvara određeno administrativno rasterećenje i smanjuju troškovi kopiranja, smještaja, čuvanja i prenošenja dokumentacije na samo gradilište. Poslodavac je dužan na traženje inspektora navedenu dokumentaciju dostaviti mu na uvid.

Pored prethodno navedenih izmjena i dopuna Zakona proizašlih iz Akcijskog plana Vlade RH, izmjene i dopune obuhvaćaju i slijedeće:

- Redefinirana je odredba čl. 4. ZZR-a koja se odnosi na obavljanje pojedinih specifičnih poslova kod kojih se zbog njihovih posebnosti i neizbježne proturječnosti sa ZZR-om ne mogu u cijelosti primijeniti opća načela prevencije, kao pri pojedinim poslovima Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, zaštite i spašavanja, zaštite osoba i imovine, vatrogasaca i pirotehničara te drugim specifičnim poslovima.

Izmjenama Zakona propisano je da se pri obavljanju pojedinih specifičnih poslova zaštita na radu uređuje  posebnim propisima odnosno priznatim pravilima zaštite na radu (pravila struke, zahtjevi normi i sl.). Na sve ostale aktivnosti i poslove gdje ne postoje specifičnosti koje su u koliziji s općim načelima prevencije, primjenjuju se odredbe propisa donesenih temeljem ZZR-a.

- Izmjenama Zakona se utvrđuje da se odredbe Zakona ne odnose na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, osim kada za njih obavljaju određene aktivnosti osobe na radu (definirane ZZR-om) i kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada u skladu sa zahtjevima Direktive 92/57/EEZ o sigurnosno zdravstvenim zahtjevima na privremenim gradilištima (čl.4. ZZR-a).

Cilj izmjena i dopuna Zakona je da se samozaposlene osobe kao i obrtnici koji ne zapošljavaju druge osobe, pa i nemaju status poslodavca, izuzimaju od obveza zbog čijeg neprovođenja bi se mogli naći pod inspekcijskim sankcijama (primjerice obveza izrade procjene rizika), čime se ne ukida njihovo pravo na provođenje zaštite na radu. Izuzimaju se samo u okolnostima kada samostalno i neovisno obavljaju određene poslove na određenom mjestu rada. Naime, prema Ustavu RH navedene kategorije dužne su voditi računa o vlastitoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, pa nije opravdano nametati im određene obveze u pogledu posjedovanja  određene dokumentacije i drugih pisanih dokaza o provedbi pojedinih obveza iz zaštite na radu.

-Ukinuta je odredba koja je utvrđivala da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava drugostupanjsko tijelo u postupcima izdavanja odobrenja za rad stručnjacima zaštite na radu u postupcima njihovog stalnog stručnog usavršavanja, tj. ukinuto je vođenje upravnog postupka o tim pitanjima (prethodne odredbe čl. 83. ZZR-a, brisano izmjenama i dopunama Zakona).

-Izmjenama i dopunama Zakona osiguran je zakonski okvir za donošenje novog pravilnika kojim bi se regulirala pitanja izdavanja isprava o zdravstvenoj sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (čl. 64. ZZR-a).Naime,  navedena pitanja nisu regulirana Zakonom o radu a niti ZZR-om, a važeći pravilnik o tome je na snazi samo temeljem prijelaznih odredbi Zakona o radu. Pravilnik donosi ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za rad.

- U roku od 90 dana  nakon stupanja na snagu Zakona stavlja se izvan snage zastarjeli Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu („Narodne novine“, br. 52/84).Citirani Pravilnik zahtijevao je vođenje različitih evidencija iz zaštite na radu u papirnatom obliku, što je u današnje vrijeme zastarjela forma koja predstavlja administrativni teret poslodavcima, budući da poslodavac ima mogućnost vođenja svih evidencija u elektroničkom obliku.Budući da su određene informacije iz područja zaštite na radu od strane poslodavca, kao i od drugih dionika sustava, bitne za ukupno praćenje stanja zaštite na radu u RH, Zakon predviđa prikupljanje svih relevantnih podataka s područja zaštite na radu na jednom mjestu (uspostavom informacijskog sustava zaštite na radu pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava) donošenjem posebnog pravilnika kao polazištem za praćenje stanja te donošenja daljnjih politika na području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

-  Prijelaznim i završnim odredbama Zakona utvrđuje se da Zavod za unapređivanje zaštite na radu prestaje s radom dana 01. siječnja 2019., te da Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava preuzima poslove, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju,  sredstva za rad kao i radnike zaposlene i zatečene u Zavodu. Navedena izmjena donosi se temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 02. kolovoza 2018. g. kojim se prihvaća prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

- Izmjenama i dopunama Zakona regulirano je  da u sastavu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu bude zastupljen jedan predstavnik kojeg predlaže ministar nadležan za zdravstvo, a koji bi predstavljao segment zaštite zdravlja na radu u Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu.

- Izmjenama  i dopunama Zakona  proširena je  prekršajna odredba za slučaj neodržavanja redovnih sjednica odbora za zaštitu na radu (prethodno jer bila sankcionirana za slučaj neodržavanja izvanrednih sjednica odbora za zaštitu na radu).

Nadalje, budući da je procjena rizika polazište za provedbu zaštite na radu, a postoje odgovarajući pokazatelji kako radnici nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u procjenjivanje rizika (iako je ta obveza i prethodno bila propisana), dopunama Zakona se dopunjuje prekršajna odredba kojom se nastoji osigurati u većoj mjeri sudjelovanje radnika u postupcima procjenjivanja rizika i time doprinos realnom utvrđivanju izvora opasnosti, štetnosti i napora na mjestima rada. Kao dokaze o sudjelovanju radnika , poslodavac mora imati odgovarajuće „dokumentirane informacije“, a navedeni termin je preuzet iz normi sustava upravljanja kvalitetom - HRN EN ISO 9001, sustava upravljanja okolišem – HRN EN ISO 14001 te nove norme sustava upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja - HRN ISO 45001:2018., iz ožujka 2018. Pod pojmom dokumentiranih informacija podrazumijevaju se odgovarajući zapisi u pisanom ili elektroničkom obliku, na papiru ili na bilo kojem drugom mediju.

Također je provedeno usklađivanje pojedinih odredaba Zakona sa odredbama Zakona o radu, Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda te propisa iz područja graditeljstva.

Nenad Puljić, načelnik sektora za nadzor u području zaštite na radu Inpektorata rada MRMS,  u izlaganju je skrenuo pozornost  na promjene koje će bitno utjecati na provedbu Zakona o zaštiti na radu ,  praktičnu primjenu pravila zaštite na radu, te na postupke i aktivnosti sudionika u primjeni zaštite na radu, posebno inspektora rada.

Odredbama članka 4.izmjena I dopuna  propisuje da se odredbe Zakona o zaštiti na radu  ne odnose na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, osim kada za njih obavljaju određene aktivnosti osobe na radu.

Obrtnik koji sam radi u svojem obrtu, prema propisima o obrtu i općim propisima o radu, ne smatra se poslodavcem pa se iz tog razloga i prije donošenja izmjena Zakona , na njega nije primjenjivao Zakon. Međutim kada taj obrtnik zaposli makar i jednu osobu ili primi osobu na radu (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično), obvezan je primjenjivati Zakon o zaštit na radu. Nadalje, obvezan je primjenjivati Zakon kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavlja radove na istom mjestu rada. Primjerice kada obrtnik koji nije ujedno i poslodavac obavlja s drugim izvođačima radove na gradilištu ili kada obavlja poslove održavanja za vrijeme dok radnici poslodavca, naručitelja održavanja, obavljaju svoje poslove na istom mjestu.

Novost  je u tome što se obveze poslodavca, kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod toga poslodavca (primjerice društvo s ograničenom odgovornosti kod kojeg je zaposlen samo direktor društva), izjednačavaju s obvezama prethodno opisanog obrtnika.

Odredbom članka 6.dopunjena je odredba članka 18. stavak 5. Zakona, koja propisuje obvezu poslodavcu da u postupak procjenjivanja rizika uključi radnike odnosno njihove predstavnike, tako da o tome ima dokumentirane informacije. Dakle dovoljno je o tome imati pisani akt iz kojega će biti vidljivo gdje, kada i tko od radnika je sudjelovao, te bi uz potpise radnika takav akt bio vjerodostojan dokaz o njihovom sudjelovanju. Na poslodavcu je, svakom pojedinom, da usvoji formu koja mu najviše odgovara.

Odgovarajuća promjena provedena je i u prekršajnoj odredbi članka 98. stavak 1. podstavak 1. Zakona, tako da poslodavac koji ne može dokumentirati sudjelovanje radnika u procjenjivanju rizika čini prekršaj.

U primjeni  ove odredbe postoje nedoumice, budući da nije propisan prijelazni rok do kojega će svi poslodavci morati uskladiti svoju dokumentaciju o procjenjivanju rizika, te  se navodi uz radnika sudjelovanje  „predstavnika radnika“, koja formulacija nije regulirana Zakonom  o zaštit na radu , a ne  navodi se povjerenik radnika za zaštitu na radu, što bi bilo logično!

Odredbama članka 18. izmjena I doopuna Zakona  temeljito je redefinirana obveza poslodavca o obavješćivanju tijela nadležnog za poslove inspekcije rada o ozljedi osobe na prostoru ili u prostoriji u kojoj poslodavac obavlja rad. Prije svega treba uočiti da je ukinut pojam „teška ozljeda“ koji je cijelo vrijeme izazivao prijepore između poslodavaca i inspekcije rada, ali i među liječnicima koji su često izbjegavali takvu kvalifikaciju.

Pojam smrtne ozljede je i dalje aktualan i smrtnom ozljedom se kao i do sada smatra svaka ozljeda koja je izazvala trenutnu smrt na mjestu događaja ili je smrt nastupila u nastavku vremena kao posljedica te ozljede. O smrtnoj ozljedi bilo koje osobe (radnik, osoba na radu, druga osoba, korisnik usluge, posjetitelj i svi drugi) nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad, poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada odmah po nastanku ozljede.

Za razliku od smrtne ozljede bilo koje osobe, obveza iz odredbe članka 65. stavak 2. Zakona odnosi se na ozljedu radnika ili osobe na radu i to u slučaju kada je toj osobi pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici. U takvom slučaju poslodavac je, obvezan obavijestiti tijelo nadležno za poslove inspekcije rada odmah nakon što budu ispunjeni propisani kriteriji, bez odlaganja. Dakle, propisan je  krajnji rok, a  poslodavac može prema svojoj prosudbi obavijest dostaviti i prije ili nakon pružanja hitne pomoći, odnosno nema štetnih posljedica za poslodavca ako obavijesti o ozljedi, a ozlijeđena osoba ne bude zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi. Ovo je važno zbog toga što je poslodavac obvezan prekinuti rad na mjestu rada na kojem je došlo do ozljeđivanja iz članka 65. stavak 2. Zakona i čuvati mjesto događaja u nepromijenjenom stanju do dolaska inspektora, osim u dijelu koji je bio nužan za isključivanje izvora ozljede i pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi.

