Zaštita mentalnog zdravlja na radu prioritet

Dana 10. listopada 2024. godine obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja čiji je slogan: „Vrijeme je da mentalno zdravlje na radnom mjestu bude prioritet!“. Ovo je prilika da se ponovno potakne na proaktivno djelovanje za zdravija radna mjesta, budući da je otprilike 60 % svjetskog stanovništva zaposleno, a zaposlenici provode otprilike 60 % svog vremena na poslu.

Osnovana 1948. godine, Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) najstarija je organizacija za zagovaranje mentalnog zdravlja. Od 1963. godine ima poseban savjetodavni status pri Ujedinjenim narodima, a surađuje i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). WFMH je 1992. godine proglasio 10. listopada Svjetskim danom mentalnog zdravlja, čime se želi naglasiti važnost suradnje i integracije svih u nastojanjima da se preveniraju, prepoznaju i liječe psihički problemi i poremećaji te promiče dobro mentalno zdravlje svih stanovnika.

O mentalnom zdravlju u radnom okruženju trebamo otvoreno razgovarati. Problemi s mentalnim zdravljem, kao što su depresija i anksioznost, rašireni su na radnim mjestima u cijelom svijetu, utječući na produktivnost, prisutnost, radnu spososobnost i učinkovitost. Kada se ne djeluje preventivno, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje zapanjujući ekonomski teret problema u mentalnom zdravlju zaposlenika koji iznosi oko 930 milijardi eura godišnje.

Neprijeporno je da je davanje prioriteta mentalnom zdravlju na radnom mjestu dobro za radnike, tvrtke i društvene  zajednice. Sigurnost na radu, zdravlje na radu, očuvanje radne sposobnosti, dobrobit na radu, ali i skrb o cjeloživotnom zdravlju, vrijednosti su od posebnog nacionalnog interesa i preduvjeti demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja.

Obilježavajući ovaj dan potreba je istaknuti različite aspekte mentalnog zdravlja na poslu, od uvjeta na radnom mjestu i upravljanja stresom do važnosti socijalne uključenosti i osnaživanja. Cilj je jasan: poticati mentalno zdravlje na radnom mjestu i izgraditi najbolje prakse koje stvaraju kulture u kojima radnici imaju potencijal za produktivni doprinos i napredovanje.

Europska komisija objavila je 2023. izjavu o svom sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koja bi trebala podržati države članice i sudionike u njihovim aktivnostima za rješavanje izazova u ovom području. Komisija je također naglasila da mentalno zdravlje treba shvatiti jednako ozbiljno kao i fizičko zdravlje te da se treba boriti protiv psihosocijalnih rizika na poslu.

Prema podacima HZZO-a među pet najčešćih razloga  privremene nesposobnosti za rad radnika u 2023. godini nalaze se neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom. Pored psihičkih problema, u radnika koji pate od dugotrajnog stresa mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi kao što je bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava.

Sustavnim i pravilnim pristupom psihosocijalni se rizici mogu spriječiti ili se može uspješno njima upravljati, bez obzira na veličinu ili vrstu poduzeća.

U Strateškom okviru EU-a za sigurnost i zdravlje na radu 2021.-2027. između ostalog je navedeno: “Države članice trebale bi ojačati praćenje i prikupljanje podataka o stanju mentalnih i psihosocijalnih rizika po sektorima. Daljnja istraživanja i prikupljanje podataka te promicanje zdravlja na radnom mjestu i na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebali bi biti prioritet“.

Upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, nego je i pravni prioritet utvrđen Okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, uz potporu okvirnih ugovora socijalnih partnera o stresu povezanom s poslom te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.

Mnogo je stresora povezanih s mjestom rada, a među najčešće pripadaju: prekomjerno radno opterećenje, prekovremeni rad, manjak kontrole nad radom (nedostatno sudjelovanje u odlučivanju, nedostatak utjecaja na radno opterećenje i organizaciju rada), nedostatna društvena potpora na radnom mjestu, loši međuljudski odnosi, neusklađenost između obiteljskih i radnih obveza, nesigurnost u vezi sa zaposlenjem te antisocijalna ponašanja na radnom mjestu (uznemiravanje, agresija, zlostavljanje i dr.).

Stoga je važno osigurati zdravu radnu okolinu koja psihološki i socijalno potiče radnike i promovira mentalno zdravlje te prevenira negativne učinke stresa na mjestu rada. Za osobe s problemima mentalnog zdravlja bitni su čimbenici oporavka uspješna radna reintegracija, prilagodba poslova, kao i programi zapošljavanja koji im pomažu da se uključe na tržište rada. 

