Vijeće Europske unije
Novi strateški okvir EU o sigurnosti i zdravlju na radu
Vijeće EU je 10.prosinca 2019. usvojilo zaključke u kojima je pozvalo Komisiju da predstavi novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. –2027. i ponudilo doprinos Vijeća za taj strateški okvir.
U EU-u postoji opširno zakonodavstvo o sigurnosti i zdravlju na radu. Direktivom 89/391/EEZ (Okvirna direktiva 2) uspostavljen je okvir za sigurnost i zdravlje na radu s ciljem uvođenja mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu utvrđivanjem općih načela u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika u EU-u. Okvirnu direktivu dopunjuje više od 25 pojedinačnih direktiva kojima se obuhvaćaju posebne opasnosti na radu, posebne aktivnosti, rizičniji sektori i određene skupine u ranjivim položajima.
Strateškim okvirom EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. postignuti su važni rezultati, osobito usmjeravanjem napora država članica na ostvarivanje boljih i djelotvornijih nacionalnih politika u području sigurnosti i zdravlja na radu. Većina država članica donijela je nacionalne akcijske planove temeljene na tom okviru. Hrvatska taj zadatak nije ispunila iako su u siječnju 2017.godine stvoreni uvjeti za donošenje važnog dokumenta nacionalnog značaja od strane Vlade. Umjesto toga uslijedilo je niz pojedinačnih mjera koje nisu doprinjele započetom ostvarivanju vizije unapređenja zaštite na radu, područja od posebnog društvenog interesa.
Ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu doprinos gospodarskom rastu i konkurentnosti Unije
Vijeće je pozvalo države članice EU i Europsku komisiju da uključe perspektivu ekonomije dobrobiti u nacionalne politike i politike Unije.Naglašava se da su sigurnost i zdravlje na radu okosnica dobrobiti i zaštite radnika te se njima doprinosi gospodarskom rastu i konkurentnosti Unije.
Ulaganjima u sigurnost i zdravlje na radu doprinosi se sprečavanju bolesti, nesreća te štetnog fizičkog i psihosocijalnog opterećenja povezanih s radom, a imaju i osjetan pozitivan učinak na gospodarstvo jer doprinose većoj učinkovitosti i održivim poslovnim karijerama. Zahvaljujući sigurnosti i zdravlju na radu smanjuje se učestalost bolesti povezanih s radom, čime se smanjuju stopa izostajanja s posla, invalidske mirovine, prezentizam, gubitak stručnog znanja i premije osiguranja, što pak dovodi do manjih troškova. Poboljšanjima u području sigurnosti i zdravlja na radu, kao i u području dobrobiti na radnom mjestu, također se povećavaju zadovoljstvo radnika poslom, njihova predanost poslodavcima i produktivnost.
Europski stup socijalnih prava
Proglasom o europskom stupu socijalnih prava (u daljnjem tekstu „stup”) Europski parlament, Vijeće i Komisija potvrdili su svoju snažnu predanost temeljnim pravima radnika te poboljšanju životnih i radnih uvjeta. Petim načelom ističe se potreba za kvalitetnim radnim uvjetima, među ostalim u okviru inovativnih oblika rada. Desetim načelom stupa naglašava se pravo radnikâ na „visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu” i na „radno okruženje koje je prilagođeno
njihovim profesionalnim potrebama te koje će im omogućiti da što duže sudjeluju na tržištu rada”. Sedamnaestim načelom ističe se pravo osoba s invaliditetom na „usluge koje im omogućuju sudjelovanje na tržištu rada i u društvu te radno okruženje prilagođeno njihovim potrebama”. Među prioritetnim mjerama u Strateškom programu za razdoblje 2019. – 2024. Europsko vijeće navelo je provedbu stupa na razini EU-a i država članica. Uključenost socijalnih partnera ključna je za poboljšanje radnih uvjeta u EU-u. Time se omogućuje da se izrada i provedba zakonodavstva temelje na realnom poznavanju stvarnih potreba. Takvim se sudjelovanjem ujedno osigurava predanost socijalnih partnera razvoju i napretku u području sigurnosti i zdravlja na radu.
