U okruženju COVID-19 EU potiče cijepljenje protiv sezonske gripe
Pandemija COVID-19 vršila je neviđeni pritisak i na EU i na ostatak svijeta. Mnoge su se zemlje morale suočiti sa širokim širenjem virusa u zajednici. EU i njezine države članice uvele su mjere za ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka, poput mjera za održavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta, pomoći u sektoru prometa i turizma, zaštite zaposlenosti i podrške zdravstvenim uslugama ugroženim skupinama. Pored toga, Komisija je izdala preporuke o putnim i graničnim mjerama koje štite zdravlje građana uz održavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Kako bi se učinkovito kontroliralo širenje virusa i spriječile nove restriktivne mjere, ključno je da Europska komisija i države članice stalno prate situaciju i brzo reagiraju. Dana 15. srpnja 2020. Komisija je predstavila kratkoročne mjere za jačanje zdravstvene spremnosti EU-a za epidemije COVID-19. Oni uključuju "smanjenje tereta sezonske gripe kako bi se izbjegao pritisak na već preopterećene zdravstvene sustave kroz povećanu pokrivenost cijepljenjem i druge mjere poput dodatne nabave cjepiva protiv gripe na nacionalnoj razini".
EU se mora pobrinuti da bude spremna za mogući ponovni rast broja slučajeva bolesti COVID-19. Za to je potrebno brzo i snažno koordinirano djelovanje kako bi se ojačala područja koja su ključna za pripravnost i odgovor na krizu. Rano otkrivanje slučajeva i brz odgovor radi sprečavanja daljnjeg širenja bolesti, zajedno s posebnim mjerama za zaštitu najugroženijih skupina u našim društvima, trenutačno su najbolji način da izbjegnemo ponovno uvođenje opsežnih ograničenja, primjerice kretanja. Nadovezujući se na postojeći rad država članica, Komisije i agencija EU-a,objavljenom Komunikacijom Europske komisije Parlamentu, Vijeći i Europskom gospodarsko-socijalnom odboru i odboru regija utvrđuju se mjere koje treba poduzeti.
Ti napori trebali bi se temeljiti na čvrstim dokazima i opsežnim komunikacijskim aktivnostima prema javnosti. Sprečavanje ponovnog rasta broja slučajeva uvelike ovisi o ponašanju pojedinaca i pridržavanju javnozdravstvenih preporuka. Kako bi se osiguralo da se temeljni skup osnovnih pojedinačnih mjera predostrožnosti primjenjuje u svakom trenutku, ključno je da svi budu stalno na oprezu.To pak ovisi o prihvaćanju i razumijevanju javnosti da su mjere utemeljene i važne. Praćenje stupnja društvene prihvaćenosti i rješavanje društvenih problema koji će se pojaviti u ranoj fazi bit će ključna odrednica budućeg razvoja događaja. Te komunikacijske aktivnosti također podrazumijevaju sustavan i neposredan odgovor na dezinformacije o pandemiji koronavirusa , a dodatne napore trebalo bi uložiti i u jačanje kiberotpornosti ključne zdravstvene infrastrukture.U slučaju da neka država članica ponovno uvede krizne mjere, one bi trebale biti odmjerene i ograničenog opsega kako ne bi ometale vladavinu prava i parlamentarnu demokraciju.
Virus se ne zaustavlja na granicama EU-a i zato su EU i njegove države članice osigurale više od 36 milijardi EUR hitne financijske pomoći,zatim, mostove humanitarne pomoći i dugoročnu potporu trećim zemljama kojima je pomoć potrebna. Uspostavljen je i humanitarni zračni most EU-a kako bi se održale ključne prometne veze za potrebe prijevoza humanitarnih radnika, zdravstvenih radnika za hitne intervencije i potrepština.
Stoga bi se trebali nastaviti napori u koordinaciji s drugim globalnim akterima, uključujući Ujedinjene narode i WHO, kako bi se osigurao adekvatan međunarodni odgovor na ovu globalnu prijetnju zdravlju, uključujući pravedan pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19. Paralelno s time treba nastaviti napore za rješavanje socioekonomskih posljedica krize, koje ugrožavaju napredak ostvaren u postizanju ciljeva održivog razvoja i ulaganja u otpornost partnerskih zemalja, prije svega jačanjem zdravstvenih sustava, čime se podupire globalni oporavak . To je jedini način da se okonča aktualna kriza u EU-u i svijetu koju je uzrokovala pandemija.