Osposobljavanje i usavršavanje o sigurnosti i zdravlju na radu ima smisla samo ako je kontinuirano, sveobuhvatno, poticajno, stimulativno i vrednovano, a ne jednokratno, uopćeno i formalno zadovoljavanje forme. Poslodavci imaju pravnu obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu, koji uključuje i psihosocijalne rizike. Uključivanje stručnih osoba i samih radnika u taj proces ključno je za osiguravanje boljeg i učinkovitijeg utvrđivanja rizika i upravljanja rizicima. Stručne osobe poslodavca i predstavnici radnika moraju znati i prepoznati probleme koji se mogu pojaviti na radnim mjestima i kako ih prevenirati, pa je njihovo uključivanje u edukativne programe čimbenik uspjeha u borbi protiv psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.

Program predstojeće 24. tradicionalne godišnje nacionalne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“ i radionica usmjereni su ka podizanju razine znanja o mentalnom zdravlju na radu, kao i drugim važnim čimbenicima sigurnosti i zdravlja na radu. (Prijave su u tijeku https://skup-znr.zirs.hr/). Aktivno sudjelovanje organizatori će vrednovati, uz poruku „Bodove prikupi, znanje i priznanje pokupi!“. Dakle, vrijedno je sudjelovati i potvrditi svoju opredjeljenost za skrb o uvjetima rada i zdravlju zaposlenika, i što je najvažnije praktično djelovati.

Neki obrasci rada mogu biti štetni za zdravlje ako povećavaju stres, kao npr. dugo radno vrijeme, noćne smjene, rad vikendom ili rad s opasnim tvarima. Čak i najzdraviji zaposlenici mogu fizički i psihički patiti u nezdravom radnom okruženju.

Davanje prioriteta mentalnom zdravlju na radnom mjestu bitno je za poticajnu i pozitivnu atmosferu u radnom okruženju. Kada se poslodavci i njihovi suradnici aktivno bave mentalnom dobrobiti, stres i izostanak s posla se smanjuju, a angažman zaposlenika se povećava. Ulaganje u mentalno zdravlje nije samo suosjećajno, to je strateška poslovna odluka od koje svi imaju koristi. Istraživanja pokazuju da se za svaki euro uložen u programe mentalnog zdravlja na radnom mjestu očekuje povrat od približno četiri eura u obliku povećane produktivnosti i smanjenih troškova povezanih s bolovanjem, fluktuacijom zaposlenika i zdravstvenim troškovima. Vrijeme je da mentalno zdravlje postane stup zdravog i uspješnog radnog okruženja. Odbori za zaštitu na radu, kao savjetodavna tijela poslodavaca u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu mogu biti nositelji i koordinatori određenih aktivnosti.

Nakon dužeg vremenskog razdoblja i praznine, u Hrvatskoj je prihvaćen Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja od 2022. do 2030. godine, koji obuhvaća i očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja na radu, utvrđuje mjere i sudionike te redovitu godišnju evaluaciju. Pri tome je važno istaknuti da Strateški okvir EU-a za sigurnost i zdravlje na radu 2021.-2027. poziva na stavljanje naglaska na obje komponente, a Europska komisija pozvala je državne članice da izrade mehanizme koordinacije između tijela javnog zdravstva i zaštite na radu do 2023. godine. Navedeno između ostalog znači redefiniranje njihova područja djelovanja, usklađivanje i dopunu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje s konkretnim ciljevima na području sigurnosti i zdravlja na radu, zatim, ispunjenje  zakonom utvrđene obveze donošenja podzakonskih akata iz resora rada i zdravstva koji nisu donijeti punih 10 godina, ratifikaciju Konvencije MOR-a br. 190 o nasilju i uznemiravanju na radu, kadrovsko i organizacijsko ekipiranje  sada nedostajućih 68 timova medicine rada i 30 inspektora zaštite na radu, agilniju ulogu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, i dr.

Potrebno je osigurati da se bolje provode postojeći zakoni i propisi a ne donose novi. Na taj način postiže se pravna stabilnost i sigurnost.

Vrijeme je i za aktivno uključivanje  poslodavaca i sindikata te svih radnih okruženja u Nacionalni program “Živjeti zdravo“, modul „Zdravlje i radno mjesto“, kako bi unaprijedili i očuvali zdravlje te ostvarili pravo na certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Promicanje zdravlja na radnom mjestu mora biti uključeno u sve organizacijske procese kao trajan element sigurnog i zdravog radnog okruženja, i potvrde društvene odgovornosti u poslovanju.

                                                                                                              Vitomir Begović