Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2022.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 28. travnja, uz potporu Međunarodne organizacije rada (ILO), od 2003. godine obilježava se kao međunarodna kampanja za promicanje sigurnog, zdravog i dostojanstvenog rada.

Ovogodišnja tema je socijalni dijalog u stvaranju pozitivne kulture sigurnosti i zdravlja.

Ove godine, 28. travnja, po 15. put prilika je obilježiti i Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koji je na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, proglasio Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.

Dana 28. travnja je i Međunarodni dan sjećanja na poginule i ozlijeđene radnike na radu koji sindikalni pokret obilježava diljem svijeta od 1996. godine.

Socijalni dijalog važan je alat u osiguranju zdravlja i zaštite na radu

Na europskoj razini socijalni dijalog je integralni dio pravne stečevine Europske unije na temelju članaka 138. i 139. Ugovora o osnivanju Europske zajednice. Kad je Republika Hrvatska u pitanju, može se konstatirati da je u proteklom razdoblju, posebno počevši od 2001. godine nakon uspostave Ureda Vlade RH za socijalno partnerstvo osmišljen kvalitetan institucionalni i praktični okvir socijalnog partnerstva, koji ima nacionalne, sektorske i regionalne/lokalne dimenzije. Model koji je tada postavljen i razvijan naredno desetljeće i danas je u primjeni. Kad je u pitanju nacionalni socijalni dijalog  u području zaštite na radu, polazište institucionalnog ustroja je listopad 2000. godine, kada je osnovano prvo Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, koje kontinuirano u različitim sastavima i s oscilirajućim rezultatima djeluje i danas. Suočeni s promjenama u svijetu rada uvjetovanim digitalnom i zelenom tranzicijom i zdravstvenom krizom, socijalni dijalog nužno je jačati diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Socijalni dijalog ne samo da omogućava poboljšanje politika i strategija zaštite na radu, već je također ključan za izgradnju vlasništva i predanosti, olakšavajući put za brzu i učinkovitiju provedbu.

Kako se svaka radna okolina može uključiti u obilježavanje ovog važnog datuma?

Planiranjem i organiziranjem aktivnosti (tematska predavanja, proširene sjednice odbora za zaštitu na radu i radničkog vijeća, kviz natjecanja, praktične vježbe evakuacije i spašavanja, izvješće o radu povjerenika za ZNR ili pokretanje inicijative za provedbu njihovog izbora, prezentacija  programa „Tvrtka prijatelj zdravlja“ i dr.), kojima se informira, educira te potiče radnike na osvješćivanje o važnosti ove teme, poštovanje sigurnog radnog okruženja, kao i zajedničku skrb poslodavaca i radničkih predstavnika  o primjerenim i sigurnim  uvjetima rada. Tada je prilika prisjetiti se i svih radnica i radnika poginulih na radu.

Nesreće, ozljede i bolesti mogu se spriječiti

Milijuni ozljeda, bolesti i smrtnih slučajeva događaju se na radnim mjestima diljem svijeta svake godine. Nedostatak kontrole rizika u fazi projektiranja, nedostatak održavanja, nedostatak poduke te nepravilna uporaba strojeva česti su uzroci smrtnih slučajeva, amputacija, ozljeda pri rukovanju, prignječenja, opeklina i prijeloma prstiju, šaka i ruku. Ali, sve te ozljede mogu se spriječiti!

Gotovo 2,78 milijuna ljudi još uvijek umire svake godine od nesreća na radnom mjestu ili zbog lošeg zdravlja. Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Procjenjuje se da karcinogene tvari svake godine uzrokuju 100.000 smrti od raka povezanih s radnim mjestom. Bolesti krvožilnog sustava drugi su najveći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. U porastu su i mišićno-koštani poremećaji koji ugrožavaju milijune radnika. Već prije pandemije, oko 84 milijuna osoba u EU-u imalo je problema s mentalnim zdravljem. Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. Hrvatska nije izuzetak, pa je nužno razviti i provesti intervencije za promicanje dobrog mentalnog zdravlja i sprečavanje mentalnih bolesti na radnom mjestu.

Krajnje je zabrinjavajuće da se pored visokog broja poginulih radnika, u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bilježi više desetaka umrlih radnika na radnom  mjestu! U posljednje četiri godine, uz ukupno 68.040 prijavljenih ozljeda na radu registrirano je i 218 smrtnih slučajeva u  radnim prostorima, od čega 118 zbog nesreća a čak njih 90 zbog bolesti radnika.