U skladu s promjenom odredbi članka 65. Zakona, promijenjene su odredbe članka 93. Zakona, odnosno nadležan inspektor rada obvezan je obaviti inspekcijski nadzor, odmah po primitku obavijesti o smrtnoj ozljedi osobe ili obavijesti o ozljedi radnika ili osobe na radu nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.

U slučaju da poslodavac promijeni ili naredi drugome ili omogući nekontrolirane promjene na mjestu događaja ozljeđivanja, inspektor je obvezan podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu za kazneno djelo sprječavanja dokazivanja iz članka 306. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015 i 101/2017).

Nadalje, usklađena je i prekršajna odredba članka 98. stavka 1. podstavka 4. Zakona, prema kojoj je nadležan inspektor obvezan izreći novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja poslodavcu pravnoj osobi u iznosu 10.000,00 kn, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu 1.900,00 kn, ako poslodavac nije obavijestio tijelo nadležno za inspekcijski nadzor, odmah po nastanku smrtne ozljede i ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru na kojem obavlja rad, zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.

Od 1. travnja 2019., bit će na snazi Zakon o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/2018), kojim se u odredbama članka 63. propisuje da će se smatrati da inspektoru nije omogućeno obavljanje inspekcijskog nadzora, kada fizička ili pravna osoba nije obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu u skladu s propisima zaštite na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe. Za pravnu osobu koja nije omogućila obavljanje nadzora propisana je prekršajna novčana kazna od 30.000,00 do 120.000,00 kn i za odgovornu osobu pravne osobe 3.000,00 do 20.000,00 kn, za fizičku osobu obrtnika od 20.000,00 do 80.000,00 kn, a za fizičku osobu 5.000,00 do 20.000,00 kn.

Obilježje prekršajnog djela u odredbi članka 99. Stavak 1. Zakona prošireno je tako da, od 1. studenog 2018., pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu čini prekršaj, ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama Zakona i drugih propisa donesenih na temelju njega. Prije stupanja na snagu izmjena I dopuna Zakona o zaštiti na radu ,  prekršajna odredba se odnosila samo ako ovlaštena osoba ne obavlja poslove zaštite na radu u skladu s dobivenim ovlaštenjem.

Vitomir Begović, donedavno ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, predstavio je utjecaj nadzora ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu na kvalittu rada i zaštitu na radu .

Uvodno je prezentirao popkazelje o oljedama na radu na nacionalnoj ,sektorskoj I teritorajnoj razini , ukazujući na uzroke, posljedice I koristi dobre zaštite na radu . Podsjetio je da je Zavod za unapređivanje zaštite na radu kao javna ustanova u razdoblju od 2015 -2018. godine, između ostalog, bio  nadležan za provođenja postupka izdavanja i oduzimanja te reviziju ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, stručni nadzor nad obavljanjem poslova, vođenje evidencije izdanih i oduzetih ovlaštenja i rješenja o prestanku ovlaštenja, objavu navedenih akata u „Narodnim novinama“ te uspostavu i vođenje informacijskog  sustava zaštite na radu.

Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koja ispunjava propisane uvjete za obavljanje poslova zaštite na radu i koja je nakon provedenog postupka dobila odgovarajuće ovlasti.

Poslovi za koje se izdaju ovlaštenja obuhvaćaju obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, osposobljavanje za zaštitu na radu pod čime se podrazumijeva osposobljavanje radnika za rad na siguran način te osposobljavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, zatim izrada procjene rizika, ispitivanje radne opreme te ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu.

Ukupno su od stupanja na snagu Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN, br. 112/14 i 84/15) izdana 174 ovlaštenja. U međuvremenu je zbog nastalih promjena u poslovanju (kadrovskih i tehničkih uvjeta) i utvrđenih nepravilnosti u izvanrednim nadzorima u radu ovlaštenih osoba, 24 ovlaštene osobe prestalo s radom ili im je oduzeto ovlaštenje, pa je trenutno u evidenciji registrirano 153 aktivnih ovlaštenih osoba (109 pravnih i 44 fizičke osobe). Najveći broj ovlaštenja izdan je pravnim i fizičkim osobama u gradu Zagrebu, zatim u Primorsko-goranskoj županiji, a slijede Osječko-baranjska i Zagrebačka županija.

 

Za učinkovitu provedbu propisa, preventivne aktivnosti kao i za unapređivanje cjelokupnog područja zaštite na radu, od osobitog je značaja stručan i profesionalan rad osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu. Obveza je Zavoda bila obavljati reviziju i nadzor nad radom ovlaštenih osoba u odnosu na dobivena ovlaštenja, kontinuirano provjeravati kadrovske i tehničke kapacitete, način rada i primjenu Poslovnika o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja poslova zaštite na radu, a prema rješenjima o izdanim ovlaštenjima.

Na osnovu prijedloga ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu 22.ožujka 2016.g. ministrica rada i mirovinskoga sustava donijela je odluku kojom je utvrđena lista članova komisije Zavoda za unapređivanje zaštite na radu za nadzor nad radom ovlaštenih osoba i reviziju danih ovlaštenja. Odlukom ministrice rada i mirovinskoga sustava od 11.srpnja 2016.g. utvrđena je naknada za rad u komisiji za obavljanje stručnog nadzora nad radom ovlaštene osobe i reviziju danih ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu kao i odluka o troškovima komisije za nadzor rada i reviziju ovlaštenja ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu. Zavod je izradio Vodič za obavljanje nadzora nad radom ovlaštenih osoba, prijedlog Zapisnika o provedenom nadzoru te je organizirao radni dogovor s imenovanim osobama s Liste članova komisije o praktičnom načinu provođenja nadzora.

Slijedom navedenog, sukladno ovlastima ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu za svaki pojedini nadzor imenovao je članove pojedine komisije od tri člana.

S predstavnicima ovlaštenih osoba u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca održano je nekoliko radnih sastanaka na kojem su predstavnici Zavoda prezentirali način suradnje, provedbe nadzora kao i očekivanja u radu ovlaštenih osoba s naglaskom na profesionalnost, stručnost i odgovornost .Tijekom proteklog razdoblja Zavod je zaprimio prijave vezane za rad ovlaštenih osoba. Određene primjedbe odnosile su se na neadekvatno izvođenje osposobljavanja za rad na siguran način, neodgovarajuće obavljanje poslova i ovjeru dokumentacije za korisnika izvan sjedišta ovlaštenih osoba, ugovaranje poslova s velikim bojem korisnika i sl.

U provedbi nadzora najčešće utvrđeni nedostaci bili su :

  • Poslovnici nisu ažurirani: nisu navedene sve izmjene propisa, nisu navedeni svi poslovi koje stranka obavlja sukladno izdanom ovlaštenju, nije navedena sva propisana mjerna i ispitna oprema i sl.,
  • Neažurirani propisi u izrađenoj dokumentaciji: nisu navedene sve izmjene i dopune propisa, navode se krivi propisi po kojima se radi i sl.,
  • Ne koristi se ispravna odnosno „nova“ terminologija: za radnu opremu navodi se i dalje naziv „stroj i uređaj s povećanim opasnostima“ i sl.,
  • Zapisnici o provedenim ispitivanjima ne sadrže sve propisane elemente,
  • Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (obrazac ZOS) nije usklađen sa Zakonom,
  • Ugovori o obavljanju poslova zaštite na radu za poslodavce nisu usklađeni s propisanim zahtjevima: nisu navedeni zakonski temelji sklapanja ugovora, u istima nije imenovan stručnjak zaštite na radu koji će obavljati poslove kod poslodavca ili je imenovan stručnjak koji ne zadovoljava propisane zahtjeve (nema visoku stručnu spremu) i sl.,
  • Procjena rizika ne sadrži sve propisane priloge; plan mjera za otklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti i napora u izrađenoj procjeni rizika ne sadrži stvarno utvrđene nedostatke i mjere za otklanjanje istih; sadržajno procjene rizika sadrže vrlo malo konkretnih podataka vezanih uz stvarne procese rada, mjesta rada i poslove koji se obavljaju na mjestima rada (npr. primjenjuje se križić/kružić u označivanju procjene) i sl.
  • Mjerna i ispitna oprema nije u vlasništvu već se koristi oprema u najmu; nedostaju dokazi o vlasništvu i umjeravanju te se ne vodi propisana evidencija.

Potrebno je naglsiti da je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu,obilježje prekršajnog  djela u čl.99 st.1.Zakona prošireno tako da pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu čini prekršaj, ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama Zakona i drugih propisa  donesenih na temelju Zakona. Prije stupanja na snagu navedenih  izmjena prekršajna odredba se odnosila samo na situaciju ako ovlaštena osoba ne obavlja poslove zaštite na radu u skladu s dobivenim ovlaštenjem , što se pokazalo nedorečenim, pa je ova izmjena razumljiva i opravdana na osnovu dosadašnje prakse.

Polazeći od uvida u određena otvorena pitanja vezana za pojedine propise koji se odnose na rad ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu i stručnjake zaštite na radu predlaže se razmotriti moguće izmjene i dopune :

          Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (N.N., br. 112/14. i 84/15.):

  1. Definirati ovlaštenu pravnu osobu.
  2. Definirati ovlaštenu fizičku osobu.
  3. Izmijeniti čl. 3., st. 1. – dodati završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus).
  4. U čl. 3. dodati novi stavak i odrediti da stručnjak zaštite na radu mora imati dokaz o stečenim znanjima iz područja osnovnih andragoških znanja (zbog usklađivanja s čl. 30., st. 2. Zakona o zaštiti na radu).
  5. U čl. 3. dodati novi stavak i odrediti obvezu rada na puno radno vrijeme.
  6. U čl. 4. dodati novi stavak i odrediti da stručnjak zaštite na radu mora imati dokaz o stečenim znanjima iz područja osnovnih andragoških znanja (zbog usklađivanja s čl. 30., st. 2. Zakona o zaštiti na radu).
  7. U čl. 10., st. 3. dodati u točku 3) dokaz o stalnom stručnom usavršavanju stručnjaka zaštite na radu.
  8. U čl. 13. dodati novi stavak: „Ovlaštenoj osobi kojoj se oduzima ovlaštenje, oduzima se na rok od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja, a protekom istog može se zatražiti novo ovlaštenje.“.

           Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (N.N., br.112/14.)

  1. Čl. 3., st. 1. dopuniti s: „Osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod ovlaštene osobe za osposobljavanje radnika koji posjeduju dokaze o osposobljenosti iz područja andragoških znanja“.
  2. U skladu s čl. 30., st. 3. Zakona o zaštiti na radu potrebno je izmijeniti obrazac ZOS, te dodati potpise neposrednog ovlaštenika (uz teoretski dio) i radnika (uz praktični dio).
  3. Unutar posebnog poglavlja Pravilnika regulirati obvezno stalno stručno usavršavanje svih stručnjaka zaštite na radu, vođenje registra i evidencije pohađanja edukativnih programa, a za stručnjake zaposlene u ovlaštenim osobama regulirati način vrednovanja, izdavanje, oduzimanje i prestanak odobrenja za rad (licenciranje).

           Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N., br. 112/14., 43/15.,72/15. i 140/15.)

  1. U čl. 2. dodati stavak i odrediti da stručnjak zaštite na radu mora imati dokaz o stečenim znanjima iz područja osnovnih andragoških znanja (zbog usklađivanja s čl. 30., st. 2. Zakona o zaštiti na radu).
  2. U čl. 2. dodati novi stavak i odrediti da stručnjak zaštite na radu mora biti zaposlen u punom radnom vremenu.

            Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme (N.N., br. 16/16.):

  1. Čl. 10., st. 5. - izmijeniti na način da isti glasi: „Zaključnu ocjenu zapisnika vlastoručno potpisuje nositelj ovlaštenja, odnosno osoba zaposlena kod ovlaštene osobe koja ispunjava propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja za ispitivanje radne opreme, prema propisu o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, odnosno stručnjak zaštite na radu sa završenim studijem u polju strojarstva i/ili elektrotehnike.“
  2. Odrediti tko sve može provoditi ispitivanja, odnosno utvrditi potrebnu stručnu spremu.

            Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša (N.N., br. 16/16.):

  1. Čl. 9., st. 5. – izmijeniti na način da isti glasi: „Zaključnu ocjenu zapisnika vlastoručno potpisuje nositelj ovlaštenja, odnosno osoba zaposlena kod ovlaštene osobe koja ispunjava propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja za ispitivanje fizikalnih, kemijskih ili bioloških čimbenika u radnom okolišu, prema propisu o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, odnosno za ispitivanje fizikalnih čimbenika: stručnjak zaštite na radu sa završenim studijem u polju strojarstva, fizike ili elektrotehnike, a za ispitivanje kemijskih i bioloških čimbenika: stručnjak zaštite na radu sa završenim studijem u polju kemije ili kemijskog inženjerstva.“
  2. Odrediti tko sve može provoditi ispitivanja, odnosno utvrditi potrebnu stručnu spremu.

            Pravilnik o izradi procjene rizika (N.N., br. 112/14.):

  1. Preciznije definirati poslove s malim i velikim rizicima (u skladu s čl. 8., st. 2. i 3. Pravilnika o izradi procjene rizika).

Zavod za unapređivanje zaštite na radu postavio je kao cilj postizanje izvrsnosti u zaštiti na radu, jačanje kvalitete rada stručnih osoba, podizanje svijesti, sustavno praćenje i analiza podataka, razmjena dobre prakse te informiranje i unapređivanje znanja u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika. Prevencija i proaktivan pristup najodgovornijih dionika prema zaštiti na radu donosi dobrobit radnicima i poslodavcima, te omogućava rast produktivnosti, konkurentnosti i gospodarski razvoj.Temeljni pristup u radu Zavoda za unapređivanje zaštite na radu bio je otvorenost i partnerstvo.

Tijek nadzora ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu ukazuje da su učinjeni pozitivni pomaci, ali i da ima potrebe i prostora za određene neodložne korekcije, poboljšanja i unapređenja u njihovom pristupu i obavljanju poslova, kao i u uređivanju odgovarajućih propisa. Tržišna utakmica ne smije prevladati nad kvalitetom u obavljanju poslova zaštite na radu. Isto tako ne smije se zanemariti i zakonska odredba da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova. Podaci o prijavljenim ozljedama na radu i uzrocima istih ukazuju na smjer kojim je potrebno efikasno  djelovati i u radu ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu.

Ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu jedan su od najznačajnijih čimbenika u osiguranju uvjeta za poštivanje propisa i procedura, odgovorno i učinkovito provođenje širokih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje i stalno unapređivanje zaštite na radu. Svaka ovlaštena osoba za poslove zaštite na radu ima i dodatnu zadaću postizanja izvrsnosti u svojem radu, kao i promicanja društvene odgovornosti u poslovanju.

Zavod za unapređivanje zaštite na radu je polazeći od svoje uloge, programskih ciljeva i nadležnosti pružao stručnu pomoć, nadzirao njihov rad te poticao zajedničku suradnju, profesionalnost, stručnost i kvalitetu te sinergijsko djelovanje s ovlaštenim osobama za poslove zaštite na radu, kako bi unaprijedili prevenciju rizika na radu, razvijali kulturu zaštite na radu, informirali, educirali i motivirali sve ključne dionike na učinkovitiju provedbu niza aktivnosti, kojima je cilj smanjiti broj nesreća i ozljeda na radu, izostanaka s rada, odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine i gospodarskih gubitaka.

Ulaganje u dobre uvjete rada uz djelatno sudjelovanje menadžmenta, učinkovitu organizaciju i upravljanje zaštitom na radu u svakoj radnoj sredini nije trošak već investicija.

Fabjan Ruščić,voditelj zaštite na radu, CEMEX Hrvatska d.d. upoznao je nazočne s primjerom dobre prakse u izradi procjene rizika  i iuzdavanju dozvola za rad.

Učinkovit sustav za upravljanje rizicima ključan je za osiguranje zdravog i sigurnog radnog okruženja. Svi koji rade za CEMEX, ili u ime CEMEX-a obvezni su voditi procese sa ciljem utvrđivanja opasnosti, procjene rizika i uspostavljanju kontrolnih mjera kako bi se spriječile nesreće i ozljede na radu. Dužnost je linijskih voditelja osigurati provedbu, te usklađenost s navedenim zahtjevima.  Stručnjaci za zdravlje i sigurnost CEMEX-a djeluju kao podrška linijskim voditeljima ukazivanjem na rizike i prijavljivanjem nesigurnih ponašanja i uvjeta. Stručnjaci za zdravlje i sigurnost djeluju i kao podrška za procese na način da nadziru učinkovitost kontrolnih mjera protiv rizika, kao i kroz aktivno sudjelovanje u kontinuiranom poboljšanju sustava.

Procesi  vrednovanja i izbjegavanja rizika uključuju:

  • Procesi se uspostavljaju i promiču kako bi se utvrdile opasnosti vezane za CEMEX-ove aktivnosti, kao i za procjenu rizika, kontrolu opasnosti i smanjenje rizika na prihvatljive razine.
  • Potencijalne opasnosti i rizici po zaposlenike, izvođače radova, javnost i kupce procjenjuju se za postojeće operacije i za nove projekte. Svi radnici moraju napraviti osobnu procjenu rizika prije posla za sve nerutinske aktivnosti i aktivnosti održavanja.
  • Uprava na svim razinama odgovara na rizike provedbom kontrolnih mjera prikladnih za prirodu i opsežnost rizika.
  • Procjene rizika i mjere upravljanja rizikom/kontrolne mjere jasno se dokumentiraju, a radnje koje slijede provode se kroz lokalne procedure.
  • Procjene rizika revidiraju se i ažuriraju u određenim intervalima, kada se planiraju promjene ili kada postoji razlog da procjene više nisu važeće.

Linijski voditelji moraju provoditi i održavati proceduru za trajno utvrđivanje opasnosti, procjenu rizika i određivanje potrebnih kontrolnih mjera. Procedura mora uzeti u obzir sljedeće:

  • Rutinske i nerutinske aktivnosti (čišćenje opreme, neplansko održavanje, gašenje ili pokretanje, ponovno opremanje, prekid struje itd.).
  • Aktivnosti svih osoba s pristupom radnom mjestu (uključujući izvođače radova i posjetitelje).
  • Ljudske čimbenike (ponašanje i sposobnosti).
  • Infrastrukturu, opremu i materijale na radnom mjestu, bilo CEMEX-ove ili u vlasništvu drugih subjekata koji rad za ili u ime CEMEX-a.
  • Izmjene Sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti, bilo trajne ili privremene, koje mogu utjecati na operacije, procese i aktivnosti.
  • Sve primjenjive pravne obveze/zahtjeve vezano za procjenu rizika i provedbu potrebnih kontrolnih mjera.
  • Dizajn radnih područja, procesa, instalacija, strojeva/opreme, radnih procedura i organizacije rada.

Pri razvoju metodologije za utvrđivanje opasnosti i procjenu rizika, linijski voditelji moraju odabrati pristup koji je prikladan opsegu, prirodi i veličini posla.  Odabrani pristup mora uračunati sljedeće:

  • Prirodu opasnosti
  • Opseg ljudi na koje opasnost može djelovati
  • Prikladnost postojećih kontrolnih mjera
  • Potrebna poboljšanja
  • Datum za poboljšanja i utvrđivanje osoba zaduženih za provedbu
  • Datume za trajnu reviziju (ovisno o promjeni)
  • Zahtjeve zakonodavstva

Prilikom utvrđivanja kontrolnih mjera ili razmatranja promjena postojećih kontrolnih mjera, smanjenje rizika treba se razmotriti u skladu sa sljedećom hijerarhijom:

  • Uklanjanje
  • Zamjena
  • Projektantske kontrolne mjere
  • Administrativne kontrolne mjere
  • Osobna zaštitna oprema

Linijski voditelji trebaju koristiti specifične alate za utvrđivanje opasnosti i tehnike za procjenu rizika koje su relevantne za pojedini posao. U CEMEX-u se koristi nekoliko procesa za upravljanje rizikom koji imaju specifičnu ulogu u smanjivanju razine izloženosti društva riziku na prihvatljivu razinu:

  • Inspekcije opasnosti - inspekcije opasnosti postrojenja, opreme i radne okoline početni su korak (utvrđivanje) trajnog i rutinskog upravljanja rizikom.
  • Procjena rizika, postrojenja i opreme - sveobuhvatna procjena rizika u skladu sa zakonskim zahtjevima/intervalima.
  • Procjena sigurnosti rada - analize sigurnosti rada razdvajaju rad u ključne korake ili zadatke, što olakšava utvrđivanje opasnosti.
  • „Take 5“ - alati za osobno upravljanje rizikom, korisni za ne rutinske zadatke, za vozače koji ulaze na nove lokacije, tehničare koji postavljaju opremu na gradilištima i sl.
  • Dozvola za rad učinkovita je dodatna metoda za upravljanje visokorizičnim radnim aktivnostima. Prati specifični sustav i zahtijeva suradnju većeg broja obučenog i kompetentnog osoblja.

Linijski voditelji, odgovorni su za postupak procjene rizika. Uprava i zaposlenici uključeni u postupak moraju imati dostatnu obuku, iskustvo i poznavanje radne aktivnosti da bi bili dovoljno kompetentni za provedbu zadatka. Kao minimalni zahtjev, barem jedan član svakog tima za procjenu rizika mora biti formalno osposobljen u pitanju utvrđivanja opasnosti i tehnika procjene rizika.

