Sigurnost, zdravlje i mjere prevencije ključni za očuvanje radne sposobnosti

Radnici starije dobi čine sve veći dio radne snage. Budući da je radni vijek dulji, upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu za sve stariju radnu snagu, postalo je imperativ.

Jedan od prioriteta politike tržišta rada EU-a jest povećanje razine ekonomske aktivnosti starijih osoba. 

Demografske promjene koje se događaju u Europi, koje se obično nazivaju "društva starenja", predstavljaju ozbiljne izazove na tržištu rada. Postoji potreba da se radna sposobnost zaposlenika proširi iznad prosječne dobi u kojoj su zaposlenici donedavno odlazili u mirovinu. To je moguće samo onda kada zaposleni ostaju dulje zdravi, tjelesno i psihički spremni, a preduvjet su specifične aktivnosti u području upravljanja starenjem u sklopu upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Starenje stanovništva uglavnom se percipira kao demografski proces koji utječe na populacijsku politiku i stvara specifične organizacijske probleme i ekonomske troškove države ili pojedinca, povezane s osiguravanjem učinkovitog sustava skrbi za starije osobe.

Radno mjesto je važno okruženje za zaštitu i promicanje zdravlja te programe prevencije bolesti. U prosjeku oni koji rade puno radno vrijeme provode više od jedne trećine svojeg dana, pet dana u tjednu na radnom mjestu. Iako poslodavci imaju odgovornost osigurati sigurno radno mjesto, oni također imaju i niz mogućnosti za promicanje zdravlja pojedinca i zdravog radnog okoliša.

Zdravstveni programi na radnom mjestu mogu dovesti do promjena i na razini pojedinca (tj. zaposlenika) i na razini organizacije. Za pojedince, zdravstveni programi na radnom mjestu imaju potencijal utjecati na zdravlje zaposlenika, kao što je njihovo zdravstveno ponašanje, zdravstveni rizici od bolesti te trenutno zdravstveno stanje.

Za organizacije, zdravstveni programi na radnom mjestu imaju potencijal utjecati na područja kao što su troškovi zdravstvene skrbi, izostanak s posla, produktivnost, zapošljavanje/zadržavanje, kultura i moral zaposlenika.

Poslodavci, radnici, njihove obitelji i društvena zajednica; svi imaju koristi od prevencije bolesti i ozljeda te od očuvanja zdravlja i radne sposobnosti.

Vjerojatnije je da će programi za promicanje zdravlja na radnom mjestu biti uspješni ako se sigurnost i zdravlje na radu uzmu u obzir u njihovom dizajnu i provedbi. Zapravo, sve veći broj dokaza ukazuje na to da  su intervencije na radnom mjestu koje imaju koordinirane, planirane ili integrirane pristupe smanjenju zdravstvenih prijetnji radnicima na poslu i izvan njega učinkovitije od tradicionalnih izoliranih programa. Integriranje ili koordinacija sigurnosti i zdravlja na radu s promicanjem zdravlja može povećati sudjelovanje u programu i učinkovitost, a također može koristiti širem kontekstu organizacije rada i okoliša.

Zato je važno razumjeti čimbenike radnog okoliša i karakteristike rada koji mogu prerano smanjiti radnu sposobnost. S jedne strane čimbenici radnog okoliša utječu na kvalitetu života mjerenu ograničenjima u svakodnevnim aktivnostima, a s druge strane – kvaliteta života u tzv. trećoj životnoj dobi može biti bolja poboljšanjem radnih uvjeta u razdoblju ljudske ekonomske aktivnosti.

Povećanje razine zaposlenosti i produljenje radnog vijeka od završetka 1990-ih ubrajaju se u važne ciljeve nacionalnih i europskih politika. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine u EU-27 povećala se s 59,2 % u 2019. godini na 59,6 % u 2020. godini. To je još uvijek znatno ispod stope zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine, koja je u 2020. u EU iznosila 72,4 % (u Hrvatskoj 66,9 %).

Eurostat navodi da je 2020. godine  stopa zaposlenosti u skupini od 55 do 64 godine u Hrvatskoj bila samo 45,5 % (kod žena 38,2 %), za razliku od prosjeka Europske unije gdje je zaposleno 59 od stotinu osoba te dobi, i to 66 od stotinu muškaraca i 53 žene od njih stotinu. U Švedskoj, Estoniji, Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj, Latviji, Češkoj, Litvi i Finskoj, još uvijek radi više od dvije trećine stanovništva u dobi od 55 do 64 godine, dok je u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Luksemburgu manje od polovice stanovništva te dobne skupine zaposleno.

Istočna Europa se, slično kao i Hrvatska, značajnije okrenula starijim osobama tek nakon problema s nedostatkom radne snage i migracijama radnika mlađe i srednje dobi.