„Osiguranje  zdravlja i sigurnosti među radnicima zajednička je odgovornost sektora zdravstva i rada“, ističe dr. Maria Neira, ravnateljica Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje pri WHO-u.

Uz sigurno i zdravo radno mjesto, ravnotežu između poslovnih i privatnih obveza, za očuvanje radne sposobnosti od presudne je važnosti osobno stajalište prema zdravim životnim navikama izvan radnog mjesta. Sigurnost na radu samo je polovica jednadžbe. Druga polovica je ono što se događa izvan posla. Moramo razmišljati o sigurnosti ne samo kroz prizmu rada; moramo razmišljati o sigurnosti iz svih kutova i sa svih strana – svaki dan, u svakoj aktivnosti. 

Robotizacija, umjetna inteligencija, rad na daljinu i novi modeli poslovanja već su počeli uvoditi velike promjene u svijet rada, što neizbježno utječe na zdravlje i sigurnost na radu. Ponavljajući pokreti gornjih udova i dugo sjedenje dva su čimbenika rizika kojima su radnici najviše izloženi. Stoga sigurnost i zdravlje na radu više nisu ugroženi samo  zbog vrlo opasnih situacija, već i zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika niske amplitude.

Granice između poslovnog i privatnog vremena sve su manje. Istraživanje objavljeno u Environment Internationalu 2021. pokazalo je da gotovo ¾ milijuna ljudi svake godine umire od zdravstvenih stanja povezanih s radom 55 sati tjedno ili više. Istraživanje Međunarodne organizacije rada otkrilo je izravnu povezanost između umora i sudjelovanja u nesrećama na radnom mjestu. Za pretpostaviti je da se i jedan dio nesreća izvan radnog mjesta odnosi na ovaj uzrok.

Sve to podsjeća nas da je pred nama još dug put. Zašto? Zato što želimo da se svi radnici sigurno vrate svojim obiteljima i domovima na kraju svakog radnog dana. Svaki radnik zaslužuje da svaki dan radi u sigurnom i zdravom radnom okolišu.

Upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu je dodana vrijednost

Troškovi nesreća i bolesti povezanih s radom za gospodarstvo EU-a iznose više od 3,3 % BDP-a, ili  godišnje  oko 460 milijardi eura. Iako su posljedice za dobrobit koje stoje iza tih brojki nemjerljive, dobra praksa u području sigurnosti i zdravlja na radu pomaže poduzećima da postanu produktivnija, konkurentnija i održivija. Procjene pokazuju da svaki 1 € uložen u zaštitu na radu donosi povrat od 2,20 €, dok svaki 1 € uložen u mentalno zdravlje donosi povrat od nevjerojatnih 4,20 € za organizacije.

Prečesto se sigurnost i zdravlje na radu tretiraju kao trošak ili teret, a dobro upravljanje sigurnošću aktivnost je koja stvara dodanu vrijednost i izvrstan operativni učinak.

Ovom prilikom vrijedno je podsjetiti i na stajališta Europskog gospodarsko socijalnog odbora (EGSO), savjetodavnog tijela Europske unije koje zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina (poslodavci, sindikati, civilno društvo). EGSO je još 2019. godine istaknuo važnu ulogu socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u razvoju i provedbi održivih politika sigurnosti i zdravlja na radu, podsjećajući da će ulaganja u sigurnost i zdravlje na radu donijeti koristi samo ako postoji intenzivan socijalni dijalog i dalekosežno kolektivno pregovaranje te je važno promicati ulogu koju imaju odbori za zaštitu na radu i predstavnici radnika.

Isto tako, EGSO je pozdravio dobru praksu određenih zemalja koje su uvele mehanizme  financijskog nagrađivanja organizacija koje pružaju sigurna i zdrava radna mjesta te je pozvao ostale države članice EU-a da uvedu slične mehanizme. Ti poticaji obuhvaćaju niže premije osiguranja, porezne olakšice ili državne subvencije, a programe čine ekonomski korisnima za osiguravatelje smanjenjem broja, ozbiljnosti i troškova nezgoda na radu. EGSO je predložio da se više pozornosti usmjeri i na bolesti povezane s radom – kao što su rak, bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji i bolesti povezane sa psihosocijalnim rizicima – koje su najsmrtonosnije i najčešći su uzrok bolovanja u EU-u.