  • Važno je procjenu rizika učiniti timskim radom te uključiti zaposlenike i upravu u postupak savjetovanja.
  • U procjenama rizika u obzir se moraju uzeti dostupne informacije, primjerice savjet stručnjaka za zdravlje i sigurnost.
  • Linijski voditelji moraju razmotriti rizike za osjetljive skupine
  • Procjene rizika moraju uključiti broj ljudi koji može biti izložen specifičnoj opasnosti. Opasnosti koje mogu prouzročiti štetu velikom broju ljudi moraju se pažljivo razmotriti
  • Metodologija za procjenu rizika koja se koristi mora slijediti lokalne propise te treba uključiti vjerojatnost štete i njezin učinak, gdje vjerojatnost predstavlja mogućnost ili izglednost nastanka ozljede/nezgode, a utjecaj predstavlja vjerojatni ishod te njegovu ozbiljnost.

Prilikom procjene vjerojatnosti (odnosno mogućnosti ili izglednosti nastanka ozljede ili nezgode), potrebno je uzeti u obzir čimbenike poput okoliša, iskustva i izloženosti osobe, radne prakse, postojećih kontrolnih mjera te prethodnih podataka o sigurnosti. Vjerojatnost se može predstaviti kao rastuća ljestvica od niske, srednje do visoke vjerojatnosti, gdje je:

  • Niska vjerojatnost = zamisliva, ali uopće nije vjerojatna
  • Srednja vjerojatnost = neobična, ali sasvim moguća
  • Visoka vjerojatnost = za očekivati ili barem vrlo moguća

Prilikom procjene učinka (odnosno vjerojatnog ishoda ili ozbiljnosti nastale nezgode), potrebno je uzeti u obzir sve dostupne informacije, uključujući unutarnje i vanjske podatke o sigurnosti, prošle nezgode i iskustva, kao i kombinacije okolnosti koje mogu imati utjecaj ili uzrokovati da opasnost postane nezgoda. Na sličan način kao i kod vjerojatnosti, učinak se također može predstaviti na ljestvici, gdje je:

  • Niski utjecaj = manje ozljede i ozljede za prvu pomoć
  • Srednji utjecaj = ozljeda koja uzrokuje izgubljeno vrijeme na radu te liječnički tretman ili ozljeda koja uzrokuje ograničenu radnu sposobnost
  • Visoki utjecaj = smrtni slučaj ili višestruke ozljede koje uzrokuju izgubljeno vrijeme na radu

Dokumentacija procjene rizika mora odražavati provedenu sustavnu procjenu opasnosti na radnom mjestu.  Primjerice, sve se informacije mogu razmotriti i procijeniti, a ocjene učinka i vjerojatnosti mogu se izraziti na ljestvici od 1 do Ocjene se postavljaju na matricu rizika te se konačna ocjena rizika utvrđuje kao visoka, srednja ili niska.

Slika 1: Najjednostavnija matrica koristi sljedeću definiciju rizika:

Kada se procjenom rizika utvrdi da je aktivnost visokorizična, koriste se izjave o radnoj metodologiji te sustavi za dozvole za rad, a informacije se obznanjuju svim zaposlenicima, izvođačima radova te drugim osobama.

Svaki voditelj mora osigurati važeće dozvole za rad te specifične procedure za procjenu rizika za sve visokorizične aktivnosti, te za sve aktivnosti za koje voditelj odluči da mogu predstavljati značajan rizik.

Kao minimum se navode sljedeće visokorizične aktivnosti za koje je uvijek potrebna dozvola za rad i specifična procjena rizika:

  • Ulazak u uske i zatvorene prostore
  • Blokiranje rada strojeva
  • Rad na visini
  • Iskopi kod kojih postoji rizik za postojeću infrastrukturu, poput plinovoda i naftovoda, strujnih kablova itd.
  • Održavanje visokonaponske strujne mreže
  • Održavanje na pontonima i održavanje na crpkama bez zaštite od pada u duboku vodu
  • Rad s otvorenim plamenom pored zapaljivih materijala
  • Nerutinske aktivnosti u tornjevima za prethodno zagrijavanje cementa
  • Nerutinsko održavanje pomoću dizalica izvan za to namijenjenih radionica

Za rutinske niskorizične aktivnosti i dalje je potrebno izraditi procjenu rizika i ako je primjenjivo ili zakonski obvezno, potrebno je razviti i provesti standardnu radnu proceduru ili sigurni radni sustav za dodatno smanjenje rizika.

Postupci uklanjanja i smanjivanja rizika

Kad se utvrde opasnosti te procijene rizici, potrebno je odabrati prikladne kontrolne mjere iz hijerarhije kontrolnih mjera za uklanjanje rizika ili smanjenje rizika na prihvatljivu razinu.

Odabrane kontrolne mjere isprva mogu biti kratkotrajne (npr. osobna zaštitna sredstva, administracija). No cilj je upravljati svim opasnostima i vezanim rizicima uz pomoć dugotrajnih kontrolnih mjera (uklanjanje, zamjena, inženjerske kontrolne mjere).

  1. Uklanjanje – modifikacija dizajna ili procesa da bi se uklonio/smanjio učinak opasnosti, npr. rad na razini tla, ne na visini.
  2. Zamjena – zamjena s manje opasnim materijalom ili smanjivanje energije sustava, npr. smanjivanje napona ili tlaka.
  3. Inženjerska kontrolna mjera – instalacija ventilacijskih sustava, zaštita za strojeve, blokada (sustavi „Lock-Out Tag-Out“)
  4. Administracija – sigurnosni znakovi, označavanje opasnih područja, pješačke staze i prometnice, sirene/svjetla/alarmi za upozorenje, sigurnosne procedure, inspekcija opreme i sigurni sustavi rada.
  5. Osobna zaštitna sredstva – obveza nošenja takve opreme ako opasnosti nisu uklonjene ili rizici nisu umanjeni ili ako i dalje postoji rizik od ozljede/bolesti nakon procjene i provedbe gore navedenih mjera. Osobna zaštitna sredstva treba se smatrati „zadnjom linijom obrane“ u hijerarhiji kontrolnih mjera.

Dokumentiranje

  • Poslovne jedinice moraju dokumentirati i zadržati rezultate utvrđivanja opasnosti, procjena rizika i do tog trenutka postavljenih kontrolnih mjera. Ta dokumentacija mora odražavati provedenu sustavnu procjenu opasnosti na radnom mjestu.
  • Poslovne jedinice u obzir moraju uzeti rezultate procjena rizika prije odobravanja novih projekata.
  • Za pomoć oko procesa planiranja za poboljšanja po pitanju zdravlja i sigurnosti potrebno je dokumentirati značajne zaključke procjena rizika. U tom se dokumentu minimalno mora navesti sljedeće:

a) prirodu opasnosti,

b) opseg ljudi na koje opasnost može djelovati,

c) postojeće kontrolne mjere,

d) predložena potrebna poboljšanja,

e) ciljni datum za poboljšanja, i identitet osoba zaduženih za provedbu,

f) poredak izvršavanja pojedinačnih zadataka.

Svi zaposlenici i treće strane moraju obratiti pažnju na značajne rezultate procjena rizika

Upravljanje opasnostima i rizicima

  • Kad se uvode nove sigurnosne značajke ili oprema uslijed zahtjeva društva, zakonskih obveza ili tehnologija u razvoju, potrebno je provesti procjenu rizika da bi se uspostavila politika za unaprjeđenje sustava.
  • Linijski voditelji moraju uspostaviti trajni proces revizije kako bi osigurali da su provedene kontrolne mjere učinkovito smanjile ili uklonile rizik, te da ne doprinose drugim opasnostima ili problemima koji bi mogli utjecati na zdravlje i sigurnost osoba.
  • Potrebno je upravljati opasnostima i potencijalnim rizicima vezanim za nove procese i projekte, kao i za promjene u organizaciji, postojećim operacijama, zakonodavstvu, proizvodima, uslugama ili dobavljačima.
  • Kada kontrolne mjere zadovolje uvjete, registri opasnosti na lokaciji ažuriraju se te se navodi datum revizije kako bi se dokazalo da je revizija kontrolnih mjera izvršena.
  • Dugotrajne kontrolne mjere trebaju se redovito provjeravati prilikom inspekcija za opasnosti i za održavanje kako bi se osiguralo da su u dobrome radnom stanju. Za kratkotrajne kontrolne mjere potrebno je provjeriti jesu li i dalje praktične i učinkovite.
  • Interne revizije trebaju se koristiti kao prilika za provjeru sustava za utvrđivanje opasnosti, procjenu rizika i provedbu kontrolnih mjera te kako bi se provjerilo odražavaju li ti sustavi stvarne uvjete i prakse na radnom mjestu.
  • Ovlasti i odgovornost za reviziju i izvršenje kontrolnih mjera dokumentiraju se u opisima pojedinačnih radnih mjesta.
  • Potrebno je uspostaviti sustav za bilježenje rezultata i praćenje izvršenja radnji na temelju kontrolnih listi za sprječavanje smrtnih slučajeva. Obavijesti o napretku redovito se trebaju davati na uvid voditeljima višeg reda npr. na mjesečnim sastancima odbora ZNR ili slično.

Prim. dr. sc. Ana Bogadi-Šare, dr. med., iz  Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za medicinu rada, govorila je o zdravstvenim učincima opasnih tvari na radu. Rad s opasnim radnim tvarima je u današnjem gospodarstvu čest, a broj kemijskih spojeva s kojima radnici u profesionalnim uvjetima dolaze u kontakt velik. Prema ispitivanju Eurofound-a „European Survey on Working Conditions“, koje je provedeno 2015. godine, broj radnika koji su najmanje četvrtinu radnog vremena izloženi kemikalijama iznosi oko 17%. Važnost opasnih tvari i njihovog štetnog djelovanja je prepoznata na europskog razini i zato EU OSHA (European Agency for Safety and Health at Work) provodi kampanju „Healthy Workplaces. Campaign 2018-2019. Manage Dangerous Substances.

Pod opasnim tvarima podrazumijevaju se kemikalije odnosno kemijski elemnti, spojevi i smjese koji imaju štetno djelovanje na živi organizam. Učinak opasnih tvari na zdravlje ovisi o karakteristikama same tvari i njihovog djelovanja te o intenzitetu i trajanju izloženosti tim tvarima. Međutim, učinak je ovisan i o osobinama svakog izloženog pojedinca i njegovoj individualnoj osjetljivosti, koja obuhvaća nasljedne osobine, dob, tjelesnu masu, naviku pušenja i pijenja alkohola, te alergije i druge bolesti.

Štetno djelovanje opasnih tvari ovisi o putevima ulaska u organizam ili o mjestu kontakta opasnih tvari s organizmom. U profesionalnim uvjetima je najčešći put ulaska udisanje, ali se ne smije zanemariti kontakt s kožom. Djelovanje opasnih tvari može biti akutno i kronično. Pojedine opasne tvari karakterizira samo akutno djelovanje, kao što je npr. slučaj kod zapaljivih i eksplozivnih tvari ili zagušljivaca, dok se kod fibrogena, mutagena i karcinogena očekuje samo kronično oštećenje zdravlja. Ostale opasne tvari imaju i akutni i kronični učinak na zdravlje.