Prioritet karcinogene i mutagene tvari na radnom mjestu
Utvrđivanje obvezujućih graničnih vrijednosti izloženosti prioritetnim karcinogenim i mutagenim tvarima na mjestu rada bilo je vrlo važno poboljšanje zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu tijekom posljednjih godina. Trenutačno su utvrđene obvezujuće granične vrijednosti izloženosti za 25 tvari. Tim ograničenjima izloženosti trebao bi se smanjiti rizik od razvoja raka za milijune radnika. Stoga rad na utvrđivanju dodatnih karcinogenih i mutagenih tvari na radnom mjestu i njihovih graničnih vrijednosti i dalje treba biti važan prioritet.
Promjene na tržištu rada
Trenutačnim brzim promjenama na tržištu rada, uključujući digitalizaciju i povećanu upotrebu umjetne inteligencije, mogu se ostvariti pozitivne mogućnosti i potencijal za poboljšanje radnih uvjeta. Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta, rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) te velik broj samozaposlenih osoba predstavljaju izazov. Mjere za zaštitu radnika te zakonodavstvo u području sigurnosti i zdravlja na radu, uključujući područje primjene tog zakonodavstva, ne drže uvijek korak s tim promjenama. Osim toga, neprijavljeni rad povezan je s vrlo visokim rizicima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Istodobno su neke od postojećih direktiva EU-a, kao što su Direktiva o mjestu rada (89/654) i Direktiva o zaslonima (90/270), zastarjele.
Ulaganje u sigurnost nije trošak
Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća čine gotovo 93 posto svih poduzeća u EU-u. Često im manjka znanja i resursa za ispunjavanje zahtjeva u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, zbog čega se suočavaju s poteškoćama pri provedbi zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu. Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća vrlo su heterogena. Aktivna su u vrlo različitim područjima, a regionalne i lokalne okolnosti mogu se u velikoj mjeri razlikovati. Stoga ne postoji jedinstveno rješenje koje bi svima odgovaralo. Osim toga, poduzeća često smatraju da je ispunjavanje obveza u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu nepotreban trošak, a ne profitabilno ulaganje.
Poboljšati bazu podataka o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima
Često nema dovoljno čvrstih dokaza i usporedivih podataka o sigurnosti i zdravlju na radu. To se posebno odnosi na statističke podatke o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu trenutačno razvija barometar za sigurnost i zdravlje na radu kojim bi se trebala poboljšati baza podataka. Osim toga, Eurostat je pokrenuo metodološku studiju o problemima nedovoljnog prijavljivanja. I jednim i drugim poboljšat će se baza dokaza za politike u području sigurnosti i zdravlja na radu.
Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu
Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu. Na gotovo 80 posto radnih mjesta u 28 država članica EU-a utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije. Međutim, na samo 76 posto radnih mjesta u 28 država članica EU-a prijavljeno je da se redovito provode procjene rizika. Od toga je samo na oko dvije trećine radnih mjesta prijavljeno da su u te procjene uključene i procjene psihosocijalnih rizika, djelomično zbog nedostatka informacija ili odgovarajućih alata za učinkovito rješavanje tih rizika.
Zaštita žena
Žene često rade u različitim sektorima u kojima se radni uvjeti i rizici u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu razlikuju od onih s kojima se suočavaju muškarci. To, uz činjenicu da se njihove zadaće često razlikuju od zadaća muškaraca, čak i kada rade u istom sektoru ili struci, dovodi do različitih čimbenika fizičkih i psihosocijalnih rizika za muškarce i žene. Osim toga, mnoge su žene izložene seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu. Između 45 posto i 55 posto žena u 28 država članica EU-a iskusilo je seksualno uznemiravanje od navršenih 15 godina, a 32 posto tih žena navodi da je počinitelj bio netko s radnog mjesta.
Mišićno-koštani poremećaji
Izloženost ponavljajućim pokretima, zamornim i bolnim položajima, kao i nošenje ili prenošenje teških tereta, i dalje spadaju među najčešće čimbenike fizičkih rizika na radnom mjestu u EU-u. Mišićno-koštani poremećaji najčešća su vrsta zdravstvenih problema povezanih s radom. Među radnicima u EU-u koji navode da imaju zdravstveni problem povezan s poslom njih 60 posto ukazuje na to da su mišićno-koštani poremećaji najozbiljniji izazov s kojim se suočavaju. Direktive EU-a čiji je cilj sprečavanje mišićno-koštanih poremećaja povezanih s poslom zastarjele su i potrebne su promjene.