Kako omogućiti starijim radnicima očuvanje radne sposobnosti i zašto je to važno?

Mnoge se kvalitete; kao što su mudrost, strateško razmišljanje, holističko shvaćanje i sposobnost promišljanja povećavaju ili prvi put pojavljuju s porastom dobi. Radno iskustvo i stručna znanja također se prikupljaju i rastu s dobi.

Određene funkcionalne sposobnosti, većinom tjelesne ili osjetilne, smanjuju se kao posljedica prirodnog procesa starenja. Pri procjeni rizika moraju se uzeti u obzir moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima, a rad i radni okoliš moraju se izmijeniti kako bi se odgovorilo na te okolnosti. Promjene u funkcionalnim sposobnostima povezane s dobi nisu jedinstvene zbog razlika među pojedincima u pogledu načina života, prehrane, tjelesne spremnosti, genetske predispozicije za pojavu bolesti, razine obrazovanja te radnog i ostalih okruženja.

Radno mjesto ima ključnu ulogu u promicanju zdravog načina života i pružanju potpore aktivnostima kojima se sprječava smanjenje tjelesnih sposobnosti, pomažući tako održavanju radne sposobnosti. Rizici koji se odnose na radnike starije dobi osobito uključuju: veliko fizičko radno opterećenje, opasnosti povezane s radom u smjenama te topli, hladni ili bučni radni okoliš.

Budući da se s godinama povećavaju razlike između pojedinaca, pretpostavke ne treba donositi samo na temelju dobi. U procjeni rizika potrebno je uzeti u obzir radne zahtjeve u odnosu na sposobnosti i zdravstveno stanje pojedinca.

U većini europskih zemalja, sustavno je povećanje udjela starijih od 50 godina u općoj populaciji. U praksi se poduzimaju različite mjere kako bi se minimizirali učinci neizbježnog starenja radne snage. Jedna od značajnih aktivnosti je „upravljanje dobima“.

Upravljanje dobi u poduzeću podrazumijeva provedbu različitih aktivnosti koje omogućuju racionalnije i učinkovitije korištenje ljudskih resursa uzimajući u obzir potrebe i mogućnosti zaposlenika različite dobi. Navedeno uključuje uzimanje u obzir dobnih čimbenika u svakodnevnom upravljanju, uključujući organizaciju rada i individualnu podjelu dužnosti na način da svatko - bez obzira na dob - može ostvariti vlastite ciljeve i sudjelovati u postizanju ciljeva tvrtke na zdrav i siguran način. Naravno, to nije privilegiranje starijih radnika.

Osnovni cilj mjera koje se provode u sklopu upravljanja dobi je održavanje radne sposobnosti tijekom cijelog - i daljeg - razdoblja profesionalne djelatnosti. Radna sposobnost shvaća se kao rezultat interakcije između radnih zahtjeva u smislu tjelesnog i psihičkog napora i funkcionalnih sposobnosti i vještina zaposlenika te njegovog zdravstvenog stanja i vlastite procjene funkcioniranja u određenom organizacijskom i društvenom okolišu. Prema holističkom modelu radne sposobnosti, koji je razvio Finski institut za medicinu rada, na radnu sposobnost utječu:

• resursi pojedinca, koji uključuju njegove zdravstvene i funkcionalne sposobnosti – tjelesne, psihičke i socijalne, koji određuju radnu sposobnost tijekom cijelog razdoblja profesionalne djelatnosti;
• znanja i vještine koje čine kompetencije pojedinca, razvoj ovih kompetencija i njihovo ažuriranje jedan je od važnih čimbenika koji utječu na održavanje radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka;
• vrijednosti koje pojedinac prepoznaje, prihvaćeni stavovi i motivacija za rad;
• vrsta posla i njegovo materijalno i psihosocijalno okruženje kao i stavovi menadžmenta.

Obiteljska, društvena okolina (prijatelji i poznanici) kao i vanjski okoliš u kojem funkcioniraju učinkoviti zdravstveni sustavi i koje podržava aktivnosti u području sigurnosti i zaštite zdravlja u poduzećima, također su važni i nezaobilazni čimbenici koji podržavaju očuvanje radne sposobnosti.

Na većinu navedenih čimbenika mogu utjecati aktivnosti organizacije koje se provode u sklopu upravljanja dobi. Provedba ovih aktivnosti podrazumijeva dobne raznolikosti, kako u upravljanju ljudskim potencijalima tako i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.

Upravljanje dobi definira se kao element upravljanja ljudskim potencijalima ili element upravljanja širim raznolikostima (borba protiv diskriminacije na temelju dobi, spola, rase, vjere). Sastoji se od provedbe aktivnosti koje omogućuju racionalnije korištenje ljudskih resursa u poduzećima, zahvaljujući uvažavanju potreba i mogućnosti zaposlenika svih dobnih skupina. 