Prema Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (NN 91/18) opasne kemikalije su razvrstane u značajan broj skupina s obzirom na fizikalne opasnosti (eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljivi aerosoli, oksidirajući plinovi, plinovi pod tlakom, zapaljive tekućine, zapaljive krutine, samoreagirajuće tvari ili smjese, piroforne tekućine, piroforne krutine, samozagrijavajuće tvari ili smjese, tvari ili smjese koje u dodiru s vodom, oslobađaju zapaljive plinove, oksidirajuće tekućine, oksidirajuće krutine, organski peroksidi, tvari ili smjese nagrizajuće za metale) i opasnosti za zdravlje (akutno toksične, nagrizajuće/nadražujuće za kožu, teške ozljede oka/nadražujuće za oko, izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože, s mutagenim učinkom na zametne stanice, karcinogene, reproduktivno toksične, specifično toksične za ciljane organe – jednokratno izlaganje, specifično toksične za ciljane organe – ponavljano izlaganje, aspiracijski toksične). Međutim, s obzirom na način djelovanja na organizam i učinak na zdravlje sve se kemikalije mogu grupirati u nekoliko skupina, a to su zapaljive i eksplozivne tvari, nagrizajuće i nadražujuće tvari, alergeni, fibrogeni, otrovi, karcinogeni, mutageni i reprotoksične tvari.

Neke se od opasnih radnih tvari mogu lako zapaliti ili eksplodirati što dovodi do ozljeda i opeklina.

Korozivne ili nagrizajuće tvari u dodiru s tkivom uzrokuju razaranje i uništenje, što rezultira kemijskim opeklinama na koži ili sluznici oka. Udisanje korozivnih para može dovesti i do oštećenja sluznice dišnog sustava, pa čak i plućnog edema. Ove skupine kemijskih tvari najčešće djeluju incidentno i uzrokuju oštećenja zdravlja tipa ozljeda. Korozivi su kiseline i lužine, peroksidi, anhidridi, amini, fenol, kromati, natrijev hidroksid, fosfor, cement itd.

Iritativne ili nadražujuće tvari nakon dugotrajnog izlaganja i ponavljajućih kontakata uzrokuju oštećenja zdravlja tipa bolesti. U kontaktu s kožom uzrokuju iritaciju i upalu kože, na sluznici oka nadraženost, na sluznici dišnog sustava nadraženost i upalu, a incidentno udisanje visokih koncentracija može dovesti do plućnog edema. Nadražujuće tvari su brojne, a među najpoznatije ubrajaju se halogeni spojevi, amonijak, sumporni oksidi, razrijeđene kiseline i lužine, alifatski i aromatski ugljikovodici, alkoholi, eteri, ketoni, peroksidi i akrilati.

Alergogene tvari posjeduju senzibilizirajući potencijal i u organizmu izazivaju reakciju preosjetljivosti ili alergiju. Ova reakcija se obvezno javlja nakon višekratnih ponavljajućih kontakata što je povezano i s dugotrajnom izloženošću alergogenoj tvari. Štetno djelovanje se manifestira kao upala na koži, na sluznici oka i sluznici cijelog dišnog sustava. Ovo su česte bolesti i u općoj i u radnoj populaciji, a među njima su najpoznatije alergijski dermatitis i astma. Poznati alergeni su nikal, krom, kobalt, platina, aditivi za gumu (merkaptobenzotiazol-MBT, karbamati, tiurami, tiourea, antioksidans N-fenil-N-izopropil-parafenilendiamin), epoksidi, akrilati, amini, anhidridi, terpentin, formaldehid, glutaraldehid, parafenilendiamin, parabeni, eteri.

Fibrogeni potencijal imaju anorganske prašine, kao što su azbest, silicijev dioksid, aluminij, talk, kaolin, berilij i tvrdi metal. U organizmu pobuđuju reakciju stvaranja vezivnog tkiva, što smanjuje i onemogućuje funkciju osnovnog tkiva. Za ovu skupinu opasnih tvari karakterističan je nastup bolesti nakon dugogodišnjeg perioda latencije, čak i više godina nakon prekida izloženosti fibrogenoj prašini. Posljedične bolesti prvenstveno zahvaćaju dišni sustav, u obliku pneumokonioza i bolesti poplućnice.

Velik broj kemijskih tvari su otrovi sa štetnim djelovanjem na pojedine ciljne organe ili organske sustave. Svaki od njih ima specifičan učinak koji ovisi o koncentraciji i duljini djelovanja na organizam. Osim u incidentnim situacijama, obično je prisutna dugotrajna izloženost nižim koncentracijama, a najčešći ulaz tvari u organizam je udisanje.

Karcinogene tvari imaju sposobnost izazivanja malignih tumora, koji se pojavljuju nakon višegodišnje izloženosti obično niskim koncentracijama. Poznati karcinogeni su azbest, silicijev dioksid, arsen, berilij, kadmij, spojevi kroma, nikal i spojevi, benzen, benz(a)piren, benzidin, poliklorirani bifenili, etilen oksid, formaldehid, butadien, vinil klorid, trikloroetilen, bis klorometil eter, aflatoksin itd. Budući da za većinu tvari koje imaju karcinogeni potencijal nije poznata granična vrijednost izloženosti koja osigurava zaštitu od tog djelovanja, u radnoj populaciji se mogu sve češće očekivati maligne bolesti. Mutageni uzrokuju oštećenje genetskog materijala, tj. DNK, a posljedični štetni učinak se može pojaviti u potomaka. Reprotoksične tvari štetno djeluju na potomstvo i/ili na mušku i žensku reproduktivnu sposobnost.  Negativno utječu na spolnu funkciju i sposobnost začeća (smanjena plodnost), uzrokuju razvojna oštećenja ploda tijekom trudnoće (razvojna toksičnost) i imaju štetne učinke na dojenje i na dijete preko dojenja.

U zaštiti zdravlja radnika mogu se razlikovati primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Cilj primarne prevencije je sprečavanje štetnog djelovanja na zdravlje radnika, što se učinkovito postiže tehničkim i organizacijskim mjerama, kojima se rizik za oštećenje zdravlja potpuno otklanja ili smanjuje na najmanju moguću razinu. Zadatak sekundarne prevencije je otkrivanje promjena zdravlja koje su početne ili čak popravljive i tako sprečavanje razvoja bolesti. Zdravstveni nadzor radnika se ubraja u mjere sekundarne prevencije, jer mu je uloga otkrivanje ranih i početnih oštećenja koja su nastala štetnim utjecajem radnih uvjeta. Tercijarna prevencija je sprečavanje pogoršanja oštećenja zdravlja odnosno komplikacija bolesti i u profesionalnim uvjetima provodi se kod dijagnosticiranih profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.

Prema definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO. Technical and ethical guidelines for workers‘ health surveillance. ILO Geneva. 1998.) zdravstveni nadzor je praćenje zdravstvenog stanja radnika, koje obuhvaća ne samo zdravstvene preglede, već i različite biološke testove, praćenje apsentizma, primjenu upitnika i provođenje ispitivanja i istraživanja. ILO naglašava da, samostalno primijenjeni, zdravstveni pregledi ne mogu spriječiti ozljedu ili bolest, već moraju biti sastavni dio mjera zaštite zdravlja radnika. Uloga zdravstvenih pregleda je kontrola učinkovitosti primijenjenih mjera zaštite zdravlja na radnom mjestu, otkrivanje početnih oštećenja zdravlja kao posljedice štetnog utjecaja radnih uvjeta, sprečavanje pogoršanja postojećih bolesti i ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje zahtjevnih radnih zadataka. Prema tome, zdravstvene preglede treba primjenjivati kad je rizik toliko velik da se očekuje štetni utjecaj na zdravlje (otkrivanje početnih oštećenja zdravlja kao posljedice štetnog utjecaja radnih uvjeta), kad radni zadaci zahtijevaju dobru funkciju određenih sustava u organizmu (dobar vid, sluh, okulomotorna I senzorna koordinacija, intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost) i kad mogu spriječiti oštećenje zdravlja (preventivna uloga).

Kod izloženosti zapaljivim i eksplozivnim tvarima zdravstveni pregled neće spriječiti ozljedu, ali može spriječiti incident koji bi nastao zbog zdravstvenih ograničenja, kao što je slučaj kod oslabljenih osjetila, mentalnih ograničenja, psihičkih promjena ili bolesti s poremećajima svijesti.

Kod rizika kontakta koroziva s okom ili kožom, zdravstveni pregled neće spriječiti ozljedu, već će preventivnu ulogu imati tehničke i organizacijske mjere ili primjena osobne zaštitne opreme. Zdravstveni pregled treba primijeniti samo ako postoji izloženost parama koroziva značajne koncentracije i trajanja odnosno kad postoji stvarni rizik razvoja dišnih tegoba.

Rizik štetnog djelovanja zbog kontakta nadražujućih tvari s kožom neće biti smanjen zdravstvenim pregledom već organizacijskim mjerama i uporabom osobne zaštitne opreme. Zdravstveni pregled treba primijeniti ako postoji izloženost nadražujućim tvarima u zraku radnog prostora i to u slučaju kada su prisutne značajne koncentracije odnosno kad postoji stvarni rizik razvoja dišnih tegoba. Zbog nadrajućih tvari koje se nalaze u zatvorenim sustavima ne treba provoditi zdravstvene preglede.

Rizik štetnog djelovanja zbog kontakta alergena s kožom neće biti smanjen zdravstvenim pregledom već organizacijskim mjerama i uporabom osobne zaštitne opreme. Zdravstveni pregled treba primijeniti ako postoji izloženost alergenima u zraku radnog prostora a radnici su u ponavljajućim kontaktima s alergenima.

Zbog kontakta fibrogenih prašina s kožom nije potreban zdravstveni pregled već osobna zaštitna oprema. Međutim, udisanje fibrogena zahtijeva praćenje zdravstvenog stanja radnika, naročito kod većih koncentracija i dužeg izlaganja. To praćenje bi trebalo nastaviti i nakon prekida izloženosti fibrogenima, jer se posljedične bolesti mogu javiti i nakon dugi niz godina.

Kod izloženosti otrovima zdravstveni pregledi su opravdani ako postoji mogućnost ulaska otrova u organizam a rizik oštećenja zdravlja je značajan, tj. radnik je izložen značajnim koncentracijama kroz duže vrijeme. Jedino u tom slučaju se mogu očekivati početna oštećenja zdravlja koja bi se pregledom mogla otkriti i tako prevenirati razvoj manifestne bolesti. Ako se otrovi nalaze u zatvorenim sustavima ne treba provoditi zdravstvene preglede.

Prema sadašnjim medicinskim spoznajama još uvijek nisu utvrđeni pouzdani rani pokazatelji karcinogenog i mutagenog djelovanja. Zato zdravstveni pregled ne može otkriti rane i početne promjene koje bi ukazivale na štetno djelovanje karcinogena i mutagena i ne može imati preventinu ulogu.