Rak kao uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom
Rak je i dalje glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Godišnji troškovi diljem EU-a u vezi s izdacima za zdravstvenu skrb i gubicima produktivnosti povezani s rakom procjenjuju se na između četiri i sedam milijardi EUR. Osim karcinogenih tvari radnici mogu biti izloženi raznim drugim opasnim tvarima na radnom mjestu. Novi potencijalni izazovi za upravljanje opasnim tvarima, kao što su reprotoksične tvari i nanomaterijali, također počinju predstavljati problem na radnom mjestu. Zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te zakonodavstvo EU-a o kemikalijama ponekad dovode do preklapanja ili čak proturječnih zahtjeva, zbog čega postoji rizik od zabune, administrativnog opterećenja i pravne nesigurnosti. Osim toga, zdravstveni nadzor radnika izloženih opasnim tvarima ne provodi se uvijek redovito i sustavno, posebno kada radnici više nisu izloženi tim tvarima, npr. kada su promijenili posao ili u otišli u mirovnu.
Dulji radni vijek
S obzirom na aktualne demografske promjene potrebno je promicati dulji radni vijek kako bi se iskoristila sva dostupna radna snaga, uključujući sve veći broj radnika starijih od 65 godina. Stoga se brzo povećava broj i udio starijih radnika. Stariji radnik možda ne može nastaviti s radom koji zahtijeva fizičku snagu, ali može biti voljan i u mogućnosti obavljati drugi manje fizički zahtjevan posao. U okviru sadašnjih praksi i metoda starijim radnicima i radnicima s djelomičnim invaliditetom ili kroničnim bolestima nije moguće, privlačno, zanimljivo i motivirajuće nastaviti raditi ili vratiti se na posao.
Inspektori rada – zaštite na radu
Inspektori rada raspolažu širokim rasponom funkcija za promicanje usklađenosti s nacionalnim zakonodavstvom, kao i za pomoć u njezinu osiguravanju, u područjima kao što su sigurnost i zdravlje na radu, radni uvjeti i drugi aspekti zapošljavanja, ali ponekad mogu imati ograničena sredstva. Novi rizici i novi oblici rada predstavljaju dodatne izazove za učinkovitu inspekciju rada, a istodobno se pojavljuju novi pristupi kojima se dopunjuju tradicionalna sredstva i metode provedbe.
Poziv Europskoj komisiji na donošenje novog strateškog okvira EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027.
Na isteku ove godine Vijeće EU pozvalo je Europsku komisiju da donese novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027., obraćajući pritom posebnu pozornost na rješavanje izazova promjena u svijetu rada.
Ukazuje se na nastavak poboljšavanja minimalnih zahtjeva u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu i ažuriranje zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu, kao što su Direktiva o mjestu rada (89/654) i Direktiva o zaslonima (90/270). Potiče se rješavanje izazova u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu koji proizlaze iz novih oblika rada i njihovih posljedica u suradnji s nadležnim nacionalnim tijelima, nadležnim agencijama Unije i Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu; kao i rješavanju izazova koji proizlaze iz psihosocijalnih rizika te nesreća i bolesti povezanih s radom, uključujući mišićno-koštane poremećaje.
Od Komisije se traži predlaganje strategije za mentalno zdravlje za Uniju, uzimajući u obzir međusektorske učinke različitih politika, uključujući sigurnost i zdravlje na radu, o mentalnom zdravlju;zatim,donošenje ergonomskih smjernica o mišićno-koštanim poremećajima u koje će, osim materijala o ručnom prenošenju ili radu sa zaslonima, osobito biti uključeno podizanje javne svijesti, praktični alati, obrazovanje i osposobljavanje.