Područja upravljanja dobi su: zapošljavanje (poseban program zapošljavanja koji ne diskriminira na temelju dobi, a ponekad je čak i prilagođen kandidatima 50+), zaštita zdravlja, cjeloživotno učenje i razvoj karijere, organizacija i uvjeti rada (uključujući fleksibilno radno vrijeme, smjene), prestanak radnog odnosa i odlazak u mirovinu (dostojanstven ispraćaj, daljnji kontakti, korištenje znanja i  bogatog radnog i životnog  iskustva, korištenje  mentorstva).

Upravljanje dobima može, između ostalog, pridonijeti povećanju učinkovitosti rada poduzeća, smanjenju troškova upravljanja ljudskim potencijalima, rastu i poboljšanju konkurentnosti poduzeća, održavanju dobrog (ili poboljšanju) imidža poduzeća itd.

Kako zaustaviti prerani odlazak iz svijeta rada?

U skladu s Preporukom broj 162. Međunarodne organizacije rada (MOR), u vezi sa starijim radnicima, aktivnosti povezane s upravljanjem dobi u području zapošljavanja  trebale bi se odnositi na sljedeća pitanja: pristup savjetovanju za karijeru, mogućnosti promocije u bilo kojoj dobi, korištenje sustava nagrađivanja koji ne uzima u obzir samo brzinu rada već i znanje i iskustvo, omogućavanje zapošljavanja u drugoj struci (ili na drugom radnom mjestu) bez gubitka trenutnog iznosa zarade, prekvalifikacija za industrije u propadanju ili kompenzacija, olakšavanje zapošljavanja ili ponovnog zapošljavanja starijih tražitelja posla nakon prekida radnog odnosa uzrokovanog obiteljskim obvezama.

U vezi s organizacijom i uvjetima rada, MOR u svojoj preporuci ističe: pravednu raspodjelu zadataka, zdravlje i sigurnost na radu, omogućavanje nastavka zaposlenja pod zadovoljavajućim uvjetima (npr. premještanje između radnih mjesta u smislu boljeg usklađivanja radnog mjesta sa zaposlenikom), sprječavanje pojave stanja koja mogu ubrzati proces starenja, promjene u oblicima organizacije i radnog vremena koje dovode do stresa ili prekomjernog radnog ritma, prilagođavajući ih sposobnostima zaposlenika, posebice ograničavanjem prekovremenih sati, prilagodbu radnog mjesta, prvenstveno na načelu ergonomije u cilju očuvanja zdravlja, sprječavanja nezgoda i održavanja radne sposobnosti, skraćivanje radnog vremena za teške, opasne ili štetne poslove, postupno skraćivanje radnog vremena u određeno vrijeme prije datuma na koji zaposlenik navršava dob za umirovljenje, povećanje godišnjeg odmora koji se plaća na temelju radnog staža ili dobi, omogućavanje starijim radnicima da organiziraju svoje radno vrijeme i slobodno vrijeme u skladu s vlastitim potrebama, posebice olakšavanjem nepunog radnog vremena i stvaranjem fleksibilnog radnog vremena za njih.

Preventivne mjere očuvanja zdravlja, prema preporuci MOR-a, trebaju uključivati: osiguravanje zaštite zdravlja zaposlenika (zdravstveni nadzor), pružanje informacija o procesu starenja i mjerama njegovog ublažavanja (npr. liječnički pregledi, savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti, prehrani, načinima korištenja slobodnog vremena), oblikovanje uvjeta i organizacije rada u dogovoru sa stručnjacima iz područja zaštite na radu.

Obrazovanje ima također značajnu ulogu u upravljanju dobi, a što uključuje: olakšavanje strukovnog osposobljavanja, posebno daljnjeg obrazovanja i osposobljavanja, plaćeni dopust za poduku, savjetovanje i osposobljavanje o poteškoćama s kojima se suočavaju starije osobe, pružanje informacija o pristupu poduci.

Promicanje zdravlja, odnosno prozdravstvenih ponašanja, temelj je svjesnog utjecaja na očuvanje zdravlja i radnu sposobnost u starijoj dobi. Također je važno promicati radnu sposobnost među mladima kao jednu od najvažnijih vrijednosti koje karakteriziraju zdrave, aktivne i ispunjene ljude na svim razinama društvenog života.

Radnici očekuju da tvrtka u kojoj rade bude više uključena u zdravlje zaposlenika poduzimanjem radnji koje nadilaze zakonske obveze. Stoga se može govoriti o zajedničkom očekivanju da će radna mjesta postati okoliš koji podržava zdravlje.