Pri izloženosti radnika opasnim radnim tvarima na radnom mjestu neophodno je dobro poznavanje karakteristika same tvari odnosno njenog štetnog djelovanja na živi organizam i adekvatna procjena rizika posljedičnog oštećenja zdravlja. Tek se na temelju tih podataka može odlučiti o primjerenim i učinkovitim mjerama zaštite zdravlja radnika.

Dr.sc. Ivančica Kovaček, dr. med. spec. med. mikrob. s parasit., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, ukazala je na biološke čimbenike na mjestima rada.

Navedeni  čimbenici prisutni su svugdje oko nas – ima ih u unutarnjem i vanjskom zraku, na zidovima, na radnim površinama i općenito na svim površinama, u tlu, vodi …Uglavnom se radi o čimbenicima koji nisu vidljivi golim okom, ali izloženost može uzrokovati akutne i kronične posljedice, ponekad opasne po život. Zdravstveni problemi koje mogu uzrokovati biološki agensi su raznoliki, to mogu biti infekcije, bolesti gornjeg ili donjeg dijela respiratornog sustava, profesionalna astma, razni oblici kronične opstruktivne bolesti pluća, različiti oblici alergija, trovanja i maligna oboljenja.

Ispitivanje rizika zbog utjecaja bioloških čimbenika na mjestima rada je izuzetno zahtjevno jer uključuje najrazličitije biološke agense koji mogu imati sposobnost izazivanja infekcija, neki se ne manifestiraju odmah nego uzrokuju zakašnjele simptome, neki imaju sposobnost umnožavanja u povoljnim uvjetima… Navedena obilježja te nedostatak dokumentiranih studija o posljedicama zbog izloženosti biološkim čimbenicima rezultirala su time da još nisu postavljene granice za izloženost.

Prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu  pojam Biološki agensi označava mikroorganizme, stanične kulture i čovječje endoparazite koji mogu uzrokovati zarazu, alergiju ili trovanje. Mikroorganizmi predstavljaju stanični ili nestanični entitet koji je sposoban umnožavati se ili prenostiti genetski materija i obuhvaćaju bakterije, viruse, gljive i protiste. Stanična kultura označava rast stanica u laboratorijskim uvjetima „in vitro“.

  • Biološki agensi su razvrstani u 4 skupine prema razini rizika od zaraze:
  • Skupina 1 - biološki agens za kojeg nije vjerojatno da će uzrokovati bolest kod ljudi
  • Skupina 2 - biološki agens koji može uzrokovati bolest kod ljudi, može biti opasan za radnike, nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu, postoji djelotvorna profilaksa i liječenje
  • Skupina 3 - biološki agens koji može uzrokovati tešku bolest kod ljudi, predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike, može predstavljati rizik za širenje u okolinu, obično postoji djelotvorna profilaksa i liječenje
  • Skupina 4 - biološki agens koji uzrokuje tešku bolest kod ljudi i predstavlja ozbiljnu opasnost za radnike, može predstavljati veliki rizik za širenje u okolinu, obično ne postoji djelotvorna profilaksa niti liječenje

Epidemiološke studije pokazuju da je nekoliko stotina milijuna ljudi izloženo različitim biološkim agensima. Izloženost je registrirana u 22 grane industrije što predstavlja veliki izazov za medicinu rada i javno zdravstvo.

Svaka grana industrije ima specifične biološke čimbenike koji nemaj isti utjecaj na pojedinca te bi trebala izraditi vlastitu dokumentaciju o izloženostima i posljedicama koje mogu biti akutne, kronične, opasne po život i/ili imati socijalno-ekonomske utjecaje.

Biološki čimbenici svojim djelovanjem mogu imati različit utjecaj na zdravlje. Primjerice, paraziti, virusi, gljive i bakterije najčešće uzrokuju infekcije. Udisanje konidija plijesni, organske prašine poput brašna, prašine od životinjskih izlučevina, bakterijskih spora može uzrokovati različite bolesti respiratornog sustava i razvoja simptoma alergija. Izloženost bakterijskim endotoksinima koji nastaju raspadom Gram negativnih bakterija može dovesti do različitih toksičnih efekata i do trovanja. Prema istraživanjima IARC (International Agency for Research on Cancer) neki biološki agensi kao, primjerice virus hepatitisa C, virus HIV zatim paraziti kao Schistosoma haematobium klasificirani su u karcinogene agense koji mogu uzrokovati nastanak raka. U istu skupinu bioloških agenasa svrstana je izloženost prašini porijeklom od drva.

Biološki agensi često su prisutni na mjestima rada i treba voditi računa o tome naročito ako se radi o:

  • Poslovima kod kojih dolazi do doticaja sa zemljom, glinom, biljkama – poljoprivreda
  • Poslovima kod kojih dolazi do doticaja sa životinjama i/ili proizvodima životinjskog
  • porijekla
  • Radu u pogonima za proizvodnju hrane
  • Radu u zdravstvu – doticaj s krvi i ljudskim izlučevinama
  • Radu u laboratorijima
  • Radu s otpadom
  • Poslovima u kojima dolazi do doticaja s „organskom” prašinom (brašno, pelud, sa krzna životinja

Biološki agensi mogu ući u organizam čovjeka na različite načine ovisno o samom agensu i načinu izloženosti. Najčešći putevi ulaska su:

  • Oštećena koža, sluznica
  • Inhalacija (bioaerosoli – prijenos zrakom na česticama prašine)
  • Gutanje (rjeđe na radnom mjestu)
  • Ugriz životinja
  • Putem uro-genitalnog trakta
  • Ubodi, ogrebotine i porezotine

Cilj europskog zakonodavstva je smanjiti zdravstvene rizike zbog izloženosti biološkim agensima na mjestima rada. Također u RH je na snazi Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (N.N. 155/2008). Ovaj Pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve glede sigurnosti i zdravlja radnika pred rizicima za njihovo zdravlje i sigurnost uključujući i sprečavanje takvih rizika koji proizlaze ili bi mogle proizaći iz izloženosti biološkim agensima pri radu.

Jedan od zahtjeva navedenog pravilnika koji se navodi u čl. 3 je izrada procjene opasnosti za zdravlje ili sigurnost te određivanje mjera zaštite.

Određivanje i procjena rizika je kompleksno područje naročito pri aktivnostima koje uključuju izloženost više skupina bioloških agenasa.

Velika je razlika između bioloških agenasa i drugih rizičnih supstanci. Primjerice, neki biološki agensi se mogu u određenim povoljnim uvjetima umnožavati. Ova sposobnost i nedostatak dokumentacije poput priznatih vodiča i standarda, priznate dokumentacije koja govori o vezi između doze biološkog agensa i odgovora organizma dodatno komplicira uvođenje granica izloženosti na radnim mjestima.

Različite organizacije pokušale su uspostaviti prihvatljive granice izloženosti različitim biološkim agensima, ali za sada nisu prihvaćene. Otežana okolnost je i činjenica da se biološki agensi ne ponašaju kao kemijski i fizikalni - što je viša koncentracija/intenzitet, veće vrijeme izloženosti – veća mogućnost oboljenja, oštećenja, bolesti. Nema proporcionalnosti za odgovor na pitanje rizika (osim kod nekih alergija).

Također teško se mogu identificirati mikroorganizmi odgovorni za utjecaj na zdravlje jer postoji individualna osjetljivost pojedinca na biološki agens što znači da svaki čovjek neće jednako reagirati na pojedini agens.

Postoji potreba za priznatim vodičima, standardima, kriterijima prihvatljivosti za pravilnu interpretaciju rezultata iz okoliša. Međutim, nedostaju podaci o količini bioloških agenasa na radnim mjestima i u okolišu, podaci o oboljenjima za koja se sumnja da su uzrokovana biološkim agensima na mjestima rada te podaci o povećanju određenih bioloških čimbenika na mjestima rada. Također, potrebno je standardizirati metode uzorkovanja i ispitivanja.

Laboratorij za mikrobiološke analize zraka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ zadnjih nekoliko godina prima sve više pritužbi na lošu kvalitetu zraka i sumnju da to doprinosi razvoju određenih bolesti. Kako je ovaj laboratorij dio zavoda za javno zdravstvo odlučeno je sistematski pristupiti pokušaju prikupljanja podataka koji bi mogli doprinjeti rješavanju ovih problema. U tu svrhu je laboratorij uveo metodu mikrobiološkog ispitivanja zraka koja se sastoji od ispitivanja parametara određivanja ukupnog broja bakterija i određivanja ukupnog broja plijesni u zraku temeljem usporedbe zraka unutarnjeg i vanjskog prostora životne i radne okoline.

Metoda koju laboratorij primjenjuje je međunarodno priznata i prihvaćena u RH:

  • HRN EN ISO 16000-1:2008 Zrak u zatvorenom prostoru -- 1. dio: Opći aspekti strategije uzorkovanja
  • ISO 16000-17:2008 Detekcija i brojenje plijesni metodom impakcije – metoda kultivacije
  • ISO 16000-18:2011 Detekcija i brojenje plijesni metodom impakcije – uzorkovanje
  • HRN EN ISO 16000-19:2014 Unutarnji zrak – Strategija uzorkovanja plijesni
  • HRN EN 13098:2008 Atmosfera radnih prostora - Smjernice za mjerenje mikroorganizama i endotoksina u zraku

Osim mikrobioloških parametara rade se i različiti fizikalno kemijski parametri potrebni za ukupnu procjenu statusa kontaminacije  životnotnog i radnog okoliša.

Kako mnogi od bioloških agenasa mogu uzrokovati značajne zdravstvene posljedice potrebno je uključiti i RH u grupu zemalja koja podiže svijest o važnostima bioloških agenasa, o metodama zaštite i doprinjeti prikupljanju dokumentacije koja će omogućiti razvoj vodiča i kriterija prihvatljivosti za pravilnu interpretaciju rezultata na znanstvenoj osnovi.

Judith Siveri Vereš, dipl. kem. ing., univ. spec. oecoing.,STSI, Integrirani tehnički servisi, d.o.o, predstavila je značaj sigurnosnih putovnica za vanjske izvođače u praksi.

Proces proizvodnje i održavanja u naftnoj industriji svakodnevno donosi visokorizične aktivnosti te je rizik za nastanak nezgoda i ozljeda na radu velik. Stoga u kompaniji STSI d.o.o., kao članici INA Grupe, zdravlje i sigurnost su apsolutni prioritet. Visokorizične aktivnosti ne moraju uvijek značiti i veći broj ozljeda na radu što pokazuje primjer tvrtke STSI d.o.o.

Kroz politike kvalitete, okoliša i zaštite zdravlja, STSI d.o.o. kao dio INA Grupe, je izradio svoje strateške ciljeve s usmjerenošću na kontinuirano unaprjeđenje standarda sigurnosti s ciljem uspostavljanja sigurne okoline za sve svoje radnike, ali i radnike vanjskih izvođača.