Izgraditi nacionalnu kulturu sigurnosti i zdravlja na radu

Godine 2003., Međunarodna organizacija rada (ILO) objavila je globalnu strategiju o zaštiti na radu. Strategija navodi da jedan od temeljnih stupova globalne strategije zaštite na radu uključuje izgradnju i održavanje nacionalne preventivne sigurnosne i zdravstvene kulture te uvođenje sustavnog pristupa upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu.

Sigurnost i zdravlje na radu je multidisciplinarno područje koje se bavi zaštitom na radu, zdravljem  i dobrobiti ljudi koji rade, a cilj je osiguranje zdravog radnog okruženja.

Nacionalna kultura sigurnosti i zdravlja na radu je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama; gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, i gdje je najviši prioritet načelo prevencije. Takav uključiv pristup važan je; od razvoja i revizije politike zaštite na radu i regulatornih okvira za rješavanje stalnih i novih izazova u području zaštite na radu, do stvarne primjene na razini radnog mjesta. 

Za poduzimanje odgovarajućih mjera i aktivnosti osobito je važno provođenje  istraživanja, prikupljanje podataka o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima, temeljito  istraživanje uzroka za svaku smrt ili ozljedu u radnom okolišu (viša sila ne može biti prevladavajući razlog), kvalitetne analize te promicanje zdravlja na radnom mjestu; podizanjem svijesti o mišićno-koštanim poremećajima, raku i mentalnom zdravlju, kao i uznemiravanju na radnom mjestu i rodnoj ravnopravnosti.

Prijeko je potrebno uspostaviti i razviti sinergije između sigurnosti i zdravlja na radu i javnog zdravstva, ojačati resurse inspekcije rada, kako bi uz odgovarajuću preraspodjelu poslova i nadležnosti sve to postalo prioritet u radu državnih institucija. To su ključni preduvjeti za sprečavanje profesionalnih bolesti i nesreća. Umjesto eksperimentiranja, u zakonodavstvo i nacionalnu politiku u području sigurnosti i zdravlja na radu potrebno je ugrađivati znanstvene spoznaje, najnovija tehnološka i druga dostignuća, kako bi se donosile politike utemeljene na dokazima.

Sustav upravljanja sigurnošću mora biti "sustavan, eksplicitan i sveobuhvatan proces za upravljanje sigurnosnim rizicima koji omogućuje postavljanje ciljeva, planiranje i mjerenje učinka prema definiranim kriterijima", a kako bi to postigli  potrebno je koristiti alate kao što su „dijagrami riblje kosti“, Pareto analiza i brainstorming sesije.

U potrazi za sigurnim i zdravim radnim okolišem za sve radnike, svaka zemlja mora razviti učinkovit nacionalni sustav zaštite na radu kao zajednički napor vlade i socijalnih partnera. Takav sustav trebao bi se sastojati od različitih elemenata, uključujući zakonodavstvo i mehanizme osiguranja usklađenosti, odgovarajućih učinkovitih nacionalnih javnih institucija, obrazovanja od najranije  životne dobi, poticajnog modela osiguranja i dr. Sustav je potrebno kontinuirano unapređivati ​ formuliranjem i provedbom nacionalnih programa zaštite na radu u skladu s Konvencijom o promicanju sigurnosti i zdravlja na radu (br. 187), Preporukom (br. 197) Međunarodne organizacije rada i čl. 6. st. 4. Zakona o zaštiti na radu RH. 

HR stručnjaci važni sudionici u zajedničkom djelovanju

S obzirom na njihovu odgovornost za ljude, kulturu i povezane politike i procedure, upravljanje ljudskim resursima, čemu mogu posvjedočiti iz osobne radne prakse, završenog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, imaju ključnu ulogu u podršci zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu.

Hrvatski stručnjaci imaju sljedeće zadaće: učiniti sigurnost i zdravlje radnika temeljnom organizacijskom vrijednošću; uklanjanje opasnosti, zaštita radnika i kontinuirano poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu; pružanje dovoljnih sredstava za provedbu i održavanje programa sigurnosti i zdravlja te radnicima i drugima vidljivo demonstrirati i prenijeti svoju predanost sigurnosti i zdravlju.

Zato je važna veća uključenost hrvatskih stručnjaka u edukativne programe iz područja sigurnosti i zdravlja na radu, kao i tješnija suradnja sa stručnjacima za zaštitu na radu i specijalistima medicine rada i sporta, kako bi se ostvario potreban sinergijski učinak u zajedničkom djelovanju.  