Aktivnosti usmjerene na produljenje radnog staža starijih radnika (iznad 50 godina) trebaju se provoditi istovremeno na različitim razinama, uključujući:

• pojedinca pokretanjem i promicanjem aktivnosti jačanja kompetencija i mogućnosti obavljanja poslova, podizanja individualne kondicije i tjelesne spremnosti starije osobe, širenja cjeloživotnog učenja u različitim područjima, omogućavanja višesmjernog usavršavanja, kao i stjecanja novih specijalnosti,
• poduzeća uvođenjem pravila upravljanja dobi u kontekstu radnih uvjeta i organizacijskih promjena, uključujući fleksibilno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, dulje odmore između pojedinačnih aktivnosti, prilagođavanje kompetencija zaposlenika zadacima omogućavajući im odgovarajuću poduku,
• društva promjenom odnosa prema starijim radnicima, sprječavanjem diskriminacije zaposlenika na temelju dobi, podizanjem svijesti o pitanjima povezanim s dobi zaposlenika u politici rada ili promjenom zakonske regulative koja regulira izlazak s tržišta rada.

Akcije na razini poduzeća trebaju biti usmjerene na oblikovanje uvjeta radnog okoliša, vrste posla i pravila njegove organizacije, uzimajući u obzir dob zaposlenika.
Zaštita na radu i zaštita zdravlja sastavni su dio koncepta društveno odgovornog poslovanja, zato što su zaposlenici među ključnim sudionicima svake organizacije. Tvrtke koje žele implementirati pretpostavke o društveno odgovornom poslovanju u odnosu na zaposlenike trebaju poduzimati aktivnosti na: poboljšanju uvjeta rada (uključujući zdravlje i sigurnost na radu) i povećanju zadovoljstva poslom, održavanju ravnoteže u području posla i privatnog života, osiguravanju jednakih mogućnosti za sve zaposlenike, pružanju poduke i stručnog usavršavanja zaposlenika (uključujući planiranje karijere), osiguravanju učinkovite komunikacije sa zaposlenicima i njihovo uključivanje u proces donošenja odluka u tvrtki, osiguravanju poštene naknade i raznih oblika financijske pomoći zaposlenicima (npr. uplate u treći stup mirovinskog osiguranja, dopunsko zdravstveno osiguranje). Rad je bitan element koji zauzima značajan dio čovjekova života. Stoga je važno da uvjeti u kojima se izvodi osiguravaju sigurnost i zdravlje ljudi.

Osiguravanje sigurnih uvjeta rada jedna je od temeljnih pretpostavki socijalne i ekonomske politike države jer uvelike određuje ne samo odgovarajuću kvalitetu rada, već i kvalitetu života izvan rada.

Suvremeni pristup opisanoj problematici nije ograničen samo na zaštitu ljudi od opasnosti koje se mogu pojaviti u radnom okruženju, već se odnosi i na zaštitu zdravlja ljudi u širem smislu. Siguran rad, koji ne ugrožava život i zdravlje, osnovni je preduvjet.

Konkurentno tržište rada u budućnosti će postojati zbog manjeg broja mlađih radnika koji ulaze u radnu snagu kako bi zamijenili umirovljenike, kao i sve većeg broja starijih radnika koji će htjeti ostati u radnoj snazi ​​zbog osobnih ili financijskih razloga. Svaka grupa će tražiti poslodavce koji nude atraktivan paket pogodnosti, mogućnosti razvoja i visokokvalitetni okoliš za rad, što predstavlja izazove za poslodavce kod učinkovitog zapošljavanja i zadržavanja zaposlenika.

Sveobuhvatan zdravstveni program na radnom mjestu jedna je opcija koju poslodavci mogu razmotriti u stvaranju atraktivnog paketa beneficija za sadašnje i buduće zaposlenike. Bez obzira na dob određene radne snage, poslodavci čiji su programi usmjereni na prevenciju bolesti i ozljeda mogu pomoći održavanju zdravlja radnika tijekom cijelog radnog vijeka.

Naravno, uz interes i aktivan doprinos poslodavaca, kvalitetan socijalni dijalog, timsko sudjelovanje rukovoditelja ljudskih resursa, stručnjaka za zaštitu na radu, specijalista medicine rada i sporta; potreban je značajan angažman državnih institucija, resornih ministarstava rada i zdravstva, uključenost drugih institucija: Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i Hrvatskog zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

Potrebno je provoditi i odgovarajuća istraživanja, organizirati nacionalne kampanje osvješćivanja i prevencije, poticati sudjelovanje tvrtki u Nacionalnom programu „Živjeti zdravo„ (modul „Zdravo radno mjesto“) te uključiti ove značajne aktivnosti povezane s upravljanjem dobi u skladu s obvezom iz Zakona o zaštiti na radu u Nacionalni program zaštite na radu (i zaštite zdravlja radnika), kako bi se polučio željeni i koristan učinak.

Vitomir Begović