Dugoročni poslovni uspjeh moguć je samo u uvjetima društveno odgovornog poslovanja, zaštite zdravlja i sigurnosti naših radnika i vanjskih izvođača, kao i poštivanje najviših standarda i najboljih praksa te proaktivne kulture i stalnog razvoja sustava i alata zaštite zdravlja, sigurnosti na radu i zaštite okoliša.

Jedan od preduvjeta dobrog poslovanja su jasno postavljeni ciljevi usklađeni sa strategijom organizacije i njenom vizijom i misijom..

Glavni cilj iz područja sigurnosti na radu je nula ozljeda na radu, odnosno osigurati da radove izvode samo kompetentne tvrtke i radnici kako bi se otklonio odnosno na najmanju moguću mjeru umanjio rizik od nastanka nezgoda i ozljeda na radu te rizik od nastanka štete po okoliš prilikom izvođenja radova.

U skladu s već navedenim načelima društveno odgovornog poslovanja i standarda, STSI d.o.o. ima razvijen Postupak upravljanja zahtjevima održivog razvoja, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u procesima ugovaranja i nabave usluga (Contractor Management).

Već u fazi nabave se kao vanjski izvođači radova odabiru samo kvalificirani izvođači radova, a kategoriziraju se u odnosu na radove koje će izvoditi prema malom, srednjem i visokom riziku. Ovisno o riziku definiraju se kriteriji koje moraju zadovoljiti kako bi mogli poslove obavljati za INA Grupu odnosno STSI d.o.o.

U toj se fazi od svih izvođača radova, između ostalog, traže uvjerenja i svjedodžbe o radnicima kako bi se provjerila kompetentnost radnika za posao za koji će biti angažirani. Navedenu dokumentaciju radnici vanjskih izvođača kasnije moraju imati i na mjestu izvođenja radova.

Sklapanjem ugovora definiraju se sva pravila zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koje vanjski izvođači moraju provoditi tijekom izvođenja radova.

Prije započinjanja s radom provodi se uvodna obuka, u sklopu koje se vanjski izvođači dodatno upoznaju s opasnostima na lokaciji te sa zahtjevima vezanim za održivi razvoj, zaštitu zdravlja sigurnost i okoliš.

Neposredno prije početka posla vrši se analiza radnog zadatka kako bi se s radnicima utvrdile opasnosti i mjere za smanjenje rizika na prihvatljivu razinu povezane s aktivnostima koja će se provoditi, odnosno izdaju se Dozvole za pristup poslu.

Kroz cijeli proces nadzire se primjena propisanih pravila iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, između ostalih, od strane voditelja radova, te stručnjaka Službe održivog razvoja, zaštite zdravlja sigurnosti i okoliša.

Obzirom na veliki broj angažiranih izvođača i sve korake u procesu njihovog angažiranja je potrebno pojednostaviti, a da se pri tome kvaliteta procesa održi na jednakom nivou.

S ciljem unapređenja trenutne situacije STSI je uveo Sigurnosnu putovnicu.

Sigurnosna putovnica  je personalizirani dokument u kojem se nalaze svi relevantni dokumenti vezani za zaštitu zdravlja, sigurnost i okoliš koje pojedini radnik posjeduje.

Putovnica se izdaje na ime i prezime radnika, dodijeljen joj je jedinstveni broj te se na početnoj strani nalazi i slika koja olakšava prepoznavanje radnika prilikom nadzora na terenu iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša.

Prvi dio putovnice čini edukacijski materijal o osnovnim pravilima vezanim za održivi razvoj, zaštitu zdravlja sigurnost i okoliš kako bi radnik imao u svakom trenutku dostupan podsjetnik.

Edukacijski dio putovnice obrađuje teme kao što su:

  • Temeljna pravila sigurnosti,
  • Prijava incidenata,
  • Zaštita okoliša,
  • Rad s kemikalijama,
  • Rad na visini,
  • Rad u zatvorenim prostorima,
  • Dizanje tereta,
  • Rad s vatrom i sl.

Slika 2. Sadržaj Sigurnosne putovnice

Drugi dio putovnice čini prostor u koji se unose podaci o certifikatima, provedenim liječničkim pregledima odnosno osposobljavanjima iz područja zaštite na radu, zaštite od požara kao i svim stručnim osposobljavanjima, koje radnik posjeduje. U sklopu Sigurnosne putovnice nalazi se i dio u koji je moguće unijeti zabilješku o prekršenim pravilima ili pohvalama iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, koja se evidentiraju tijekom nadzora.

Na ovaj način se osigurava da se na jednom mjestu nalaze sve potrebne informacije o vanjskom izvođaču i da su one u svakom trenutku dostupne osobama koje obavljaju nadzor.

Vanjski izvođač može dobiti Sigurnosnu putovnicu samo ako dokaže da posjeduje svu potrebnu dokumentaciju minimalno za poslove za koje je angažiran.

Prije uvodne obuke iz područja održivog razvoja, zaštite zdravlja sigurnosti i okoliša, radnik predaje ispunjenu putovnicu stručnjaku zaštite na radu, koji pregledava njen sadržaj te, još jednom, potvrđuje kompetentnost poslova s obzirom na procjenu rizika za poslove za koje je angažiran.

Nakon uvodne obuke ona se predaje radniku i smatra se važećom. Svaka promjena, vezana uz dokumentaciju radnika, unosi se u putovnicu za što je zadužen Stručnjak zaštite na radu tvrtke vanjskog izvođača ili po njemu ovlaštena osoba.

Na ovaj način se osigurava sljedivost odnosno povijest osposobljavanja radnika.

Kako su ispred vanjskih izvođača stavljeni visoki zahtjevi spram zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, Stručnjaci vanjskih izvođača uključeni su u proces izdavanja putovnice i to u fazi njenog popunjavanja. Na taj način se još jednom provjerava i potvrđuje kompletnost dokumentacije koju radnik posjeduje te njena valjanost, s obzirom na procjenu rizika radnih zadataka koje obavlja.

Prilikom obavljanja posla radnik putovnicu mora nositi sa sobom, što ne predstavlja problem s obzirom da se radi o dokumentu džepnog formata. Identifikacija radnika je olakšana putem slike koja se nalazi na samoj naslovnici dokumenta čime se smanjuje na najmanju moguću razinu mogućnost lažne identifikacije radnika.

Pregledom jednog dokumenta dobije se potpuni uvid u cjelokupnu dokumentaciju radnika, certifikate, osnovna i stručna osposobljavanja, kao i njegov odnos prema radu kroz zabilješke o prekršenim pravilima ili pohvalama iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, koja se evidentiraju tijekom nadzora.

Uvođenjem Sigurnosne putovnice je dovelo do smanjivanja broja dokumenata koje mora imati na mjestu izvođenja radova čime se olakšava komunikacija s radnikom, vrijeme provedeno u pronalaženje traženog dokumenta tijekom nadzora kao i urednost radnog mjesta.

Iako nam se čini da je područje sigurnosti i zaštite na radu u potpunosti regulirano našim zakonodavstvom, postoje dobre prakse i alati kojima se može pojednostaviti proces, a da se sigurnost podiže na još višu razinu.

Kako je cilj osigurati da radove izvode samo kompetentne tvrtke i radnici kako bi se otklonio, odnosno na najmanju moguću mjeru umanjio rizik od nastanka nezgoda i ozljeda na radu te rizik od nastanka štete po okoliš prilikom izvođenja radova, velika važnost leži u pripremnim aktivnostima, prije započinjanja radnika s poslom, odnosno prije uvodne obuke iz područja održivog razvoja zaštite zdravlja sigurnosti i okoliša.

 

Projekt „Sigurnosna putovnica“ nastao je, između ostalog, kao reakcija na veliki broj dokumentacije koju radnici moraju imati kod sebe za vrijeme izvođenja radova, iako nekada uvjeti za čuvanje dokumentacije nisu na zavidnom nivou.

Kako veći broj osoba radi nadzore na mjestu izvođenja radova informacije o radniku o prekršenim pravilima ili pohvalama iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, nisu bile dostupne već se njima pristupalo putem računala što je iziskivalo veću količinu vremena.

Ankica Luketina, stručnjakina za zaštitu  na radu u  Domu za starije osobe Ksaver, ukazala je na specifičnosti organizacije i provedbe  mjera zaštite na radu i zaštite od požara u domovima  za starjije  osobe.

 Sukladno djelatnosti Doma, tehnologiji, poslovima s posebnim uvjetima rada, sredstvima rada i broju radnika, a na temelju izrađene procjene rizika, utvrđuje se organizacija provedbe zaštite na radu i zaštite od požara, prava, obveze i odgovornosti poslodavca i radnika u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.

Odredbe se primjenjuju na sve radnike zaposlene u Domu kao i na sve druge osobe na radu koje nisu u radnom odnosu, ali za Dom obavljaju određene aktivnosti odnosno poslove (osobe na stručnom osposobljavanju za rad, učenici i student na praksi i slično).

Provedbe zaštite na radu i zaštite od požara sastavni je dio radnih obveza radnika Doma, a posebno prava i obveze imaju ovlašteni radnici poslodavca i povjerenik radnika za zaštitu na radu i povjerenik zaštite od požara. Iste se definiraju donošenjem Pravilnika Zaštite na radu i Pravilnika zaštite od požara. Za poslove Zaštite od požara polazni dokument je Rješenje o kategorizaciji objekta izdanog od MUP-a.

U organizaciji uređivanja i provedbe zaštite na radu u Domu, posebna prava, obveze i odgovornosti imaju:

  1. Upravno vijeće,
  2. Ravnatelj,
  3. Ovlaštenik,
  4. Stručnjak zaštite na radu, voditelji odjela
  5. Povjerenik radnika za zaštitu na

Upravno vijeće Doma dužno je osigurati uređivanje i provedbu zaštite na radu  sukladno odredbama zakona i drugih propisa, kolektivnog ugovora i Pravilnika zaštite na radu i zaštite od požara.