Očekuje se i uključivanje u novi strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu konkretnih mjera za smanjenje broja nesreća sa smrtnim posljedicama i smrtonosnih profesionalnih bolesti na radnom mjestu („vizija nula”), s glavnim naglaskom na promicanju kulture prevencije i poboljšanju kulture sigurnosti na radnom mjestu te razmjeni najboljih praksi; kako bi se uklonile opasnosti i spriječile bolesti, uključujući rak uzrokovan upotrebom opasnih tvari na radnom mjestu.
Navedeno uključuje i dodatne obvezujuće granične vrijednosti za prioritetne karcinogene tvari i druge opasne tvari na temelju načela predostrožnosti i najnovijih znanstvenih dokaza te ažuriranje postojećih graničnih vrijednosti ako je to potrebno radi zaštite radnika.
Nadalje, zaključci Europskog vijeća upućuju na potrebu izrade smjernica o mjerenju obvezujućih graničnih vrijednosti uvedenih na europskoj razini, uključujući, prema potrebi, biološke granične vrijednosti. Traži se i pojašnjenje povezanosti zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu i zakonodavstva o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) te poboljšanja u koordinaciji kako bi se osmislili transparentni postupci i kriteriji koji se trebaju primjenjivati pri odabiru najprikladnijih regulatornih opcija za pojedinu tvar.
Poziv državama članicama EU na donošenje i stalno poboljšanje nacionalnih strategija i politika sigurnosti i zdravlja na radu
Europsko vijeće poziva države članice EU da kako bi se pristupilo rješavanju izazova promjena u svijetu rada, donesu i i stalno poboljšavaju nacionalne strategije i politike sigurnosti i zdravlja na radu,te osiguraju da nacionalni inspektorati rada raspolažu odgovarajućim resursima i da su inspektori osposobljeni i informirani o najnovijim metodama inspekcije i podizanja javne svijesti, posebno u pogledu novih tehnologija i novih oblika rada, kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, uz istodobno smanjenje nepotrebnog administrativnog opterećenja, a njihovi radnici odgovarajuće zaštitili, te kako bi mjere sigurnosti i zdravlja na radu dovele do povećanja uspješnosti i produktivnosti.
Upućuje se na potrebu olakšanja mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima pristup smjernicama i financiranju u pogledu poboljšanja upravljanja aktivnostima u području sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
Naglašava se značaj promicanja koristi koje dobra sigurnost i zdravlje na radu donose u pogledu konkurentnosti, osobito jačanja povjerenja potrošača i ulagatelja, povećanja ugleda poduzeća, što im omogućuje da postignu veći uspjeh u prodaji i zapošljavanju, te da se time smanjuju troškovi povezani s invaliditetom i izostajanjem s posla. Predlaže se poticanje poslodavaca da unaprijede vještine i znanja u vezi s obvezama i najboljim praksama u upravljanju aktivnostima u području sigurnosti i zdravlja na radu, te da podupiru vanjske pružatelje usluga u području sigurnosti i zdravlja na radu u razvijanju i
poboljšanju svojih usluga kako bi im se omogućilo da malim i srednjim poduzećima pružaju posebna, prilagođena rješenja, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, s ciljem rješavanja izazova u pogledu psihosocijalnih rizika i mentalnog zdravlja te spriječavanja nesreća i bolesti povezanih s radom, osobito mišićno-koštanih poremećaja.
Države članice EU pozivaju se da doprinose promicanju zdravlja i prevenciji bolesti povezanih s radom, osobito u pogledu psihosocijalnih i ergonomskih rizika, kao dio obvezne procjene rizika koja se provodi na radnom mjestu; da poboljšavaju suradnju među poslodavcima i zdravstvenim stručnjacima s ciljem smanjenja broja bolesti i nesreća povezanih s radom, pri čemu se posebna pažnja posvećuje duševnim i mišićno-koštanim poremećajima; zatim, da promiču pristup „vizije nula” kojim se nastoji ostvariti ambiciozan cilj sprečavanja svih oblika ozljeda na radnom mjestu;da podižu svijest o mišićno-koštanim poremećajima na poslu i smanjuju rizike povezane s njima tijekom cijelog života, posebno na temelju suradnje među stručnjacima i strukturama u
području zapošljavanja, zdravlja i obrazovanja; kako bi se uklonile opasnosti i spriječile bolesti, uključujući rak uzrokovan upotrebom opasnih tvari na radnom mjestu.