Više nego ikad prije nužno je pozornost posvetiti smanjenju posljedica sezonske gripe u sezoni 2020./2021. te se mjere za ublažavanje tog scenarija moraju provesti već sada. Kombinirani učinci istodobnog izbijanja bolesti COVID-19 i teške sezonske gripe mogli bi dodatno otežati stanje naših zdravstvenih sustava.
Europska komisija nastavit će surađivati s državama članicama u borbi protiv bolesti COVID-19. Zajedno će nastaviti financirati istraživanja kojima se predviđa širenje i ponovni rast broja slučajeva bolesti te podupirati razvoj potrebnih medicinskih protumjera. Promicat će i utvrđivanje i razmjenu primjera dobre lokalne prakse. Zahvaljujući ambicioznom planu oporavka potpomognutom revidiranim dugoročnim proračunom za razdoblje 2021.–2027. i instrumentom EU sljedeće generacije Europa će ulagati u projekte koji će joj osigurati oporavak i otpornost na moguće slučajeve izbijanja bolesti COVID-19 u budućnosti, kojima će se podupirati strukturne promjene u svim zdravstvenim sustavima i jačati sustavi i kapaciteti Unije za upravljanje krizama. Europa će iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 izvući temeljitu pouku kako bi iz nje izašla snažnija, ujedinjenija i bolje opremljena za suočavanje s budućim krizama.
Iako cijepljenje protiv sezonske gripe pripada području javnog zdravlja, dijelom je povezano i sa zaštitom zdravlja i zdravljem na radu. Neke su skupine radnika posebno izložene riziku, poput zdravstvenih i socijalnih radnika, trgovaca, učitelja, prosvjetnih radnika, policajaca, vatrogasaca, čistača itd. Stoga bi imalo smisla pregledati radna mjesta na kojima je čest kontakt s pacijentima, učenicima i klijentima i na odgovarajući način dopuniti procjene rizika, te pokrenuti kampanju promicanja cijepljenja protiv sezonske gripe.
U tom kontekstu svakako treba dodati i najnoviju izjavu našeg cijenjenog zanstvenika Igora Štagljara: "Nikada nije bilo važnije cijepiti se protiv gripe nego što je sada.Moramo spriječiti pojavu gripe, a to ćemo moći samo ako se cijepimo. Cjepivo je efikasno u 50 posto slučajeva, tako da ako za 50 posto možemo smanjiti dolazak pacijenata onda smo već napravili jako puno. Moj savjet svima je da se cijepe ove jeseni protiv gripe, to ću preporučiti i svim svojim članovima obitelji".
Očuvanje zdravlja radne populacije u sadašnjim okolnostima postaje još važnije. Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas. Ovaj osnovni princip je eksplicitno potvrđen u Filadelfijskoj deklaraciji iz 1944. godine i kasnije u Seulskoj deklaraciji iz 2008. godine gdje je navedeno da pravo na sigurno i zdravo radno mjesto treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo, a ne samo kao radno pravo. Fundamentalni principi MOR-a o zaštiti i zdravlju na radu su sadržani u Konvenciji o zaštiti i zdravlju na radu iz 1981.g. (br. 155), Konvenciji o službama medicine rada iz 1985.g. (br. 161) i Konvenciji o promotivnom okviru za zaštitu i zdravlje na radu iz 2006.g. (br. 187).Ovo su ključni alati koje mogu koristiti vlade, poslodavci i radnici za uspostavljanje zdrave prakse zaštite i zdravlja na radu.
I ovom prilikom potrebno je naglasiti da nacionalna kultura zaštite na radu i zaštite zdravlja je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno surađuju u stvaranju sigurnosnog i zdravog radnog okruženja kroz definiranje prava,obveza i odgovornosti i gdje su ključni prioritet mjere prevencije.
Na nacionalnom nivou, izgradnja i održavanje kulture prevencije u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, zahtijeva primjenu svih raspoloživih sredstava kako bi se povećala svijest, znanje o opasnostima i rizicima i razumijevanje njihove prevencije i kontrole.
Zato su osmišljene i sveobuhvatne nacionalne aktivnosti, ključne za dugoročno unapređivanje zaštite na radu ,očuvanje zdravlja radnika,njihove radne sposobnosti i dužeg radnog vijeka.
Vitomir Begović