Upravno vijeće Doma:

  • utvrđuje potrebu procjene rizika za mjesta rada, te potrebe izmjene i dopune iste,
  • donosi pravilnik o zaštiti na radu, te njegove izmjene i dopune,
  • utvrđuje mjere  za  provedbu  i  unapređivanje  zaštite  na  radu i zaštite od požara te  način  njihovog financiranja,
  • razmatra izvješća o provedbi utvrđenih mjera i stanju zaštite na radu i zaštite od požara,

Stručnjak zaštite na radu u okviru svog djelokruga rada:

  • izrađuje prijedlog programa rada i razvoja iz područja ZNR,
  • odgovoran je za realizaciju prihvaćenog programa rada,
  • sudjeluje u provedbi i unapređenju zaštite na radu,
  • provodi unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu,
  • surađuje s Inspekcijom rada, sa Zavodom za unapređenje zaštite na radu, te ovlaštenim ustanovama i trgovačkim društvima koji se bave poslovima zaštite na radu,
  • suradnja sa specijalistima medicine rada,
  • vodi brigu zajedno s povjerenikom zaštite od požara o redovitosti ispitivanja električnih, gromobranskih instalacija, instalacija za dojavu i gašenje požara, plinskih instalacija, protupanične rasvjete i ostalih instalacija (vodovodne i kanalizacijske instalacije, ventilacijski i klimatizacijski sustavi),
  • odgovaran je za provedbu internih pravilnika i općih akata, te datih uputa za rad na siguran način,
  • izrađuje godišnje izvješće glede ozljeda na radu,
  • izrađuje program osposobljavanja radnika za rad na siguran način, odgovoran je i vodi evidenciju i dokumentaciju o osposobljavanju radnika za rad na siguran način,
  • aktivno sudjeluje i priprema rad Odbora zaštite na radu,
  • sa stručnjakom zaštite od požara nadzire i odgovara za održavanje evakuacijskih putova,
  • odgovoran je za redovito servisiranje i ispitivanje uređaja i radne opreme,
  • odgovara za  provođenje  mjera  zaštite  nepušača  i  nadzire  mjesta  dozvoljena  za pušenje,
  • brine se da se vježba evakuacije organizira jednom u dvije godine u suradnji s voditeljima timova za evakuaciju sukladno planu evakuacije i spašavanja,
  • brine se i odgovara za upućivanje radnika s posebnim uvjetima rada na redovite liječničke preglede i o tome vodi evidenciju, sukladno Procjeni rizika za mjesta rada,
  • sudjeluje u izradi Procjene rizika na radnim mjestima i u radnom okolišu,
  • osigurava izradu Plana evakuacije i provedbu vježbe evakuacije u zakonskom roku,
  • čuva tehničku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za sve objekte ili dijelove objekata koji se koriste za djelatnost Doma,
  • osigurava da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića, te uzimaju druga sredstva ovisnosti, te zabranjuje rad i udaljuje s rada zaposlenike koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti,
  • predlaže ravnatelju poduzimanje mjera za otklanjanje uočenih nedostataka, te obavlja druge poslove po nalogu

Odgovorna osoba skrbi za osnovnu dokumentaciju u zaštiti na radu , i to :

Procjena rizika za sljedeća radna mjesta:

OZNAKA GRUPA POSLOVA OPIS POSLOVA
I ORGANIZACIJSKO-KNJIGOV. POSLOVI UREDSKI POSLOVI, RAD NA RAČUNALU
II MEDICINSKI POSLOVI I POSLOVI NJEGE PRUŽANJE MEDICINSKIH USLUGA I NJEGE
III KUHARSKI POSLOVI PRIPREMANJE SVIH OBROKA NA DNEVNOJ BAZI
IV POSLOVI ODRŽAVANJA ČIŠĆENJE STAMBENIH I ZAJEDNIČKIH PROSTORA, PRANJE I PEGLANJE RUBLJA , TEHNIČKO ODRŽAV. OBJEKTA
V OPĆI POSLOVI POSLOVI PORTE, NABAVA I TRANSPORT, SKLADIŠTENJE ROBE

 

Red. br. Poslovi s posebnim uvjetima rada čl. 3 Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada:
1. -          Medicinska sestra

-          Fizioterapeut

-          Njegovatelj

 -          točka 16. i  56.
2. -          Kućni majstor (I) -          točka 1., 4.,10. i  16.
3. -          Pralja-glačara

-          Čistačica

 -          točka 16., 18. i  56.,

-          točka 56.
4. -          Kuhar

-          Pomoćni radnik u kuhinji

 -          točka 16.,18. i 26.
5. -          Ekonom-vozač

-          Skladištar

 -          točka 1. i  16.

Program osposobljavanja se mora temeljiti na procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika, te načine otklanjanja.

Osposobljavanje za rad na siguran način provodi se prema Programu osposobljavanja koji se sastoji od teoretskog osposobljavanja koje se provodi za sve radnike ovisno o poslovima koje će obavljati i praktičnog osposobljavanja na mjestu rada, osim za poslove s malim rizicima za koje je dovoljno provesti teoretsko osposobljavanje.

O provedenom osposobljavanju sastavlja se zapisnik na propisanom obrascu (obrazac ZOS).

Poslovi s posebnim uvjetima rada utvrđeni su Procjenom rizika, a u skladu s Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84).

Na poslove s posebnim uvjetima rada može se rasporediti radnik koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjava i posebne uvjete u pogledu spola, dobi, stručne osposobljenosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja, te psihofizičkih i psihičkih sposobnosti. Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, stručnjak zaštite na radu upućuje na pregled specijalisti medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika.

Zakonski obvezna ispitivanja obavljaju ovlaštene tvrtke za koja daju potrebna izvješća i ateste.

Osoba raspoređena za obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara naročito obavlja sljedeće poslove:

  • kontrolu rasporeda i ispravnosti sredstava i opreme za gašenje požara u svim građevinama Doma;
  • kontrolu postavljenih znakova upozorenja i znakova zabrane;
  • kontrolu načina skladištenja i odlaganja materijala i roba;
  • kontrolu unutarnjih putova glede zakrčenosti;
  • kontrolu vatrogasnih putova i pristupa objektu za vatrogasna vozila
  • kontrolu primjene propisa iz područja zaštite od požara na projektu za izgradnju         novih i rekonstrukciju postojećih građevina te nabavku opreme i sredstava za rad;
  • kontrolu provedbe internih pravilnika te uputa za siguran rad sa stajališta zaštite od požara;
  • kontrolu rada vanjskih izvođača radova, te izdavanje potrebnih dozvola za rad s otvorenim plamenom u ugroženim prostorima;
  • kontrolu osposobljenosti/uvježbanosti radnika u rukovanju sredstvima za gašenje požara;
  • daje odobrenje za vrstu opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara koje se nabavlja;
  • prati primjenu propisa i normi iz područja zaštite od požara te sudjeluje u izradi    novih ili predlaganju promjena postojećih;
  • vodi brigu o rokovima za servisiranje i ispitivanje uređaja, instalacija i sredstava za gašenje požara;
  • vodi brigu o stručnoj osposobljenosti zaposlenika za početno gašenje požara;
  • organizira nadzor o provođenju mjera zaštite od požara u odjelima putem voditelja;
  • osigurati izradu Plana evakuacije i provesti vježbu evakuacije u zakonskom roku,zajedno s stručnjakom zaštite na radu;
  • prilikom izgradnje novih građevina ili rekonstrukcije i preuređenja postojećih, provodi nadzor nad projektiranjem te utvrđuje jesu li provedene sve mjere zaštite od požara odnosno kontrolu izvršenih rekonstrukcija ili adaptacija glede provođenja mjera zaštite od požara;
  • provodi nadzor nad izvođenjem servisa i kontrolnih ispitivanja protupožarnih instalacija i opreme koje podliježu nadzoru Inspekcije zaštite od požara MUP-a;
  • nadležnom inspektoru za zaštitu od požara, na njegov zahtjev, dati obavještenja i podatke potrebne za obavljanje nadzora te mu pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja i staviti na uvid isprave i dokumentaciju o primjeni mjera zaštite od požara;
  • vrši nadzor vanjskih izvođača radova u provođenju mjera zaštite od požara.

U nastavku je potrebno podsjetiti na najčešće obveze,  prekršajne odredbe  i kazne:

NAJČEŠĆE OBAVEZE I PREKRŠAJNE ODREDBE PREDVIĐENE KAZNE
Ako nije izrađena Procjena rizika ili ne odgovara rizicima na mjestu rada ili nije dostupna radniku na mjestu rada 30.000,00
ako ne obavlja poslove u skladu s čl.20. Zakona ZNR 30.000,00
Pravilnik zaštite na radu
Osposobljavanje za rad na siguran način
Osposobljavanje za voditelja evakuacije
Odbor zaštite na radu 10.000,00
Ako odmah po nastanku ozljede ne obavijesti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ili teškoj ozljedi 30.000,00
U slučaju smrtne ozljede ako u slučaju smrtne ozljede ne sazove sjednicu odbora za zaštitu na radu u roku od dva radna dana od nastanka takve ozljede  

 

10.000,00
Osposobljavanje poslodavca / ovlaštenika
Osposobljavanje povjerenika radnika
ako ne osigura povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti 10.000,00
Organizacija osposobljavanja iz prve pomoći 30.000,00
Osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo djelatnici koji su dobili pisane upute za rad i zaštitnu opremu 30.000,00
Ako troškovi ZNR terete radnika 30.000,00
Nepostupanje poslodavca po izrečenoj mjeri upozorenja ili naredbi inspektora (prema Zakonu o inspektor.  rada) 120.000,00
Provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima, spriječiti pušenje na radnim

sastancima i u radnim prostorijama

 10.000,00
Provoditi zabranu alkoholnih pića i sredstava ovisnosti 10.000,00
Osposobljavanje za početno gašenje požara 3.700,00
Plan evakuacije (tekstualni i grafički) 10.000,00
Odrediti osobu koja će provoditi evakuaciju,upoznati radnike i najmanje jednom u 2 godine provesti vježbu evakuacije, sačiniti o tome zapisnik  

10.000,00
Ispitivanje radnog okoliša
Ispitivanje električnih instalacija
Ispitivanje učinkovitosti ventilacije
Ispitivanje radne opreme (strojeva i uređaja s pov.op.)
Ispitivanje protupanične rasvjete
Ispitivanje stabilnih sustava za gašenje požara, plinodetekciju, sustavi za odimljavanje  2.000,00 - 15.000,00
Vatrogasni aparati  2.000,00 - 15.000,00
Ormarići prve pomoći

Zaključno je potrebno naglasiti da je sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Zakonu o zaštiti od požara Dom za starije osobe  obvezan voditi evidencije, čuvati isprave, te davati obavijesti i podatke iz područja zaštite na radu i zaštite od požara.

Za pribavljanje propisanih isprava, vođenje evidencija i podnošenje izvještaja iz područja zaštite na radu i zaštite od požara nadležnim tijelima nadzora odgovorni su ravnatelj i druge ovlaštene osobe u okviru svog djelokruga rada.

U sjedištu Doma čuvaju se izvornici isprava, evidencija i izvještaja iz područja zaštite na radu i zaštite od požara.

Nakon izlaganja uslijedla je interaktivna rasprava i razmjena mišljenja sudioionika i predavača o nizu pitanja iz sadržaja ovog stručnog skupa, koji je jedan u nizu kojima je cilj prezentirati dobru praksu, pružiti aktualne informacije  i kontinuirano unapređivati zaštitu na radu, kao područje od posebnog društvbenog interesa i osnovno ljudsko pravo.

Ovim prilogom časopis Sigurnost  pridružuje se tim naporima svih dionika u području zaštite na radu  a to ćemo činiti i nadalje uz podršku vas, naših vjernih pretplatnika.

©  2024 Portal "Sigurnost". Built using WordPress and the Mesmerize Theme

Prevedi »