U skladu s nacionalnim pravom ili praksom, predlaže se učinkovit zdravstveni nadzor radnika tijekom cijelog života, a posebno radnika koji su bili izloženi određenim opasnim tvarima, uključujući i tijekom razdoblja nakon što je završilo izlaganje, sve dok liječnik ili tijelo nadležno za zdravstveni nadzor radnika smatra da je potrebna zaštita zdravlje dotičnih radnika.
Naglašava se važnost procjene rizika i hijerarhije preventivnih mjera u sprečavanju nesreća na radu i profesionalnih bolesti; kako bi se radna mjesta i radni uvjet prilagodili sve starijoj radnoj snazi te kako bi osobe koje su prije bile neaktivne i osobe s invaliditetom potaknule da rade.
Posebno se ukazuje na potrebu održavanja i povećavanja radne sposobnosti putem nacionalnih strategija i mjera u području sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se radnicima svih dobnih skupina osigurao uključiv radni vijek i kako bi se svladali izazovi u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu povezani s demografskim kretanjima i provodile mjere kojima se osobama lošijeg zdravlja ili osobama s invaliditetom omogućilo da sudjeluju u radu i daju svoj doprinos.
Predlaže se i poticanje poslodavaca da omoguće fleksibilne i održive radne prakse te mogućnosti za rad od kuće kako bi se radnicima pomoglo da ostanu dulje zaposleni, a da se pritom održava visoka i primjerena razina zaštite te poštuje radno pravo u skladu s nacionalnim propisima i praksama.
Značajno je unaprijediti suradnju između stručnjaka za sigurnost i zdravlje na radu, stručnjaka za zapošljavanje, zdravstvenih stručnjaka i nadležnih tijela kako bi se u potpunosti vodilo računa o mogućnostima, izazovima i potrebama u vezi s usmjeravanjem, liječenjem i rehabilitacijom radnika te njihovim povratkom na posao. Pored toga, potrebno je imati u vidu rodni aspekt u području sigurnosti i zdravlja na radu s ciljem borbe protiv uznemiravanja, uključujući seksualno uznemiravanje, kao i u zlostavljanju na radnom mjestu, te je važno aktivno promicati potpuno poštovanje načelâ rodne ravnopravnosti i nediskriminacije te poduzimati potrebne mjere usmjerene na iskorjenjivanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, u skladu s nacionalnim propisima i praksama.
Poslodavce je potrebno poticati da uključe rodnu perspektivu u upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu, s posebnim naglaskom na organizaciji rada.
Od država članica EU očekuje se da povećaju bazu znanja poslodavaca u podupiranju radne sposobnosti i povratka na posao nakon bolovanja te jačaju međusektorsku suradnju među različitim područjima politika kako bi se smanjila diskriminacija i potaknule jednake mogućnosti zapošljavanja za osobe čija je radna sposobnost djelomična ili ograničena, uključujući osobe s mentalnim zdravstvenim poteškoćama. Europsko vijeće pozvalo je i socijalne partnere , poštujući pritom njihovu autonomiju, nadležnosti i nacionalne tradicije, da nastave ostvarivati aktivnu ulogu u provedbi i poboljšanju sigurnosti i zdravlja na radu, u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i drugim odgovarajućim dionicima, zalažući se za osiguravanje sigurnih i dostojanstvenih radnih uvjeta, aktivno sudjelujući na razini poduzeća, kao i na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te razini EU-a, u raznim i relevantnim forumima koji se bave sigurnošću i zdravljem na radu.
Socijalni partneri pozivaju se i da aktivno sudjeluju u razvoju i provedbi nacionalnih strategija sigurnosti i zdravlja na radu , da pružaju potporu i potiču promicanje kulture prevencije i sudjeluju u prikupljanju statističkih podataka , te pružaju potporu osposobljavanju poslodavaca i predstavnika radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu, kako bi se promicali znanje, vještine i mjere potrebne za utvrđivanje, procjenu i prevenciju rizika u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu.
Vitomir Begović