Sigurno i zdravo radno mjesto

Na razini radnog mjesta, jaka kultura zaštite na radu jest ona u kojoj pravo na siguran i zdravi radni okoliš cijene i promiču i menadžment i radnici. To zahtijeva otvorenu komunikaciju i dijalog izgrađen na povjerenju i međusobnom poštovanju. Na radnom mjestu s jakom kulturom zaštite na radu, radnici se osjećaju ugodno izražavajući zabrinutost o mogućim rizicima ili opasnostima na radnom mjestu, a menadžment je proaktivan u suradnji s radnicima u pronalaženju odgovarajućih, učinkovitih i održivih rješenja. To zahtijeva otvorenu komunikaciju i dijalog izgrađen na povjerenju i međusobnom poštovanju. Uključivanje radnika u upravljanje zdravljem i sigurnošću koristi i zaposlenicima i poslodavcima. Istraživanja su pokazala da su radna mjesta na kojima su radnici uključeni u donošenje odluka o zaštiti na radu i zdravlju, sigurnija i zdravija. 

U Hrvatskoj, takav pristup potrebno je ostvariti u praksi; izborom, aktivnošću te stalnom edukacijom povjerenika radnika za zaštitu na radu, značajnijom angažiranošću radničkih vijeća i odbora za zaštitu na radu, redefiniranjem  sastava, uloge, nadležnosti i  rada Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kao i uvažavanjem i uključenošću struke u svim pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu, kao i zastupljenošću na čelu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, u tripartitnom Savjetodavnom odboru EK za sigurnost i zdravlje na radu i drugim tijelima.

Promicati i i unapređivati prevenciju sigurnosti i zdravlja na radu

Prevencija znači čin ili praksu sprječavanja da se dogodi nešto loše. U smislu zaštite na radu to znači izbjegavanje rizika ili opasnosti na radu. Okvirna direktiva o zaštiti na radu (89/391/EEC), od temeljne je važnosti: to je temeljni zakon o zdravlju i sigurnosti koji postavlja opća načela prevencije i zaštite radnika od nesreća i bolesti na radu te uspostavlja okvir za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu.

Uvijek postoji prostor za poboljšanje kada je u pitanju zdravlje i sigurnost na radu. Prva i jedina nacionalna kampanja do sada “STOP ozljedama na radu“ organizirana je od 2016. do 2018., a organizator je bila središnja nacionalna javna ustanova Zavod za unapređivanje zaštite na radu. Tu praksu, kao i niz drugih dobro osmišljenih i inovativnih aktivnosti potrebno je nastaviti. Osmišljene nacionalne kampanje jedan su od efikasnih načina razvoja sigurnosne kulture. Kampanja se može koristiti za informiranje, motiviranje i edukaciju. Jaka poruka i jasni ciljevi temelj su svake kampanje. Kada se provode redovito, ove aktivnosti  postaju uobičajene i dugoročno mogu poboljšati zdravlje radnika i povećati njihovu svijest o nesigurnim radnjama ili uvjetima u njihovom radnom okruženju.

Ako su zaposlenici aktivno uključeni u izradu i odlučivanje o zdravstvenim i sigurnosnim procedurama, vjerojatnije je da će razumjeti potrebu za njima i biti predani da ih slijede.

Savjetovanje i uključivanje zaposlenika u zdravlje i sigurnost može pomoći poslodavcima u donošenju boljih odluka o upravljanju rizicima, jer se temelje na doprinosu i iskustvu radnika koji razumiju opasnosti i rizike.

U svakoj radnoj okolini moguće je prihvatiti program sigurnosti i zdravlja koji uključuje rukovodstvo, sudjelovanje radnika i sustavni pristup pronalaženju i otklanjanju opasnosti na radnim mjestima. Aktivnosti koje uključuju „dan sigurnosti, tjedan sigurnosti, mjesec sigurnosti“ izvrsna su prilika za proaktivno prepoznavanje i upravljanje opasnostima na radnom mjestu prije nego što prouzroče ozljedu ili bolest u organizaciji. Dobro osmišljen program sigurnosti i zdravlja također može pomoći svakom timu da poboljša održivost, interes i moral radnika te ostvari učinkovit rezultat.

Imajući u vidu da su zdravlje, sigurnost i očuvanje radne sposobnosti radnika vrijednosti od posebnog društvenog interesa u našoj zemlji,  potrebno je učiniti sve da sigurnost na radu i zdravlje postanu vrijednosti i uvjerenja koja svi dijelimo i kojima smo u potpunosti predani.

                                                                                                              Vitomir Begović